Fuakava Motuʻá 2022
Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí: Ko e Fuakavá


“Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí: Ko e Fuakavá,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí: Ko e Fuakavá,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
faka‘ilonga ʻo e ngaahi fakakaukaú

Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí

Ko e Fuakavá

Te ke toutou lau ʻi he kotoa ʻo e Fuakava Motuʻá ʻa e foʻi lea ko e fuakava. ʻOku tau faʻa fakakaukau he ʻahó ni ki he ngaahi fuakavá ko ha ngaahi palōmesi toputapu mo e ʻOtuá, ka ʻi he māmani he kuongamuʻá, naʻe hoko foki ʻa e ngaahi fuakavá ko ha konga mahuʻinga ʻo e fengāueʻaki ʻa e kakaí. Naʻe fie maʻu ke fefalalaʻaki ʻa e kakaí ke nau malu mo hao ai, pea naʻe hoko e ngaahi fuakavá ko ha founga ke maʻu ai e falala ko iá.

Ko ia ‘i he taimi naʻe folofola ai ʻa e ʻOtuá kia Noa, ʻĒpalahame, pe ko Mōsese ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fuakavá, naʻá Ne fakaafeʻi kinautolu ke fokotuʻu ha vā fetuʻutaki falalaʻanga mo Ia. Ko e taha ‘o e ngaahi sīpinga ʻiloa taha ʻo ha fuakava ʻi he Fuakava Motuʻá ko e fuakava ko ia naʻe fai ʻe he ʻOtuá mo ʻĒpalahame mo Selá—pea toe fakafoʻou leva mo hona hako ko ʻAisake mo Sēkopé (naʻe ui foki ko ʻIsilelí). ‘Oku tau faʻa ui ʻeni ko e fuakava faka-ʻĒpalahamé, neongo naʻe ʻiloa pē ia ʻi he Fuakava Motuʻá “ko e fuakavá.” Te ke vakai ko e Fuakava Motuʻá ʻoku meimei ko e talanoa ia ʻo e kakai ne nau lau ko kinautolu naʻa nau maʻu ʻa e fuakava ko ʻení—ko e kakai ʻo e fuakavá.

ʻOku kei mahuʻinga pē ʻi he ʻahó ni ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé, tautautefito ki he Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ko e kakai foki kitautolu ʻo e fuakavá, neongo pe ʻoku tau tupu tonu ʻia ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope pe ʻikai (vakai, Kalētia 3:27–29). ‘I he ʻuhingá ni, ʻoku mahuʻinga ai ke mahino pe ko e hā ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé mo e anga ʻene kaunga kiate kitautolu he ʻaho ní.

Ko e Hā ʻa e Fuakava Faka-ʻĒpalahamé?

Naʻe fie maʻu ʻe ʻĒpalahame “ke hoko ko ha tokotaha ʻoku muimui lahi ange ki he māʻoniʻoní” ( ʻĒpalahame 1:2), ko ia naʻe fakaafeʻi ia ʻe he ʻOtuá ki ha vā fetuʻutaki ʻi he fuakavá. Naʻe ʻikai ko ʻĒpalahame ʻa e fuofua tokotaha ke maʻu ʻa e loto-holi ko ʻení, pea naʻe ʻikai ko e fuofua tokotaha ia ke maʻu ha fuakavá. Naʻá ne fekumi “ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi tamaí” ( ʻĒpalahame 1:2)—ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe foaki ʻi he fuakava kia ʻĀtama mo ʻIvi pea hoko atu kiate kinautolu naʻe fekumi faivelenga ki he ngaahi tāpuaki ko ʻení.

Naʻe talaʻofa mai ʻe he fuakava ʻa e ʻOtuá mo ʻĒpalahamé ha ngaahi tāpuaki fakaofo: ko ha tofiʻa kelekele, ko ha hako tokolahi, maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo ha hingoa ʻe fakalāngilangiʻi ai ia ʻi he ngaahi toʻu tangata ka hoko maí. Ka naʻe ʻikai nofotaha pē ʻa e fuakavá ni ʻi he ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame mo hono fāmilí ka ʻi heʻenau hoko foki ko e tāpuaki ki he toenga ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá, “Te ke hoko ko e tāpuaki … pea ʻe monūʻia ʻiate koe ʻa e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo māmaní (Sēnesi 12:2–3).

Naʻe foaki nai ʻe he fuakavá ni kia ʻĒpalahame, Sela, mo hona hakó ha tuʻunga monūʻia ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá? ‘I he tuʻunga pē ko ia ʻe hoko ai ko ha faingamālie ke faitāpuekina ai ʻa e niʻihi kehé. Ko e fāmili ʻo ʻĒpalahamé naʻe pau ke nau “ʻave … ʻa e ngāue mo e Lakanga Fakataulaʻeiki ko ʻení ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē,” ʻo vahevahe “ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Ongoongoleleí, ʻa ia ko e ngaahi tāpuaki ʻo e fakamoʻuí, ʻio ʻo e moʻui taʻengatá” ( ʻĒpalahame 2:9, 11).

Ko e fuakavá ni ʻa e tāpuaki naʻe fakaʻānaua ki ai ʻa ʻĒpalahamé. Hili hono maʻu iá, naʻe pehē ʻe ʻĒpalahame ʻi hono lotó, “Kuo kumi fakamātoato ʻa hoʻo tamaioʻeikí kiate koe; ko ʻeni kuó u ʻilo koe ( ʻĒpalahame 2:12).

Ko e taʻu ia ʻe lauiafe kuohilí, ka kuo fakafoki mai ʻa e fuakavá ni ʻi hotau kuongá (vakai, 1 Nīfai 22:8–12). Pea ‘oku lolotonga hoko ia ʻi he moʻui ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá. Ko hono mo‘oní, ʻoku fakaʻau ke mālohi ange hono fakahoko ʻo e fuakavá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻi he laka ki muʻa ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻi hono faitāpuekina ʻa e ngaahi fāmili ʻi he funga ʻo e māmaní. Pea ʻe lava ʻo kau ki ai ha taha pē ʻoku hangē ko ʻĒpalahamé, ʻo loto ke hoko ko ha tokotaha ʻoku muimui lahi ange ki he māʻoniʻoní, ha taha ʻoku fekumi fakamātoato ki he ʻEikí.

ʻĪmisi
ko ha fāmili ‘i muʻa ʻi he temipalé

Ko e Hā e ʻUhinga ʻo e Fuakava Faka-ʻĒpalahamé kiate Au?

Ko ha fānau koe ʻo e fuakavá. Naʻá ke fakahoko ha fuakava mo e ʻOtuá ʻi he taimi naʻá ke papitaiso aí. ʻOkú ke fakafoʻou ʻa e fuakava ko iá ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke maʻu ai ʻa e sākalamēnití. Pea ʻokú ke fakahoko ha ngaahi fuakava toputapu ʻi he temipalé. ʻOku hanga ʻe he ngaahi fuakava kotoa ko ʻení ʻo ʻai ke ke kau ʻi he fuakava faka-ʻĒpalahamé, ʻa ia ʻoku maʻu kakato ia ʻi he ngaahi ouau fakatemipalé. Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “Te tau lava ke hoko ai ʻi he temipale māʻoniʻoní ko e kaungā ʻea hoko ki he ngaahi tāpuaki ʻo ha fāmili taʻengata, ʻo hangē ko e talaʻofa naʻe fai kia ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, pea mo honau hakó.”1

Te tau lava ʻo hoko ko e kakai ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ko ʻení (vakai, ʻEkesōtosi 6:7; Teutalōnome 7:6; 26:18; ʻIsikeli 11:20). ‘Oku tau kehe mei he māmani ʻokú ne ʻātakaiʻi kitautolú. ‘Oku hanga ʻe heʻetau ngaahi fuakavá ʻo fakaʻatā ke tau hoko ko e kau ākonga moʻoni mo mateaki ʻo Sīsū Kalaisi. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “ʻOku haʻi kitautolu heʻetau ngaahi fuakavá, kiate Ia mo ʻomi ha mālohi faka-ʻotua.”2 Pea ʻi he taimi ʻoku faitāpuekina ai ʻe he ʻOtuá ʻa Hono kakaí ʻaki Hono mālohí, ʻoku haʻu ia mo e fakaafe pea mo e ʻamanaki te nau tāpuekina ʻa e niʻihi kehé—te nau “hoko ko e monūʻiaʻanga” ki he “ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e māmaní” ( ʻĒpalahame 2:9, 11).

Ko e mahino mahuʻinga ʻeni naʻe ʻomi kiate kitautolu koeʻuhí ko e Fakafoki Mai ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko ia ʻi hoʻo lau fekauʻaki mo e ngaahi fuakavá ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻoua ʻe fakakaukau pē ki he vā fetuʻutaki ʻa e ʻOtuá mo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé. Fakakaukau foki ki Hono vā fetuʻutaki mo koé. ʻI hoʻo lau fekauʻaki mo e talaʻofa ʻo e hako taʻefaʻalauá (vakai, Sēnesi 28:14), ʻoua ʻe fakakaukau pē ki he lau miliona he ʻahó ni ʻoku nau ui ʻa ʻĒpalahame ko ʻenau tamaí. Fakakaukau foki ki he talaʻofa atu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi fāmili taʻengatá mo e tupulaki ʻi he nofo taʻengatá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 131:1–4; 132:20–24). ‘I he taimi ʻokú ke lau ai fekauʻaki mo e talaʻofa ʻo ha fonua ʻo e tofiʻá, ʻoua ʻe fakakaukau pē ki he fonua naʻe talaʻofa kia ʻĒpalahamé. Fakakaukau foki ki he ikuʻanga fakasilesitiale ʻo e māmaní—ko ha tofiʻa ne talaʻofa ki he “angamalū” ʻoku “tatali ki [he ʻEikí]” (Mātiu 5:5; Saame 37:9, 11; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:17–20). Pea ʻi hoʻo lau fekauʻaki mo e talaʻofa ko ia ʻe hanga ʻe he kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻOtuá ʻo tāpuekina “ʻa e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e māmaní” ( ʻĒpalahame 2:11), ʻoua ʻe fakakaukau pē ki he ngāue ʻa ʻĒpalahamé pe ko e kau palōfita ne tupu meiate iá. Fakakaukau foki ki he meʻa te ke lava ʻo fai—ko ha tokotaha muimui ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he fuakavá—ke hoko ko ha tāpuaki ki he ngaahi fāmili ʻoku mou feohí.

Paaki