Fuakava Motuʻá 2022
7–13 Fēpueli. Sēnesi 12–17; ʻĒpalahame 1–2: “Ke Hoko ko ha Tokotaha ʻoku Muimui Lahi Ange ki he Māʻoniʻoní”


“7–13 Fēpueli. Sēnesi 12–17; ʻĒpalahame 1–2: ‘Ke Hoko ko ha Tokotaha ʻoku Muimui Lahi Ange ki he Māʻoniʻoní,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“7–13 Fēpueli. Sēnesi 12–17; ʻĒpalahame 1–2,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
ʻĒpalahame mo Sela

Tā fakatātā ʻo ʻĒpalahame mo Sela, tā fakatātaaʻi ʻe Dilleen Marsh

7–13 Fēpueli

Sēnesi 12–17; ʻĒpalahame 1–2

“Ke Hoko ko ha Tokotaha ʻoku Muimui Lahi Ange ki he Māʻoniʻoní”

‘I hoʻo lau fekauʻaki mo ʻĒpalame mo Sēlaí (naʻe ui kimui ange ko ʻĒpalahame mo Sela) mo hona fāmilí, fakalaulauloto ki he founga ʻoku ueʻi fakalaumālie ai koe ʻe heʻenau ngaahi sīpingá. Lekooti ʻa e ngaahi ongo fekauʻaki mo e meʻa te ke lava ʻo fai ke “hoko … ko e tokotaha muimui ki he māʻoniʻoní” ( ʻĒpalahame 1:2).

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Koeʻuhí ko e fukava naʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá mo ʻĒpalahamé, kuo ui ai ia “ko e tamai ʻo e kakai angatonú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:41) mo e “Kāinga ʻo e ʻOtuá” (Sēmisi 2:23). ʻOku fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe he lau miliona he ʻahó ni ko ʻenau kui, pea kuo ohi ha niʻihi ki hono fāmilí ʻo fakafou ʻi he ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ka naʻe haʻu ʻa ʻĒpalahame ia mei ha fāmili palopalemaʻia—ko ʻene tamaí, ʻa ia naʻá ne liʻaki e lotu moʻoni ki he ʻOtuá, naʻá ne feinga ke feilaulauʻi ʻa ʻĒpalahame ki he ngaahi ʻotua loí. Neongo ʻení, naʻe loto-holi ʻa ʻĒpalahame “ke hoko ko ha tokotaha ʻoku muimui lahi ange ki he māʻoniʻoní” ( ʻĒpalahame 1:2), pea ʻoku fakahaaʻi ʻe he fakamatala ʻo ʻene moʻuí naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene holí. ‘Oku hoko ʻa e moʻui ʻa ʻĒpalahamé ko ha fakamoʻoni neongo pe ko e hā ʻa e hisitōlia fakafāmili ʻa ha taha, ʻe lava ke fonu ʻa e kahaʻú ʻi he ʻamanaki leleí.

ʻĪmisi
Learn More image
ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

ʻĒpalahame 1:1–19

‘E tāpuekina au ʻe he ʻOtuá ʻi heʻeku tuí mo e ngaahi holi māʻoniʻoní.

Hangē ko e tokolahi ʻo kitautolu, naʻe moʻui ʻa ʻĒpalahame ʻi ha ʻātakai faiangahala, ka naʻá ne holi ke ne māʻoniʻoni. Na‘e akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻa e mahuʻinga hono maʻu ʻo e ngaahi holi māʻoniʻoní ʻo pehē: “Neongo ʻene mahuʻinga ke mole ʻa e holi ke fai angahalá, ka ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ki he moʻui taʻengatá. Ke aʻusia hotau ikuʻanga taʻengatá, te tau holi mo ngāue ke maʻu e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fie maʻu ka tau hoko ko ha tokotaha taʻengatá. … Ka ngali faingataʻa ʻeni—pea ko e moʻoni ʻoku ʻikai faingofua ki ha taha ʻiate kitautolu—pea ʻoku totonu leva ke tau kamata ʻaki hano maʻu ʻo ha holi ki he ngaahi ʻulungaanga ko iá, pea ui ki heʻetau Tamai Hēvaní ke tokoni mai ki he ngaahi ongo ʻoku tau maʻú [vakai, Molonai 7:48]” (“Holi ʻo e Lotó,” Liahona, Mē 2011, 44–45). ʻI hoʻo lau ʻa e ʻĒpalahame 1:1–19, fakakaukau ki he founga ʻoku fakatātaaʻi ai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻOakesí. ʻE lava ke tokoni ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko e hā na‘e holi mo fekumi ki ai ʻa ʻĒpalahamé? Ko e hā naʻá ne fai ke fakahaaʻi ʻene tuí?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi holi ho lotó? ‘Oku ʻi ai nai ha meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku totonu ke ke fai ke fakahaohaoaʻi ai hoʻo ngaahi holí?

  • Ko e hā e ngaahi faingataʻa naʻe fehangahangai mo ʻĒpalahame koeʻuhí ko ʻene ngaahi holi māʻoniʻoní? Naʻe tokoniʻi fēfē ia ʻe he ʻOtuá?

  • Ko e hā e pōpoaki ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi vēsí ni kiate kinautolu ʻoku ʻikai holi māʻoniʻoni ʻa e kau mēmipa honau fāmilí?

Vakai foki Mātiu 7:7; “Deliverance of Abraham” (vitiō), ChurchofJesusChrist.org; “Educate Your Desires, Elder Andersen Counsels” (ChurchofJesusChrist.org).

ʻĒpalahame 2:10–11

Ko hai ʻoku kau ʻi he fuakava faka-ʻĒpalahamé?

ʻI he taimi naʻe fakahoko ai ʻe he ʻEikí ʻEne fuakava mo ʻĒpalahamé, naʻá Ne talaʻofa ʻe hoko atu ʻa e fuakava ko ʻení ʻi he laine ʻo ʻĒpalahamé, pe “hakó,” pea “ko kinautolu kotoa pē ʻe tali ʻa e Ongoongolelei ko ʻení … ʻe lau ʻa kinautolu ko ho hako” (ʻĒpalahame 2:10–11). ʻOku ʻuhinga ʻeni ko e ngaahi talaʻofa ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé ʻoku kaunga ia ki he kāingalotu ʻo e Siasí he ʻaho ní, ʻo tatau ai pē pe ko e hako totonu kinautolu ʻo ʻĒpalahame pe ohi ki hono fāmilí ʻo fakafou ʻi he papitaiso mo e ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, Kalētia 3:26–29; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:30–32). Ke lau ha fakafoʻituitui ko e hako ʻo ʻĒpalahamé, kuo pau ke ne talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.

Sēnesi 12:1–3; 13:15–16; 15:1–6; 17:1–8, 15–22; ʻĒpalahame 2:8–11

ʻOku faitāpuekina au mo hoku fāmilí ʻe he fuakava faka-ʻĒpalahamé.

Koe‘uhí ʻoku kau ʻa e kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ʻi he fuakava faka-ʻĒpalahamé, mahalo te ke fie fakaʻaongaʻi ha taimi ke fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e fuakavá ni ʻi hoʻo moʻuí. Lekooti hoʻo ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

ʻE faitāpuekina fēfē au mo hoku fāmilí ʻe he ngaahi talaʻofa ʻi he ʻĒpalahame 2:8–11? (vakai foki, Sēnesi 12:1–3; 13:15–16).

Ko e hā ʻoku ou ako fekauʻaki mo e fuakava faka-ʻĒpalahamé mei he Sēnesi 15:1–6; 17:1–8, 15–22?

Ko e hā ʻoku ou ongoʻi ʻoku ueʻi au ke fai ke tokoni ke fakahoko e talaʻofa ko ia “ʻe tāpuekina ʻa e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e māmaní”? ( ʻĒpalahame 2:11).

Te ke lava ʻo fakakaukau ko e niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki fakaemāmani naʻe talaʻofa kia ʻĒpalahame mo Selá, ʻo hangē ko hono maʻu ha fonua ʻo e talaʻofá mo e hoko ko ha ongomātuʻa ʻo ha hako maʻongoʻongá, ʻoku ʻi ai hono ngaahi faitatau ʻoku taʻengata. ʻOku kau heni hono maʻu ha tofiʻa ʻi he puleʻanga fakasilesitialé (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:29) mo e mali taʻengatá mo ha hako taʻengata (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 131:1–4; 132:20–24, 28–32). Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē “ʻoku tau maʻu ʻi he temipalé ʻa hotau ngaahi tāpuaki taupotu tahá, ʻi heʻetau hoko ko e hako ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé” (“The Gathering of Scattered Israel,” Liahona, Nov. 2006, 80).

Vakai foki, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 15:9–12; 17:3–12 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá); Bible Dictionary, “Abraham, covenant of”; “Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí: Ko e Fuakavá,” ʻi he maʻuʻanga tokoni ko ʻení.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Sēnesi 13:5–12.Ko e hā naʻe fai ʻe ʻĒpalahame ke fokotuʻu ʻa e melinó ʻi hono fāmilí? Mahalo ʻe lava e kau mēmipa homou fāmilí ʻo fakaangaanga ke hoko ko ha tokotaha fakamelino ʻo hangē ko ʻĒpalahamé ʻaki hono tulamaʻi ʻa e founga ke fakaleleiʻi ʻaki e ngaahi fakakikihi ʻe ngalingali ke hoko ʻi homou fāmilí.

Sēnesi 13:16; 15:2–6; 17:15–19.Te ke lava fēfē nai ʻo tokoni ke mahino ki homou fāmilí ʻa e talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení—neongo naʻe teʻeki ai ke ʻi ai ha fānau ʻa ʻĒpalahame mo Sela, ka ʻe tokolahi hona hakó ʻo hangē ko e efu ʻo e kelekelé, ngaahi fetuʻu ʻi he langí, pe ko e ʻoneʻone ʻi he matātahí? (vakai foki, Sēnesi 22:17). Mahalo te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ha hina ʻoneʻone, mamata ki he ngaahi fetuʻú, pe fakaʻaongaʻi e tā ʻoku ʻoatu ʻi he fokotuʻutuʻu fakalēsoni ko ʻení. Te tau lava fēfē ʻo falala ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá neongo ʻenau ngali taʻemalavá?

Sēnesi 14:18–20.Ko e hā ʻoku tau ako kau kia Melekisēteki mei he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 14:25–40? (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá; vakai foki, ʻAlamā 13:13–19). ʻE lava fēfē ke tau “[fokotuʻu] ʻa e māʻoniʻoní” ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Melekisētekí? (veesi 36). Ko e hā mo ha toe meʻa kehe fekauʻaki mo e ngāue ʻa Melekisētekí ʻokú ne ueʻi kitautolú?

ʻĪmisi
Ko hono tāpuakiʻi ʻe Melekisēteki ʻa ʻEpalamé

Melchizedek Blesses Abram, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane

Sēnesi 16.ʻE lava ʻa e lau fekauʻaki mo Hekaʻaá ʻo hoko ko ha faingamālie ke aleaʻi ʻa e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau ongoʻi kuo faihala mai ha taha kiate kitautolú. Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ʻoku ʻuhinga ʻa e “ʻIsimelí” ko e “ongoʻi ʻe [he ʻOtuá].” Ko e fē ha taimi kuo tau ongoʻi ai naʻe ongoʻi mo tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi heʻetau ongoʻi kuo faihala mai ha taha kiate kitautolú? (vakai, Sēnesi 16:11).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai, fokotuʻutuʻu fakalēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Te u Moʻuiʻaki e Kosipelí,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 72.

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakafaingamālieʻi mo anga fakafaingofua. ʻOku kamata ha niʻihi ʻo e ngaahi momeniti akoʻi lelei tahá ʻi ha fehuʻi pe loto-hohaʻa ʻi he loto ʻo ha mēmipa ʻo e fāmilí. Tuku ke ʻiloʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi hoʻo leá mo e tōʻongá ʻokú ke vēkeveke ke fanongo kiate kinautolu. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 16.)

ʻĪmisi
Ko Sela ʻoku mamata ki he langi fetuʻuʻiá

Naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá ʻe tokolahi ʻa e hako ʻo ʻĒpalahame mo Selá ʻo “tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻo e langí” (Sēnesi 22:17). Pondering God’s Promise (Ko e Fakalaulauloto ki he Talaʻofa ʻa e ʻOtuá, tā fakatātaaʻi ʻe Courtney Matz.

Paaki