Faufaʼa Tahito 2022
Te mau mana’o e tāpe’a noa i roto i te ferurira’a : Te ’utuāfare o ’Īsera’ela


« Te mau mana’o e tāpe’a noa i roto i te ferurira’a : Te ’utuāfare o ’Īsera’ela », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Faufa’a Tahito 2022 (2021)

« Te mau mana’o e tāpe’a noa i roto i te ferurira’a : Te ’utuāfare o ’Īsera’ela », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2022

Hōho’a
’ītona nō te mau mana’o

Te mau mana’o e tāpe’a noa i roto i te ferurira’a

Te ’utuāfare o ’Īsera’ela

I te hō’ē vāhi i roto i te medebara i te pae hiti’a o te rā nō Canaana, ’ua tīa’i Iakoba ma te hepohepo i te hō’ē fārereira’a ’e tōna taea’e maeha’a ’o Esau. Te taime hope’a ’a ’ite ai ’o Iakoba ia Esau, e 20 matahiti nā mua atu, mai terā ri’i, ’ua hina’aro ’o Esau e taparahi pohe iāna. ’Ua ao te pō tō Iakoba ’arora’a (tōra’a) nō te ’imi mai i te hō’ē ha’amaita’ira’a nō ’ō mai te Atua. ’Ei hope’ara’a nō te fa’aro’o o Iakoba, te tu’utu’u ’ore ’e te hina’aro pāpū, ’ua pāhono te Atua i tāna mau pure. I taua pō ra, ’ua tauihia te i’oa o Iakoba, ’o ’Īsera’ela, te aura’a, « mai te ari’i ra ho’i ’oe i te manara’a i te Atua » (Genese 32:28, fa’ata’ara’a b ; hi’o ato’a Genese 32:24–32).1

Hōho’a
’ānāvai nō Jabbok

I pīha’i iho i te ’ānāvai nō Jabbok tō Iakoba fāri’ira’a i te i’oa ra o ’Īsera’ela.

Teie te taime mātāmua ’a ’itehia ai te i’oa ’Īsera’ela i roto i te Bibilia, ’e tē vai tāmau noa nei te reira i’oa i roto i te buka ’e i te ’ā’amu. ’Aita i maoro, ’ua hau atu i te hō’ē ta’ata tei pi’ihia i te reira i’oa. 12 tamaiti tā ’Īsera’ela, ’e ’ua pi’i-’āmui-hia tō rātou huā’ai « te ’utuāfare o ’Īsera’ela », « te ’ōpū o ’Īsera’ela », « te tamari’i o ’Īsera’ela », ’aore rā, te « ’āti ’Īsera’ela ».

I te roara’a o te ’ā’amu, ’ua fa’ariro te mau tamari’i o Īsera’ela i tō rātou tā’amura’a i ni’a i te hō’ē o nā ’ōpū hō’ē ’ahuru ma piti o ’Īsera’ela ’ei ’ohipa faufa’a rahi. ’Ua riro tō rātou rēni tupuna ’ei tuha’a faufa’a nō tō rātou ti’ara’a ta’ata nō te fafaura’a. ’Ua poro te ’āpōsetolo Paulo ē, « nō te ’ōpū o Beniamina » ’oia (Roma 11:1). Hō’ē tumu i tono ai Lehi i tāna mau tamaiti i Ierusalema nō te rave mai i te mau ’api veo, ’oia ho’i, tei roto i te mau ’api « te aufau fēti’i (tuatāpapara’a) o tōna ra mau metua » (1 Nephi 5:14 ; hi’o ato’a 1 Nephi 3:3). ’Ua ’ite a’era o Lehi ē, e huā’ai ’oia nō Iosepha, e ’ua riro tōna ’itera’a i tō rātou tā’amura’a i ni’a i te ’utuāfare o ’Īsera’ela ’ei ’ohipa faufa’a rahi nō rātou i roto i te mau matahiti a muri a’e (hi’o Alama 26:36 ; 3 Nephi 20:25).

I roto i te ’Ēkalesia i teie mahana, e nehenehe ’outou e fa’aro’o i te mau fa’ahitira’a parau mai « te ha’aputuputura’a o ’Īsera’ela ». Tē hīmene nei tātou nō ni’a « E te Fa’aora o ’Īsera’ela », te « Ti’aturira’a nō Ziona », ’e « E te mau tāvini o te Atua ».2 I roto i teie mau hīmene, ’aita tātou e paraparau nei ’aore rā e hīmene nei nō ni’a iho noa i te bāsileia tahito o ’Īsera’ela ’aore rā nō ni’a noa i te nūna’a o teie tau tei parauhia ’o ’Īsera’ela. Tē parau nei rā tātou nō te mau ta’ata tei ha’aputuputuhia mai i roto i te ’Ēkālesia a Iesu Mesia mai roto mai i te mau nūna’a o te ao nei. Tē parau nei tātou nō te mau ta’ata tei vai tāmau noa i pīha’i iho i te Atua, tei ’imi tu’utu’u ’ore noa i tāna mau ha’amaita’ira’a, ’e tei riro mai ’ei nūna’a fafauhia nōna, nā roto i te bāpetizora’a.

Tē fa’a’ite nei tō ’outou ha’amaita’ira’a patereareha i tō ’outou tā’amura’a i ni’a i te hō’ē o nā ’ōpū o te ’utuāfare o ’Īsera’ela. ’Ua hau atu te reira i te hō’ē ha’amāramaramara’a maita’i nō te ’ā’amu ’utuāfare. Te aura’a nō te rirora’a ’ei tuha’a nō te ’utuāfare o ’Īsera’ela, ’oia ho’i, e auta’atira’a fafauhia tō ’outou ’e te Metua i te ao ra ’e o Iesu Mesia. Te aura’a ra, mai ia Aberahama, ’ua fa’ata’ahia ’outou ’ia « riro ’ei ha’amaita’ira’a » nō te mau tamari’i a te Atua (Genese 12:2 ; Aberahama 2:9–11). Te aura’a ra, i roto i te mau parau a Petero, « e u’i mā’itihia rā ’outou, e autahu’ara’a ari’i, e nūna’a mo’a, e feiā ho’ohia ; ’ia fa’a’ite hua ’outou i tōna maita’i tō tei parau ia ’outou i tō roto i te pōuri, ’ia tae i tōna ra māramarama ūmerehia » (1 Petero 2:9). Te aura’a ra, o ’outou o te « vai tāmau noa i pīha’i iho i te Atua » mai te mea e fa’atura ’outou i tā ’outou mau fafaura’a iāna.

Fa’ata’ara’a

  1. Tē vai ra te tahi atu mau aura’a nō te i’oa ’Īsera’ela, mai te « e fa’atere te Atua » ’aore rā « e ’aro ’aore rā e vai tāmau noa te Atua ».

  2. Te mau Hīmene, nūmera 6, 161, ’e 195.

Hōho’a
Te tumu rā’au tuatāpapara’a o Iakoba

Fa’ahōho’ara’a nō te tumu rā’au tuatāpapara’a o Iakoba, nā Keith L. Beavers

Nene’i