Fuakava Motuʻá 2022
4–10 ʻEpeleli. ʻEkesōtosi 14–17: “Tuʻu Fakalongolongo Pē, ʻo Mamata ki he Fakamoʻui ʻa [e ʻEikí]”


“4–10 ʻEpeleli. ʻEkesōtosi 14–17: ‘Tuʻu Fakalongolongo Pē, ʻo Mamata ki he Fakamoʻui ʻa [e ʻEikí],’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“4–10 ʻEpeleli. ʻEkesōtosi 14–17,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
Tahi Kulokulá

Ko e Tahi Kulokulá

4–10 ʻEpeleli

ʻEkesōtosi 14–17

“Tuʻu Fakalongolongo Pē, ʻo Mamata ki he Fakamoʻui ʻa [e ʻEikí]”

Naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Mōsese ke tohi fekauʻaki mo ʻene ngaahi aʻusiá “ʻi ha tohi, ko e meʻa fakamanatu, pea lau ia” kia Sōsiua ( ʻEkesōtosi 17:14). Ko e me‘a tatau pē, ʻe tokoni hono hiki hoʻo ngaahi aʻusia fakalaumālié ke ke manatuʻi mo e niʻihi ʻokú ke ʻofa aí ʻa e lelei ʻa e ʻEikí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Na‘e fihia ʻa e kakai ʻIsilelí. Ko e Tahi Kulokulá ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, pea ko e kau tau ʻa Feló naʻa nau fakaofi mai ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. ʻOku hangē ʻe taimi nounou pē ʻenau hola mei ʻIsipité. Ka naʻe ʻi ai ha pōpoaki ʻa e ʻOtuá maʻá e kakai ʻIsilelí naʻá Ne finangalo ke nau manatuʻi ʻo laui toʻu tangata: “ʻOua te mou manavahē. … ʻE tau ʻa [e ʻEikí] maʻamoutolu’ (ʻEkesōtosi 14:13–14).

Talu mei he taimi ko iá, ʻi he taimi naʻe fie maʻu ai ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e tuí mo e loto-toʻá, naʻa nau faʻa tafoki ki he fakamatala ko ʻeni ʻo e fakahaofi fakaofo ʻo ʻIsilelí. ʻI he taimi naʻe loto ai ʻa Nīfai ke ueʻi hono ngaahi tokouá, naʻá ne talaange, “Tau mālohi ʻo hangē ko Mōsesé; he ko e moʻoni naʻá ne lea ki he ngaahi vai ʻo e Tahi Kulokulá pea naʻe mavaeua ia ki hē mo ē, pea naʻe fononga mai ʻa ʻetau ngaahi tamaí, mei he nofo pōpulá, ʻi he kelekele mōmoa” (1 Nīfai 4:2). ʻI he taimi naʻe loto ai e Tuʻi ko Limihaí ke “loto-toʻa pea fiefia,” ʻa hono kakai ne nofo pōpulá, naʻá ne fakamanatu ange kiate kinautolu ʻa e talanoa tatau ko ʻení (Mōsaia 7:19). ʻI he taimi naʻe loto ai ʻa ʻAlamā ke fakamoʻoniʻi ki hono fohá ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, naʻá ne fakamatala foki ki he talanoá ni (vakai, ʻAlamā 36:28). Pea ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu ai ke fakahaofi kitautolú—ʻi heʻetau fiemaʻu ha tui lahi angé, ʻi he fiemaʻu ke tau “tuʻu fakalongolongo pē, ʻo mamata ki he fakahaofi ʻa [e ʻEikí]”—te tau lava ʻo manatuʻi ʻa e founga naʻe “fakamoʻui [ai ʻe he ʻEikí] ʻa ʻIsileli ʻi he ʻaho ko iá mei he nima ʻo e kakai ʻIsipité” ( ʻEkesōtosi 14:13, 30).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

ʻEkesōtosi 14

‘Oku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi ke fakahaofi au.

ʻI hoʻo lau ʻa e ʻEkesōtosi 14:1–10, fakakaukau ki he faʻahinga ongo naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ʻi heʻenau mamata ki he fakaofi mai ʻa e kau tau ʻa Feló. Mahalo te ke ongoʻi ʻokú ke fie maʻu ha mana ke ke ikunaʻi ha pole faingataʻa ʻokú ke fepaki mo ia. Ko e hā ʻokú ke ako mei he ʻEkesōtosi 14:13–31 ʻe lava ʻo tokoni ke ke fekumi ki he fakahaofi ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā kuó ke ako fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻoku fakahoko ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fakahaofi mei he faingataʻá? Fakalaulauloto ki he founga kuó ke mamata ai ki Hono mālohi faifakahaofí ʻi hoʻo moʻuí.

Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3; L. Tom Perry, “Ko e Mālohi ʻo e Fakahaofí,” Liahona, Mē 2012, 94–97; Ngaahi Mape ʻoku Kau ki he Tohi Tapú, fika 2, “Ko e Fononga Atu ʻa ʻIsileli mei ʻIsipité mo ʻEnau Hū atu ki Kēnaní.”

ʻEkesōtosi 15:22–27

‘E lava ʻe he ʻEikí ʻo liliu e ngaahi meʻa ʻoku koná ke melie.

ʻI hoʻo lau ʻi he ʻEkesōtosi 15:22–27 fekauʻaki mo e ngaahi fononga ʻa ʻIsileli ki he fonua ʻo e talaʻofá, fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻi hoʻo moʻuí kuo ngali “kona” ʻo hangē ko e vai ʻo Malá. Fakakaukau ki he ngaahi fehu‘i ko ʻení ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he ngaahi veesi ko ʻení: ʻE liliu fēfē ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kona ʻi hoʻo moʻuí ke melié? Ko e hā e mahuʻinga ʻo e ngaahi aʻusiá ni ʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he veesi 26 mo e 27 fekauʻaki mo e founga ʻoku faitāpuekina ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau fanongo ki Hono leʻó?

ʻEkesōtosi 15:23–27; 16:1–15; 17:1–7

Te u lava ʻo falala ki he ʻEikí, ʻo aʻu ki he ngaahi taimi faingataʻá.

‘Oku ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau fakaangaʻi ʻa e kakai ʻIsilelí koeʻuhí naʻa nau lāunga ʻi he taimi naʻe faingataʻa ai honau ngaahi tūkungá, naʻa mo e hili ʻa e meʻa kotoa ne fakahoko ʻe he ʻOtuá maʻanautolú. Ka ʻi hoʻo lau ʻa e ʻEkesōtosi 15:23–27; 16:1–15; 17:1–7, fakakaukau pe kuó ke fakahoko ʻa e meʻa tatau. Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi aʻusia ʻa e kakai ʻIsilelí ʻe lava ʻo tokoni ke fakasiʻisiʻi ange hoʻo lāungá pea falala kakato ange ki he ʻOtuá? Hangē ko ʻení, ko e hā ha ngaahi faikehekehe ʻokú ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e founga naʻe tali ʻaki ʻe he kakai ʻIsilelí ʻa e ngaahi faingataʻá mo e founga tali ʻa Mōsesé? Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá?

Vakai foki, 1 Nīfai 2:11–12.

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻoku tānaki mana

Naʻe fafanga fakatuʻasino ʻa ʻIsileli ʻaki e mana mei he ʻOtuá; ʻoku tau fie maʻu foki mo e meʻatokoni fakalaumālie fakaʻahó. Fresco tā fakatātaaʻi ʻe Leopold Bruckner

ʻEkesōtosi 16

‘Oku totonu ke u fekumi ki he meʻatokoni fakalaumālie fakaʻahó.

ʻOku lahi ha ngaahi lēsoni fakalaumālie te tau lava ʻo ako mei he meʻa fakaofo ʻo e maná, ʻoku hā ʻi he ʻEkesōtosi 16. Fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi fakahinohino fakaikiiki naʻe ʻoange ki he kakai ʻIsilelí fekauʻaki mo e founga ke tānaki, fakaʻaongaʻi, mo fakatolonga ai ʻa e maná (vakai, ʻEkesōtosi 16:16, 19, 22–26). Ko e hā ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻoku kaunga kiate koe ʻi hoʻo fekumi fakaʻaho ki he meʻatokoni fakalaumālié?

Vakai foki, Sione 6:31–35, 48–58 mo e vitiō “Meʻakai Fakaʻahó: Sīpingá” (ChurchofJesusChrist.org).

ʻEkesōtosi 17:1–7

Ko Sīsū Kalaisi ʻa hoku maka fakalaumālié mo e vai moʻuí.

Fakakaukau ki he Fakamoʻuí ʻi hoʻo lau ʻa e ʻEkesōtosi 17:1–7. ʻOku hoko fēfē ʻa Sīsū Kalaisi ko ha maka kiate koé? (vakai, Saame 62:6–7; Hilamani 5:12). ʻOkú Ne hoko fēfē ʻo hangē ko e vaí? (vakai, Sione 4:10–14; 1 Kolinitō 10:1–4; 1 Nīfai 11:25).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

ʻEkesōtosi 14:13–22.Mahalo ʻe fiefia e kau mēmipa homou fāmilí ʻi he feinga ke “vaeua” ʻa e vaí ʻi ha poulu pe topu kaukau ʻo hangē ko hono vaeua ʻe Mōsese ʻa e Tahi Kulokulá. Tokoni ke mahino kiate kinautolu naʻe ʻikai mei lava ke mavaeua ʻa e Tahi Kulokulá taʻe-kau ai e mālohi ʻo e ʻOtuá. Kuo tau mamata fēfē ki he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí mo e moʻui ʻetau ngaahi kuí?

ʻEkesōtosi 15:1–21.Hili ʻa e kolosi fakaofo ʻa e kakai ʻIsilelí ʻi he Tahi Kulokulá, naʻa nau hiva ha hiva fakafetaʻi ne ʻiloa ko e hiva ʻa Mōsesé, ʻoku hā ʻi he ʻEkesōtosi 15:1–21. Fekumi fakafāmili ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ki he ngaahi kupuʻi lea ʻoku fakamoʻoni ki he meʻa naʻe fai ʻe he ʻOtuá maʻá e kakai ʻIsilelí mo ha ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga kehe. Te mou lava leva ʻo hivaʻi ha himi ʻoku fakamanatu atu ki homou fāmilí ʻa e meʻa kuo fakahoko ʻe he ʻOtuá maʻamoutolú.

ʻEkesōtosi 16:1–5; 17:1–7.ʻE lava ʻe hono lau ʻa e ʻEkesōtosi 16:1–5 mo e 17:1–7 ʻo tākiekina ki ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ko e Mā ʻo e Moʻuí, ko e Vai Moʻuí, mo hotau Maká. ‘Oku fakamanatu fēfē mai ʻe he ngaahi talanoá ni ʻa e meʻa ʻoku fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi maʻatautolú? Te mou lava ʻo lau ʻa e Sione 4:10–14; 6:29–35, 48–51; Hilamani 5:12; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79 ko ha konga hoʻomou fealeaʻakí.

ʻEkesōtosi 17:8–16.Mahalo te mou fie fakatātaaʻi ʻa e talanoa hono puke hake ʻe ʻĒlone mo Hua ʻa e ongo nima ʻo Mōsesé mo aleaʻi ʻa e founga ʻe lava ʻe he meʻá ni ʻo fakataipe ʻa e founga ʻoku tau poupouʻi ai ʻa kinautolu kuo ui ʻe he ʻOtuá ke tataki kitautolú. Mahalo foki te mou fie fakafaikehekeheʻi ʻa e sīpinga ʻa ʻĒlone mo Huá mo e lāunga ʻa e kakai ʻIsilelí kia Mōsesé (ne fakamatalaʻi ʻi he kotoa ʻo e vahe 15–17). Ko e hā ha ngaahi founga ʻe niʻihi te tau lava ai ʻo tokoniʻi mo poupouʻi hotau kau takí? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu pea mo hotau kau takí ʻi heʻetau fai iá?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai, fokotuʻutuʻu fakalēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Huhuʻi ʻo ʻIsileli,” Ngaahi Himí, fika 5.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fekumi ki hoʻo ngaahi ʻilo fakalaumālie pē ʻaʻaú. ʻI hoʻo ako fakatāutahá mo fakafāmilí, ʻoua ʻe fakangatangata pē hoʻo akó ki he ngaahi potufolofola ʻoku ʻoatu ʻi he ngaahi fokotuʻutuʻu fakalēsoni ko ʻeni ke akó. Ngalingali ʻoku ʻi ai ha ngaahi pōpoaki ʻa e ʻEikí maʻau ʻi he ngaahi vahe ko ʻení ka ʻoku ʻikai fakamamafaʻi ia heni. Fekumi ‘i he faʻa lotu ki ha ueʻi fakalaumālie.

ʻĪmisi
Ko hono taaʻi ʻe Mōsese ʻa e Tahi Kulokulá

Tā fakatātā ʻo hono taaʻi ʻe Mōsese ʻa e Tahi Kulokulá, ʻe Robert T. Barrett

Paaki