Fuakava Motuʻá 2022
18–24 ʻEpeleli. ʻEkesōtosi 18–20: “Te Mau Fai ʻA ia Kotoa Pē Kuo Folofola ki ai ʻa [e ʻEikí]”


“18–24 ʻEpeleli. ʻEkesōtosi 18–20: ʻTe Mau Fai ʻA ia Kotoa Pē Kuo Folofola ki ai ʻa [e ʻEikí],’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“18–24 ʻEpeleli. ʻEkesōtosi 18–20,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
moʻunga

Ko ha moʻunga ʻi ʻIsipite naʻe tomuʻa pehē ko e Moʻunga Sainaí.

18–24 ʻEpeleli

ʻEkesōtosi 18–20

“Te Mau Fai ʻA ia Kotoa Pē Kuo Folofola ki ai ʻa [e ʻEikí]”

Naʻe akonaki ʻa Sisitā Mīsela Kuleki ʻo pehē, “ʻI hoʻo hoko ko [e] ākonga faivelenga [ʻo Sīsū Kalaisí], te ke lava ʻo maʻu ha tataki fakafoʻituitui mo ha fakahā ʻoku fenāpasi mo ʻEne ngaahi fekau ʻoku fakapatonu kiate koé” (“Ivi Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2019, 21). Hiki pea ngāueʻi ʻa e ueʻi fakalaumālie ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo lau ʻa e ʻEkesōtosi 18–20.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Na‘e fonu e fononga ʻa e kakai ʻIsilelí mei ʻIsipite ki he veʻe Moʻunga Sainaí ʻi ha ngaahi mana—ko hano fakahaaʻi ʻo ʻikai lava ke fakaʻikaiʻi ʻa e mālohi taʻemafakatataua, ʻofa, mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí. Ka neongo ia, naʻe tokateu ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki maʻanautolu ne mahulu hake ʻi hono fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei ʻIsipité mo hono fakanonga ʻenau fiekaia mo fieinua fakatuʻasinó. Naʻá Ne finangalo ke nau hoko ko Hono kakai ʻo e fuakavá, ko ʻEne “koloa lelei lahi,” mo ha “puleʻanga [ʻo e] māʻoniʻoni” ( ʻEkesōtosi 19:5–6). ‘I he ʻahó ni, ʻoku ope atu e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava ko ʻení ʻo laka hake ʻi he puleʻanga pe kakai pē ʻe taha. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke hoko ʻa ʻEne fānaú kotoa ko ʻEne kakai ʻo e fuakavá, ke “tuitala moʻoni ki [Hono] leʻó, ʻo tauhi [ʻEne] fuakavá” (ʻEkesōtosi 19:5), he ʻokú Ne fakahā ʻa ʻEne ʻaloʻofá “ki he ngaahi toko afe ʻo kinautolu ʻoku ʻofa kiate [Ia], mo tauhi [ʻEne] ngaahi fekaú” ( ʻEkesōtosi 20:6).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

ʻEkesōtosi 18:13–26

Te u lava ʻo tokoni ke “fua ʻa e kavenga” ʻo hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻI hoʻo lau e akonaki naʻe maʻu ʻe Mōsese mei heʻene tamai ʻi he fono ko Seteloó, fakalaulauloto ki he founga te ke lava ai ʻo hangē ko e “kau tangata ʻo e moʻoní” (naʻe faʻa liliu ko e kau tangata “falalaʻangá”) ne fakamatalaʻi ʻi he veesi 21. Te ke lava fēfē ʻo tokoni ke “fua ʻa e kavenga” ʻo hoʻo kau taki ʻi he Siasí? (veesi 22). Hangē ko ʻení, ʻoku kaunga fēfē nai ʻa e akonakí ni ki hoʻo ngaahi ngāue fakaetauhí?

Te ke lava foki ʻo fakakaukau pe ʻokú ke hangē ko Mōsesé ʻi ha ngaahi taimi ʻo feinga ke fakahoko ʻo fuu lahi. ʻOku kaunga fēfē nai kiate koe ʻa e akonaki ʻa Seteloó?

Vakai foki, Mōsaia 4:27; Henry B. Eyring, “Ko e Tokotaha Tauhí,” Liahona, Nōvema 2012, 121–24.

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻoku lulululu mo ha fefine

Ko e ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé ko e founga ia ʻe taha te tau lava ai ʻo kau ki he ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻEkesōtosi 19:3–6

Ko e kakai fuakava ‘a e ʻEikí ko ha koloa ia kiate Ia.

Fakakaukau ki heʻene ʻuhinga kiate koe ke hoko “ko e koloa lelei lahi” ʻo e ʻEikí ( ʻEkesōtosi 19:5). Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha fakamatala ʻe taha ki he kupuʻi leá ni ʻo pehē: “ʻI he Fuakava Motuʻá, ko e foʻi lea faka-Hepelū ne liliu mei ai e lelei ko e segullah, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ia ko e ʻkoloa mahuʻinga,’ pe ʻkoloa.’ … Ko hono ʻiloʻi ko ia kitautolu ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ko ʻene kakai leleí, ʻoku kau ia ʻi he fakahīkihiki māʻolunga tahá” (“Children of the Covenant,” Ensign, May 1995, 34). ‘Oku tākiekina fēfē hoʻo tōʻonga moʻuí ʻi hono ʻiloʻi ko ia ʻokú ke hoko ko ha “koloa lelei lahi” ʻi hoʻo tauhi hoʻo ngaahi fuakavá?

Vakai foki, Gerrit W. Gong, “Haʻisia ki he Fuakavá,” Liahona, Nōvema 2019, 80–83.

ʻEkesōtosi 19:10–11, 17

‘Oku fie maʻu ʻa e teuteú ki hono maʻu e ngaahi aʻusia toputapú.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Mōsese naʻe fie maʻu ke mateuteu ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí kimuʻa pea nau toki lava ʻo “fakafetaulaki atu ki he ʻOtuá” ( ʻEkesōtosi 19:10–11, 17) mo tauhi ha fuakava mo Ia (vakai, ʻEkesōtosi 19:5). Ko e hā ʻokú ke fai ke teuteu ai ki he ngaahi aʻusia toputapu ʻi hoʻo moʻuí, ʻo hangē ko e ʻalu ki he temipalé pe ko hono maʻu e sākalamēnití? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke teuteu kakato ange ai ki he ngaahi aʻusia ko ení? Fakakaukau ki ha toe ngaahi ʻekitivitī fakalaumālie kehe ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e teuteú, pea fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke kaunga ai hoʻo teuteú ki he faʻahinga aʻusia te ke maʻú.

ʻEkesōtosi 20

ʻOku ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá.

ʻI hoʻo lau ʻa e ʻEkesōtosi 20, fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻi he Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú ʻokú ke ongoʻi ʻokú ke tauhí mo ia ʻokú ke ongoʻi te ke lava ʻo tauhi faivelenga angé. Te ke lava ʻo fili ha fekau ʻe taha ke ngāue ai pea ako ha fakaikiiki lahi ange ki ai ʻaki hono lau e ngaahi potufolofola fakafekauʻakí (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ʻi he scriptures.ChurchofJesusChrist.org) pe ngaahi pōpoaki he konifelenisí (vakai, konga ki he ngaahi tefitó ʻi he conference.ChurchofJesusChrist.org). Fakakaukau ke fakakau ‘i hoʻo akó ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku talangofua ki he fekaú. ‘Oku fakahaaʻi fēfē ʻe he ngaahi tāpuakí ni ʻa e ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate koé?

Vakai foki, Carole M. Stephens, “Kapau ʻOku Mou ʻOfa Kiate Au, Fai ʻEku Ngaahi Fekaú,” Liahona, Nōvema 2015, 118–20.

ʻEkesōtosi 20:1–7

‘Oku mahuʻinga ke fakamuʻomuʻa ʻa e ʻEikí ʻi heʻeku moʻuí.

ʻE ala ueʻi koe ʻi hono lau e ʻEkesōtosi 20:1–7 ke ke fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻa ʻi hoʻo moʻuí—te ke lava foki ʻo hiki ha lisi. Ko e hā ha ngaahi “ʻotua” pe “[ngaahi] fakatātā” ( ʻEkesōtosi 20:3–4) ʻoku fakataueleʻi koe ke ke fakamuʻomuʻa kinautolu ʻi he ʻOtuá? ‘E tokoniʻi fēfē koe ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga kehe ʻi hoʻo moʻuí ʻi hono fakamuʻomuʻa ʻa e ʻEikí? Ko e hā ʻoku ueʻi koe ke ke fai ke fakalahi ange hoʻo tokanga taha ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

Vakai foki, Dallin H. Oaks, “ ʻIkai mo ha ʻOtua Kehe,” Liahona, Nōvema 2013, 72–75.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

ʻEkesōtosi 18:8–12.Ko e hā e ola ʻo e fakamoʻoni ʻa Mōsese kia Setelō ʻo kau ki he faifakahaofi ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ha ngaahi meʻa lalahi kuo fai ‘e he ‘Eikí maʻa hotau fāmilí? Ko hai te tau lava ʻo vahevahe ki ai ʻetau ngaahi aʻusiá? Te tau fakatolonga fēfē ʻa e ngaahi aʻusia ko iá maʻá e ngaahi toʻu tangata ka hoko maí?

ʻEkesōtosi 18:13–26.ʻE ala ueʻi ʻe he ngaahi vēsí ni homou fāmilí ke fakakaukau ki he ngāue ʻa homou kau taki fakalotofonua ʻi he Siasí, ʻo hangē ko e pīsopé, kau taki ʻo e toʻu tupú, pe kau faiako Palaimelí. Ko e hā ha ngaahi fatongia ʻoku nau maʻu ʻoku ngali “mamafa lahi ʻaupito” ( ʻEkesōtosi 18:18) ke fakahoko pē ʻe ha toko taha? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoni ke fakamaʻamaʻa ʻenau kavengá?

ʻEkesōtosi 20:3–17.Fakakaukau ki ha founga mahu‘inga ke aleaʻi fakafāmili ai ʻa e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú. Hangē ko ʻení, te mou lava ʻo hiki ʻa e ngaahi fekau ʻi he ʻEkesōtosi 20:3–17 ʻi ha fanga kiʻi laʻipepa ʻe hongofulu. ʻE lava leva e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo vahevahe ia ki ha faʻahinga ʻe ua: (1) ko hono fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻOtuá mo e (2) ʻofa ki he niʻihi kehé (vakai foki, Mātiu 22:36–40). Fakakaukau ke fili ha fekau ‘e taha pe ua ʻi he ʻaho takitaha he uiké ni pea mou talanoa lahi ange ki ai. Hangē ko ʻení, ʻoku fakamālohia fēfē hotau fāmilí ʻi he talangofua ki he fekau ko ʻení? Naʻe founga fēfē ʻa e talangofua ki ai ʻa e Fakamoʻuí?

ʻEkesōtosi 20:12.Ke mahino lelei ange ʻa e ʻEkesōtosi 20:12, ʻe ala tokoni kapau ʻe kumi ʻe homou fāmíli ʻa e ngaahi fakaʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e “fakaʻapaʻapa.” Hili iá pea ʻe lava ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo hiki ha lisi ʻo e ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke fakaʻapaʻapaʻi ai ʻetau ongomātuʻá. Te mou lava ʻo hivaʻi ha foʻi hiva fekauʻaki mo e fakaʻapaʻapaʻi ʻo e ongomātuʻá, ʻo hangē ko e “Te u Talangofua Leva” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 71), pea fakaʻaongaʻi leva ha niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau ʻi hoʻo lisí ke faʻu ha ngaahi veesi foʻou ki he foʻi hivá.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai, fokotuʻutuʻu fakalēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Tauhi ʻa e Ngaahi Fekaú,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 68–69.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fokotuʻu ha taimi ʻe lelei kiate koé. ʻOku faʻa faingofua ange ke ako mei he ngaahi folofolá ʻi he taimi te ke lava ai ʻo ako ia pea ʻikai ha toe fakahohaʻá. Fokotuʻu ha taimi ʻe lelei kiate koé, pea fai ho lelei tahá ke ke ako maʻu pē ʻi he taimi tatau he ʻaho kotoa.

ʻĪmisi
ko Mōsese ʻokú ne puke ʻa e maka lafalafá

Fakatātā ʻo hono puke ʻe Mōsese e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú, tā fakatātaaʻi ʻe Sam Lawlor

Paaki