Fuakava Motuʻá 2022
4–10 ʻEpeleli. ʻEkesōtosi 14–17: “Tuʻu Fakalongo Pē, ʻo Mamata ki he Fakamoʻui ʻa [e ʻEikí]”


“4–10 ʻEpeleli. ʻEkesōtosi 14–17: ‘Tuʻu Fakalongo Pē, ʻo Mamata ki he Fakamoʻui ʻa [e ʻEikí],’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“4–10 ʻEpeleli. ʻEkesōtosi 14–17,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: 2022

ʻĪmisi
Tahi Kulokulá

Ko e Tahi Kulokulá

4–10 ʻEpeleli

ʻEkesōtosi 14-17

“Tuʻu Fakalongo Pē, ʻo Mamata ki he Fakamoʻui ʻa [e ʻEikí]”

ʻI hoʻo lau ʻa e ʻEkesōtosi 14–17, lekooti e ngaahi ongo fakalaumālie ʻokú ke maʻú. ʻE lava ke tokoni e ngaahi ongo ko ʻení ki hoʻo palani ke akoʻi ki he fānaú e folofolá mo e ngaahi moʻoni naʻá ke akó.

Lekooti Hoʻo Ngaahi Ongó

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

ʻOku fonu ʻa e ʻEkesōtosi 14–17 ʻi ha ngaahi talanoa fakangalongataʻa. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e fānaú ke nau vahevahe ha talanoa ʻoku nau ʻiloʻi mei he ngaahi vahe ko ʻení, fakataha mo ha meʻa ne nau ako mei ai.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné: Fānau Iiki Angé

ʻEkesōtosi 14:5–22

Naʻe fakahaofi ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese mo hono kakaí.

Ko hono taaʻi ʻo e Tahi Kulokulá ko ha mana ia naʻe fakahaaʻi ai kia Mōsese mo e kakai ʻIsilelí ʻa e mālohi ʻoku maʻu ʻe he ʻEikí. ʻE ala tokoni ki he fānaú ʻa e ʻilo fekauʻaki mo Hono mālohí ke nau falala ai kiate Ia.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakakaukau ki ha ngaahi founga ke vahevahe ai ʻa e talanoa ki he kolosi ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he Tahi Kulokulá ʻi ha founga ʻoku mālie mo fakangalongataʻa. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻe koe pe ko ha mēmipa ʻi he uōtí ʻo teuteu hangē ko Mōsesé ke fakamatala ʻa e talanoa mei he ʻEkesōtosi 14:5, 9–10, 13–16, 19–22. ʻE lava ke pehē pē ʻa e fānaú ko e ʻū seá ko e Tahi Kulokulá ia, pea ʻe lava ke nau muimui ʻi he tokotaha ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa Mōsesé ʻi heʻene tofa ha hala ʻi honau vahaʻá. Pe ʻe lava ke pehē pē ʻa e fānaú ko e vaí kinautolu ʻoku mavae ua ki he ongo tafaʻaki ʻo e lokí ʻi hono vaeuaʻi kinautolu ʻe Mōsesé. Fakamamafaʻi ange naʻe foaki ʻe he ʻEikí kia Mōsese ʻa e mālohi ke taaʻi ʻa e tahí kae lava ʻa e kakai ʻIsilelí ʻo hao mei he nofo pōpulá.

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau valivali ʻa e peesi ʻekitivitií ʻi hoʻo toe vakaiʻi mo kinautolu ʻa e talanoa mei he ʻEkesōtosi 14:5–22. Hili iá ʻe lava leva ke nau ngāue fakataha ke fakamatalaʻi ʻa e talanoá ʻo ngāue ʻaki ʻa e peesi ʻekitivitií.

ʻEkesōtosi 15:23–25; 16:14–15; 17:1–6

ʻE tokonaki ʻe he ʻEikí ʻeku ngaahi fiemaʻú.

ʻOku akoʻi mai ʻe he ngaahi talanoa ki hono ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻakai mo e vai ki he kakai ʻIsilelí ʻi he toafá, ʻoku malava ke Ne feau ʻetau ngaahi fiemaʻú. Fakalaulauloto ki he meʻa te ke lava ʻo fai ke fakakau ai ʻa e fānaú ʻi hono ako e ngaahi talanoa ko ʻení.

ʻĪmisi
fefine ʻokú ne tufi e maná

Ne fafanga fakatuʻasino ʻe he mana mei he ʻOtuá ʻa ʻIsileli; ʻoku fiemaʻu foki ke fafanga fakalaumālie mo kitautolu. Fresco tā ʻe Leopold Bruckner

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Tokoni ki he fānaú ke nau fakatātaaʻi ʻa e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he ʻEkesōtosi 15:23–25; 16:14–15; 17:1–6, ʻo nau pehē pē ko Mōsese pe ko e kakai ʻIsilelí ʻa kinautolu. Kapau ʻe lava, ʻomi ha meʻa ʻe lava ke tokoni ke nau tala ha foʻi talanoa, hangē ko ha vaʻa ʻakau (ke fakamoʻui ʻaki e vai ʻi Malá), ko ha foʻi hina pe kulo (ke fakafonu ʻaki e maná), ko ha vaʻakau mo ha foʻi maka (ki he vai ʻi Hōlepí). Naʻe tauhi fēfē ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai ʻIsilelí? ʻOkú Ne tauhi fēfē kitautolu he ʻaho takitaha?

  • Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e ngaahi talanoa ʻi he ʻEkesōtosi 15:23–25; 16:14–15; 17:1–6 (vakai foki, “Fānau ʻIsileli ʻi he Toafá,” ʻi he Ngaahi Talanoa mei he Fuakava Motuʻá). ʻI hoʻo vahevahé, fakaafeʻi e fānaú ke nau tā ha ʻū fakatātā ʻo e talanoa takitaha. Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi talanoa ko ʻení fekauʻaki mo e ʻOtuá?

ʻEkesōtosi 17:8–16

Te u lava ʻo poupou ki hotau palōfitá.

ʻE lava ke fakafehoanaki ʻa e talanoa ki hono pukepuke ʻe ʻĒlone mo Hua ʻa e ongo nima ʻa e palōfita ko Mōsesé ki heʻetau poupouʻi hotau palōfita moʻuí.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi ha fānau ʻe toko tolu ke nau tuʻu ʻi muʻa ʻo fakafofongaʻi ʻa Mōsese, ʻĒlone mo Hua lolotonga hoʻo fakamatala ʻa e foʻi talanoa mei he ʻEkesōstosi 17:8–16. Ko e hā ha meʻa te tau fai he ʻahó ni ke tokoniʻi hotau palōfitá, ʻo hangē ko ia ko e tokoniʻi ʻe ʻĒlone mo Hua ʻa e palōfita ko Mōsesé?

  • Fakaʻaliʻali ha laʻitā ʻo e palōfita moʻuí, pea fehuʻi ki he fānaú pe ko hai ia. Tokoni ki he fānaú ke nau manatuʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa kuo akoʻi mai ʻe he palōfitá kimuí ni. Kole ki he fānaú ke nau vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻoku nau muimui ai ʻi he palōfitá. Hivaʻi fakataha ha ngaahi veesi ʻo e “Muimui he Palōfitá,” ʻo kau ai ʻa e veesi fakaʻosí (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 58).

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné: Fānau Lalahi Angé

ʻEkesōtosi 14:5–22

Te u lava ʻo ako ke muimui maʻu pē ki he Laumālié.

Ne ʻiloʻi ʻe Mōsese ʻi he fakahā, ʻa e founga ke tataki ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he Tahi Kulokulá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3). ʻE tokoni fēfē ʻa e talanoa ko ʻení ki he fānau ʻokú ke akoʻí ke nau ako ke ngāue ʻo fakatatau mo e fakahā fakafoʻituituí?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaʻaliʻali e fakatātā ʻo hono taaʻi ʻe Mōsese ʻa e Tahi Kulokulá ʻi he lēsoni ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí. Kole ki he fānaú ke nau toe vakaiʻi ʻa e ʻEkesōtosi 14:5–22 pea vahevahe ha meʻa ʻoku nau ʻiloʻi fekauʻaki mo e talanoá. Ko e hā ʻoku tānaki mai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3 ki he mahino ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e talanoá? Talanoa ki haʻo aʻusia ki ha taimi naʻe fakahā atu ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha meʻa ki hoʻo fakakaukaú pe lotó, pea fakaafeʻi e fānaú ke nau talanoa fekauʻaki mo haʻanau aʻusia.

  • Fakamanatu ki he fānaú ʻa e talanoa ki he muimui ʻa Nīfai ki he Laumālié ʻi he taimi naʻá ne ʻalu ai ke ʻomi ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá (vakai, 1 Nīfai 4:1–6). Tokoni ke mahino ki he fānaú naʻe muimui foki mo Mōsese ki he Laumālié ʻi he taimi naʻá ne tataki ai hono kakaí ke kolosi ʻi he Tahi Kulokulá. Tokoniʻi e fānaú ke nau tohi ha foʻi veesi foʻou ki he “Loto-toʻa ʻa Nīfaí” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 64) fekauʻaki mo e founga ne tofa ai ʻe he ʻEikí ha hala maʻa Mōsese ʻi he taimi naʻá ne fakahaaʻi ʻa e loto-toʻa ʻo muimui ki he Laumālié. Hivaʻi fakataha kotoa ʻa e veesi foʻoú.

ʻEkesōtosi 15:23–25; 16:14–15; 17:1–6

ʻE tokonaki ʻe he ʻEikí ʻeku ngaahi fiemaʻú.

Kapau te tau tafoki kia Sīsū Kalaisi, ʻe lava ke Ne tokoniʻi kitautolu lolotonga e ngaahi taimi faingataʻa ʻo ʻetau moʻuí, ʻo hangē pē ko ʻEne tokoniʻi e fānau ʻIsilelí.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Vahevahe e kalasí ke nau tauhoa pe fakakulupu iiki, pea vahe ki he kulupu takitaha ke nau lau ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení: ʻEkesōtosi 15:23–25; 16:14–15; 17:1–6. Kole ki he fānau ʻi he kulupu takitaha ke nau tā ha ʻū fakatātā ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e meʻa ne nau lau ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, pea kole leva ki he kau mēmipa kehe ʻo e kalasí ke nau mateʻi ʻa e meʻa ne nau taá. Tokoniʻi ke ʻiloʻi ʻe he fānaú ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi talanoa ko ʻení fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí. Ko e hā e ngaahi faingataʻa ʻoku maʻu ʻe he kakaí he ʻaho ní? ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi hotau ngaahi faingataʻá?

  • ʻI hoʻo toe vakaiʻi e ngaahi talanoa ko ʻení, fehuʻi ki he fānaú ʻa e ʻuhinga ne fuʻu mahuʻinga ai ʻa e maá mo e vaí ki he fānau ʻIsilelí. Ko e hā nai ha meʻa ne mei hoko ʻo kapau ne ʻikai ke nau maʻu ʻa e ongo meʻa ko ʻení? Tokoni ke mahino ki he fānaú ko e mā mo e vai ʻi he sākalamēnití ʻoku mahuʻinga fakalaumālie ia kiate kitautolu (vakai, Sione 4:13–14; 6:35, 48–51). ʻE lava ke ke kole ki he fānaú ke nau vahevahe ʻenau ongo fekauʻaki mo e sākalamēnití.

ʻEkesōtosi 17:8–16

ʻOku tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau poupouʻi hotau kau taki ʻi he Siasí.

Naʻe ikuna ʻa e fānau ʻIsilelí ʻi he tau mo ʻAmalekí ʻi he taimi pē ne hiki ai ʻe Mōsese ʻa hono ongo nimá ki he ʻataá. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he talanoa ko ʻení fekauʻaki mo hono poupouʻi hotau kau takí?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Ke tokoni ki he fānaú ke nau toe vakaiʻi e talanoa ʻi he ʻEkesōtosi 17:8–16, tohi ʻi he palakipoé: Ko hai naʻá ne tokoniʻi ʻa Mōsese ʻi he lolotonga e taú? Ko e hā ʻena meʻa naʻe faí? Ko e hā hono olá? Fakaafeʻi e fānaú ke nau fekumi ki he ngaahi talí ʻi he ngaahi vēsí. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he talanoa ko ʻení fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo tokoni ke lavameʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo fai ke poupouʻi mo muimui ki hotau kau taki ʻi he Siasí?

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau lau ʻa e ʻEkesōtosi 17:8–16 pea tā ha fakatātā ʻo e meʻa ne nau laú. Poupouʻi ke nau tohi ʻi heʻenau fakatātaá ha pōpoaki ʻoku nau ako mei he talanoá. Ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai e pōpoaki ko ʻení kiate kitautolu he ʻaho ní?

ʻĪmisi
fakaʻilonga akó

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Fakaafeʻi e fānaú ke nau fili ha taha ʻo e ngaahi talanoa mei hoʻomou fealeaʻaki he ʻaho ní. Tokoni ke nau fakakaukau ki ha meʻa ʻe lava ke nau fai ʻi he lolotonga e uike ka hoko maí ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he talanoa ko iá.

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

ʻOku manako ʻa e fānaú ʻi he ngaahi talanoá. ʻOku mahino lelei ange ki he fānaú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he taimi ʻoku nau malava ai ʻo mamata ki ai ʻi he moʻui ʻo ha kakai moʻoni. ʻI hoʻo vahevahe e ngaahi talanoa mei he folofolá, fakakaukau ke vahevahe e ngaahi aʻusia mei hoʻo moʻuí ʻokú ne akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi e fānaú ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá.

Paaki