Fuakava Motuʻá 2022
Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻi: “ʻE Folofola ʻa Sīsū ki ʻIsileli Kotoa, ʻFoki ki ʻApi’”


“Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻi: ‘ʻE Folofola ʻa Sīsū ki ʻIsileli Kotoa, “Foki ki ʻApi,”’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻi: ‘ʻE Folofola ʻa Sīsū ki ʻIsileli Kotoa, “Foki ki ʻApi,”’” Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au—Ma‘á e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
faka‘ilonga ʻo e ngaahi fakakaukaú

Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí

“ʻE Folofola ʻa Sīsū ki ʻIsileli Kotoa, ʻFoki ki ʻApi’”

Naʻe tānaki fakataha ʻe Mōsese e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi he toafa Sainaí ʻi he talalo moʻungá. Naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangalo ke liliu e kulupu ko ʻeni ʻo e kau pōpula ne toki fakatauʻatāinaʻí ke hoko ko ha kakai maʻongoʻonga. Naʻá ne folofola ʻo pehē, “Pea te mou ʻiate au ko e puleʻanga ʻo e kau taulaʻeiki, mo e kakai māʻoniʻoni” (ʻEkesōtosi 19:6). Naʻá ne palōmesi te nau tupulaki mo tuʻumālie, neongo hono ʻākilotoa kinautolu ʻe ha ngaahi fili lalahi mo mālohi ange (vakai, Teutalōnome 28:1–14).

He ʻikai ke hoko ʻeni koeʻuhí ko e tokolahi pe mālohi pe taukei ʻa e kau ʻIsilelí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻe hoko ia, “kapau te mou tuitala ki hoku leʻó, ʻo tauhi ʻeku fuakavá” (ʻEkesōtosi 19:5). ʻOku ʻikai ko honau mālohí, ka ko e mālohi ʻo e ʻOtuá, te ne ʻai ke nau mālohí.

Ka naʻe ʻikai ke tuitala maʻu pē ʻa e kau ʻIsilelí ki Hono leʻó, pea aʻu ki ha taimi kuo ʻikai ke nau toe tauhi ʻEne fuakavá. Naʻe tokolahi ha niʻihi ne nau kamata lotu ki ha ngaahi ʻotua kehe mo ohi mai e ngaahi founga ngāue mo e anga fakafonua ʻo e kakai ne nau feohí. Naʻa nau fakafisingaʻi ʻa e meʻa ko ia naʻa nau hoko ai ko ha puleʻangá, ʻo makehe mei he taha kotoa pē—ʻa honau vā ʻi he fuakavá mo e ʻEikí. ʻI he ʻikai ke toe maʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá ke ne maluʻi kinautolú (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 17:6–7), naʻe ʻikai leva ke toe lava ʻo taʻofi honau ngaahi filí, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 36:12–20).

Ko hono Fakamoveteveteʻí

Ne tuʻo lahi hono kapa ʻe he kau ʻAsiliá ʻa e Puleʻanga ʻIsileli ʻo e Tokelaú ko ha nofoʻanga ia ʻo e faʻahinga ʻe hongofulu ʻo e faʻahinga ʻe toko hongofulu mā uá, pea taki pōpula ha kau ʻIsileli ʻe lauafe ki he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e ʻEmipaea ʻAsiliá he vahaʻa taimi ʻo e 735 mo e 720 KM (vakai, 2 Ngaahi Tuʻ‘i 17:1–7).1 Naʻe ʻiloa e kau ʻIsileli ko ʻeni ko e “faʻahinga kuo pulí,” koeʻuhi he naʻe toʻo kinautolu mei honau fonua tupuʻangá ʻo fakamoveteveteʻi ʻi ha ngaahi puleʻanga kehe. Ka naʻa nau hē foki ʻi ha ʻuhinga loloto ange: ko e ʻikai ke nau toe ʻiloʻi honau tupuʻangá ʻa ia ko ha kakai fuakava ʻo e ʻOtuá.

Naʻe tolonga fuoloa ange e Puleʻanga ʻo Siuta ki he Faka-Tongá koeʻuhi ko ʻenau māʻoniʻoní, ʻi he Puleʻanga he Tokelaú.2 Ka naʻe iku pē ʻo toe tafoki e kakai ʻi aí mei he ʻEikí. Naʻe ʻohofi ʻe he kau ʻAsiliá ʻo kapa e konga lahi ʻo e Puleʻanga he Faka-Tongá; tukukehe pē ʻa Selusalema naʻe fakahaofi ʻi ha founga fakaofo (vakai, 2 Ngaahi Tuʻ‘i 19; ʻIsaia 10:12–13). Kimui ange ai, naʻe fakaʻauha ʻe he kau Papiloné ʻa Selusalema ʻi he vahaʻa ʻo e 597 mo e 580 KM, ʻo kau ai e temipalé pea taki pōpula ha kakai tokolahi ʻo e koló (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 24–25; 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 36; Selemaia 3952). Hili ha taʻu ʻe 70 mei ai, naʻe fakangofua ha konga ʻo e hako ʻo Siutá ke nau foki ki Selusalema ʻo toe langa ʻa e temipalé. Neongo ia, naʻe tokolahi ha niʻihi naʻa nau nofo pē ʻi Papilone.3

ʻI he ʻosi atu ha laui toʻutangata, naʻe “[fakamoveteveteʻi] … ʻaki ʻa e ʻahiohio ki he ngaahi puleʻanga ʻa ia naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi” ʻa hono kotoa ʻo e faʻahinga ʻo ʻIsilelí (Sākalaia 7:14; vakai foki, ʻĀmosi 9:8–9). Ne ʻi ai ha niʻihi naʻe tataki ʻe he ʻEikí ki ha ngaahi fonua kehe (vakai, 2 Nīfai 1:1–5; ʻAmenai 1:15–16). Naʻe mavahe ha niʻihi mei ʻIsileli ke hao mei he nofo pōpulá (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 25:22–26; Selemaia 42:13–19; 43:1–7) pe ko e ngaahi ʻuhinga fakapolitikale pe fakaʻekonōmika.4

ʻOku tau ui ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó ko hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí. ʻOku lahi e ngaahi ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke fai ha ʻilo ki he fakamoveteveté. Ko e taha e ʻuhingá, ko ha kaveinga tefito ʻeni ʻi he Fuakava Motuʻá: Naʻe tokolahi ha kau palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá naʻa nau fakamoʻoniʻi ʻa e fuʻu tō lalo fakalaumālie ʻo tupu ai hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí. Naʻa nau tomuʻa mamata mai ki he fakamoveteveté pea nau fakatokanga mai ki ai, pea ʻi ai honau niʻihi naʻa nau kau ai.5 ʻOku tokoni ia ki hono manatuʻi ʻi hoʻo lau e ngaahi tohi ʻa ʻIsaia, Selemaia, ʻĀmosi, mo e ngaahi tohi lahi kehe ʻi he konga kimui ʻo e Fuakava Motuʻá. ʻI hoʻo fakakaukau ki he tuʻunga ko ʻení mei hoʻo lau ʻenau ngaahi kikite kau ki ʻAsilia mo Papiloné, tauhi tamapuá mo e nofo pōpulá, fakaʻauhá mo e faifai pea toe fakafoki mai kinautolú, ʻe toki mahino leva kiate koe ʻa e meʻa ʻoku nau talanoa ki aí.

ʻE tokoniʻi koe ʻe he mahino hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí ke toe mahino lelei ange ai e Tohi ʻa Molomoná, koeʻuhi he ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha lekooti ia ʻo ha vaʻa ʻo ʻIsileli naʻe fakamoteveteveʻí (vakai, 1 Nīfai 15:12). ʻOku kamata ʻa e lekooti ko ʻení ʻaki e hola ʻa e fāmili ʻo Līhaí mei Selusalema ʻi he taʻu 600 KM, kimuʻa ia he ʻohofi ʻa e kau Papiloné. Ko Līhai ʻa e taha ʻo e kau palōfita naʻá ne kikiteʻi e fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí.6 Naʻe tokoni hono fāmilí ki hono fakahoko ʻo e kikite ko iá, ʻi he hiki ha kiʻi kulupu mei ʻIsileli ʻo nofo ʻi ha feituʻu mamaʻo ʻi he māmaní, ko e ongo ʻAmeliká.

ʻĪmisi
kakai ʻoku mavahe mei ha kolo ʻoku vela

The Destruction of Jerusalem (Fakaʻauha ʻo Selusalemá) tā ʻe Nepusaletani , fai ‘e William Brassey Hole, © Providence Collection/laiseni mei he goodsalt.com

Ko e Tānakí

Neongo ia, ko ha konga pē ʻo e talanoá ʻa hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí. ʻOku ʻikai ke ngalo ʻi he ʻEikí ʻa Hono kakaí, pea ʻoku ʻikai pē ke Ne liʻaki ʻaupito kinautolu, neongo ʻenau liʻaki Iá. ʻOku lahi e ngaahi kikite ki hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsilelí ʻoku haʻu fakataha ia mo ha ngaahi talaʻofa lahi ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe tānaki fakataha ai kinautolu ʻe he ʻOtuá.7

Ko e taimi ko iá ʻa e ʻahó ni—ʻa hotau kuongá ni. Kuo ʻosi kamata ʻa e tānakí. ʻI he 1836, hili ha ngaahi taʻu e lauiafe hono tānaki fakataha mai ʻe Mōsese ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi he talalo ʻo e Moʻunga Sainaí, naʻe hā ʻa Mōsese ʻi he Temipale Ketilaní ʻo foaki kia Siosefa Sāmita ʻa e “ngaahi kī ʻo hono tānaki ʻo ʻIsilelí mei he potu ʻe fā ʻo e māmaní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:11). Ko ia ai, ʻoku tānaki fakataha mai e ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsilelí mei he puleʻanga kotoa pē ʻa ia ʻoku lava ke fononga ki ai e kau sevāniti ʻa e ʻEikí, ʻi he malumalu ʻo kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ko ʻení.

Kuo ui ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e tānaki ko ʻení “ko e meʻa mahuʻinga kafakafa taha ʻoku hoko ʻi māmani he ʻaho ní. ʻOku ʻikai ha meʻa te ne toe fakatataua hono mālohí, ʻoku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatataua hono mahuʻingá, ʻoku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatataua hono fakaʻeiʻeikí. Pea kapau te ke fili ki ai, kapau ʻokú ke loto ki ai, ʻe lava ke ke hoko ko hano konga kāfakafa.”8

ʻOkú ke fakahoko fēfē ia? ʻOku ʻuhinga ki he hā hono tānaki ʻo ʻIsilelí? ʻOku ʻuhinga nai ia ki hono toe fakafoki e faʻahinga ʻe hongofulu mā uá ki he fonua ne nau tomuʻa nofoʻí? Ko hono moʻoní, ʻoku ʻuhinga ia ki ha meʻa matuʻaki lahi ange, ʻo ope lahi atu ʻene taʻengatá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo pehē:

“ʻI heʻetau talanoa fekauʻaki mo e tānaki fakataháʻoku tau ʻuhinga ai ki he moʻoni mahuʻinga ko ʻení: ʻoku fie maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi he fānau ʻetau Tamai Hēvaní, ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí, ʻa e pōpōaki ʻo hono fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. …

“Ko e taimi kotoa pēʻokú ke fai ai ha faʻahinga meʻa pēke tokoni ki ha faʻahinga taha pēʻi ha faʻahinga tafaʻaki pē ʻo e veilí—ke ne laka ki muʻa ʻi hono fakahoko e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá mo maʻu honau ngaahi ouau mahuʻinga ʻo e papitasó mo e temipalé, ʻokú ke tokoni ai ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli. ʻOku faingofua pehē pē ia.”9

‘Oku hoko ʻeni, hangē ko e lea ‘a ʻIsaiá, “tautau tokotaha” (ʻIsaia 27:12), pe hangē ko hono kikiteʻi ʻe Selemaiá, “ko e taki tokotaha ʻi ha kolo, pea mo e toko ua ʻi ha faʻahinga” (Selemaia 3:14).

ʻOku ʻuhinga e tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ki hono ʻomi e fānau ʻa e ʻOtuá kiate Ia. ʻOku ʻuhinga ia ki hono fakafoki kinautolu ki honau vā fetuʻutaki ʻi he fuakavá mo Iá. ʻOku ʻuhinga ia ki hono toe fokotuʻu ʻo e “[puleʻanga] māʻoniʻoní” naʻá Ne folofola ke fokotuʻu fuoloá (‘Ekesotosi 19:6).

Foki ki ʻApi

ʻOkú ke hoko ko ha konga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, ʻi hoʻo hoko ko ha tokotaha tauhi fuakavá.10 Kuo tānaki mai koe, pea ko ha tokotaha tānaki koe. ʻOku mei aʻu ki he tumutumú ʻa e talanoa fisifisimuʻa kuo laui senituli naʻe kamata ʻaki ha fuakava ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo ʻĒpalahamé, pea ʻokú ke hoko ko ha tokotaha mahuʻinga ʻi ai. Ko e taimi ʻeni naʻe “folofola ai ʻa Sīsū ki ʻIsileli hono kotoa, ʻFoki ki ʻapi.’”11

Ko e pōpoaki ‘eni ʻa e kau tānakí: Foki ki ʻapi ki he fuakavá. Foki ki ʻapi ki Saione Foki ki ʻapi kia Sīsū Kalaisi, ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí, pea te Ne fakafoki koe ki ʻapi ki he ʻOtuá, ko hoʻo Tamaí.

Paaki