Fuakava Motuʻá 2022
Siulai 25–31. ʻĒseta: “Kuó ke Hoko Ai … Koeʻuhi ko ha Kuonga Peheni”


“Siulai 25–31. ʻĒseta: ‘Kuó ke Hoko Ai … Koeʻuhi ko ha Kuonga Peheni’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“Siulai 25–31. ʻĒseta,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
Lotu ʻa ʻĒsetá

Esther (ʻĒseta), tā ʻe James Johnson

Siulai 25–31

ʻĒseta

“Kuó ke Hoko Ai … Koeʻuhi ko ha Kuonga Peheni”

ʻI hoʻo lau ʻa ʻĒsetá, fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie mei he Laumālié ʻoku feʻunga mo koé, pea hiki e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻOku lahi e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he tohi ʻa ʻĒsetá ʻoku hangē pē ha foʻi monūʻiá pe hoko fakatuʻupakē pē. Te ke fakamatalaʻi fēfeeʻi e anga e hoko ha kiʻi taʻahine paea Siu ko ha kuini ʻo Peasia ʻi he taimi totonu ke ne fakahaofi hono kakaí mei hono fakaʻauhá? Ko e hā ha tūkunga ke fanongo ai ʻa Motekiai ko ha kāinga ʻo ʻĒseta ki ha faʻufaʻu ke fakapoongi e tuʻí? Ngalingali naʻe hoko noa pē ʻeni, pe ko e konga pē ia ʻo ha palani fakalangi? Naʻe pehē ʻe Lōnolo A. Lasipeni: “Ko hono moʻoní ko e meʻa ko ia ʻoku ngali naʻe hoko fakatuʻupakeé, ʻoku ʻafioʻi ia ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa. … ʻOku kau ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi meʻa iiki ʻo ʻetau moʻuí” (“ʻI ha Palani Fakalangi,” Liahona, Nōvema 2017, 56). He ʻikai lava ke tau fakatokangaʻi maʻu pē ʻa e ivi tākiekina ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi meʻa “iiki ko ʻení.” Ka ʻoku tau ako mei he aʻusia ʻa ʻĒsetá te Ne lava ʻo tataki hotau halá mo teuteuʻi kitautolu “koeʻuhi ko ha kuonga peheni” (ʻĒseta 4:14) ʻi he taimi te tau lava ai ʻo hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá.

Ke vakai fakalūkufua ki he tohi ʻe ʻĒsetá, vakai “Tohi ʻa ʻĒsetá” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

ʻĒseta

ʻE lava ʻe he ʻEikí ʻo ngaohi au ke u hoko ko ha meʻangāue ke faitāpuekina ai e niʻihi kehé.

Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Anne C. Pingree ʻo pehē: “Ko ha faingamālie maʻongoʻonga mo ha fatongia toputapu ke hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá. Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku tau ʻi ai, ko e hā pē hotau tūkungá, tatau ai pē ko e hā hotau tuʻunga fakamalí pe taʻu motuʻá, ʻoku fie maʻu kotoa kitautolu ʻe he ʻEikí ke fakahoko [hotau] fatongia makehe ʻi hono langa hake Hono puleʻangá ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻeni” (“ʻIloʻi e Finangalo ʻo e ʻEikí Maʻaú, ” Liahona, Nōvema 2005, 112).

ʻI hoʻo lau e talanoa ʻo ʻĒsetá, fakalaulauloto ki he anga e kaunga ʻa e lea ko ʻeni kiate iá. Kumi ha ngaahi founga kuo fakafaingamālieʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻĒseta ke ne fakahaofi e kau Siú (vakai, hangē ko ʻení, ʻĒseta 2:21–23; 3:10–14; 4:14–16). Hili ia pea fakalaulauloto ki he anga ʻEne tataki hoʻo moʻuí ʻi ha founga kuó ke tāpuekina ai e niʻihi kehé. Ko e hā ha ngaahi tūkunga pe vā fetuʻutaki ʻokú ke ongoʻi kuó Ne tataki ai koe “koeʻuhi ko ha kuonga peheni”? (ʻĒseta 4:14). Kapau ‘oku ʻi ai hao tāpuaki fakapēteliake, fakakaukau ke lau ia ke ke ako lahi ange ai ki he ngāue ʻoku tuku atu ʻe he ʻEikí ke ke fakahokó.

ʻĒseta 3; 5:9–147

ʻE lava ke iku e loto-hikisiá mo e ʻitá ko ha ʻauhaʻanga.

ʻI he tohi ʻa ʻĒsetá, ʻoku tau ako ai ki he faivelenga ʻa ʻĒseta mo Motekiaí, kae pehē ki he loto-hikisia mo e ʻita ʻa Hāmaní. ʻI hoʻo lau ʻa e ʻĒseta 3; 5:9–14, fakakaukau ke ke hiki e ngaahi ongo, lea, mo e tōʻonga ʻa Hāmaní. Ko e hā ʻoku nau fakahā mai kau kiate ia mo ʻene ngaahi taumuʻá? Ko e hā e ngaahi nunuʻa naʻá ne fehangahangai mo iá? (vakai, ʻĒseta 7). ʻE lava ke ueʻi koe ʻi hoʻo laukonga kia Hāmaní ke ke vakavakaiʻi ʻa e meʻa ʻokú ne fakaʻaiʻai hoʻo ongó mo e tōʻongá. ʻOku ueʻi nai koe ke fai ha ngaahi liliu? Te ke kole tokoni fēfē ki he Tamai Hēvaní?

Vakai foki, Lea Fakatātā 16:32; ʻAlamā 5:28.

ʻĒseta 3–4; 5:2–3; 8:11–12

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ʻaukaí ʻa ʻeku fakafalala ki he ʻEikí.

Fakatokangaʻi e ngaahi tūkunga naʻe tākiekina ai ʻa ʻĒseta mo e toenga ʻo e kau Siú ke nau ʻaukaí (vakai, ʻĒseta 3:13; 4:1–3, 10–17). Naʻe tāpuekina fēfē kinautolu ʻe he ʻaukaí? (vakai, ʻĒseta 5:2–3; 8:11–12). Ko e hā ʻoku kole mai ai e ʻEikí ke tau ʻaukaí? (vakai, Gospel Topics, “ʻAukai mo e Foaki ʻAukai,” topics.ChurchofJesusChrist.org). Fakakaukau ki he meʻa te ke lava ʻo fai ke hoko ai e ʻaukaí ko ha tāpuaki lahi ange ki hoʻo moʻuí.

Vakai foki, ʻIsaia 58:6–12; Mātiu 4:1–4; 17:14–21.

ʻĒseta 3:1–11; 4:10–17; 5:1–4

ʻOku faʻa fie maʻu ha loto-toʻa ʻoku lahí ʻi hono fai ʻo e meʻa ʻoku totonú.

ʻI he taimi naʻe taukapoʻi ai ʻe Motekiai mo ʻĒseta ʻena tui fakalotú, naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻena moʻuí. Ko e nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi filí ʻe ngali siʻisiʻi pē ia, ka ʻoku kei fie maʻu pē ʻa e loto-toʻá ki hono fakahoko ʻo e meʻa ʻoku totonú. Ko e hā ʻokú ke ako mei he ʻĒseta 3:1–4; 4:10–17 ki hono maʻu e loto-toʻa ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú? Fakatokangaʻi ʻa e nunuʻa kehekehe naʻe aʻusia ʻe Motekiai mo ʻĒseta hili ʻena fakahaaʻi ha loto-toʻá (vakai, ʻĒseta 3:5–11; 5:1–4). Ko e hā ʻoku fie maʻu ki ha taha ke ne ʻilo ki he ʻOtuá ke fai ai e ngaahi fili naʻe fai ʻe Motekiai mo ʻĒsetá—ke fai ʻa ia ʻoku totonú ʻo tatau ai pē ko e hā e ngaahi meʻa ʻe hokó?

Ko e taimi pē ʻokú ke fakakaukau ai ki he nunuʻa ʻo hono fai ʻo e meʻa ʻoku totonú, te ke ala fakaʻaongaʻi e ngaahi lea loto-toʻa ʻa ʻĒsetá ʻi he ʻĒseta 4:16 ki ho tūkungá. Hangē ko ʻení, mahalo te ke pehē loto pē, “ʻI he taimi ʻoku ou fili ai ʻa e totonú, [ko e hā pē ʻa e meʻa ʻe hokó te u tali lelei pē ia].”

Vakai foki, Thomas S. Monson, “Ke ke Maʻu ha Lototoʻa,” Liahona,Mē 2009, 123–27.

ʻĪmisi
ʻĒseta mo e tuʻí

Esther before the King (ʻĒseta ʻi he ʻao ʻo e Tuʻí), tā ʻe Minerva K. Teichert

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

ʻĒseta 1–10.Hili hono toe vakaiʻi e talanoa ʻo ʻĒsetá (vakai, “Kuini ʻĒseta” ʻi he Ngaahi Talanoa Mei he Fuakava Motuʻá ChurchofJesusChrist.org), mahalo ʻe fiefia ho fāmilí ke ngaohi ha fanga kiʻi tamapua faingofua ʻo ha niʻihi ʻo e kakai ʻi he talanoá (vakai, peesi ʻekitivitī ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí). Te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi kinautolu ki hono toe talanoaʻi ʻo e foʻi talanoá. Te ke toe lava foki ʻo hivaʻi ha foʻi hiva kau ki he loto-toʻá mo e faitotonú, hangē ko e “Feinga Faitotonu” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 80) pe “Faitotonu Neongo ʻa e Luma” (Ngaahi Himi, fika 145. Ko e hā ha ngaahi lea ʻi he hivá ʻokú ne fakamanatu mai ʻa ʻĒseta kiate kitautolu?

ʻĒseta 2:5–7.Ko e hā te tau ako mei he sīpinga ʻa Motekiaí kau ki hono tokoniʻi ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he taimi ʻo e faingataʻá? Ko hai ‘i hotau fāmilí ʻokú ne fie maʻu ʻetau tokoní? Faʻu ha palani ke tokoniʻi kinautolu.

ʻĒseta 4:15–17.ʻE lava ʻe he loto-toʻa ʻa ʻĒsetá ʻo ueʻi fakalaumālie ho fāmilí ke nau aleaʻi ha founga ke fakatupulaki ai e loto-toʻa ke nau taukaveʻi ʻa e moʻoní ʻi ha faʻahinga tūkunga pē te nau fehangahangai mo ia. Ko e ha e ʻuhinga ʻa ʻĒseta ʻi heʻene pehē “Kapau te u mate ai, te u mate pē”? ʻOku kaunga fēfē ʻene leá kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai ke tau loto-toʻá?  

ʻĒseta 9:26–32.Naʻe fokotuʻu ʻa e kātoanga faka-Siu ko e Pulimí ke fakamanatua ai e talanoa ʻo ʻĒsetá. ʻI he maʻu meʻatokoni ʻo e uike ní, fakakaukau ke vahevahe ha ngaahi talanoa ki ha taimi ne hanga ai ʻe he kau mēmipa ho fāmilí, kau ai e ngaahi kuí, ʻo tāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau taukaveʻi ʻa e moʻoní ʻo hangē ko ʻĒsetá.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ‘o e fānaú, vakai, lēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Feinga Faitotonu,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 80.

Ko Hono Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Faʻifaʻitaki ki he moʻui ʻa e Fakamoʻuí. “Naʻe maʻu e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke akoʻi mo hiki hake ʻa e niʻihi kehé mei he anga ʻEne moʻuí mo Hono ʻulungāngá. Ko e lahi ange ko ia hoʻo feinga faivelenga ke moʻui ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí, ko e lahi ange ia hoʻo malava ʻo faiako hangē ko Iá” (Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 13).

ʻĪmisi
ʻĒseta

Kuini ʻĒseta, tā ʻe Minerva K. Teichert. © William mo Betty Stokes.

Paaki