Fuakava Motuʻá 2022
Siulai 18–24. ʻĒsela 1; 3–7; Nehemaia 2; 4–6; 8: “ʻOku ou Fai ʻa e Ngāue ʻOku Lahi”


“Siulai 18–24. ʻĒsela 1; 3–7; Nehemaia 2; 4–6; 8: ‘ʻOku ou Fai ʻa e Ngāue ʻOku Lahi’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“Siulai 18–24. ʻĒsela 1; 3–7; Nehemaia 2; 4–6; 8,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
temipale ʻo Selupēpelí

Depiction of the Temple of Solomon (Fakatātā ʻo e Temipale ʻo Solomoné), tā ʻe Sam Lawlor

Siulai 18–24

ʻĒsela 1; 3–7; Nehemaia 2; 4–6; 8

“ʻOku Ou Fai ʻa e Ngāue ʻOku Lahi”

Naʻe ʻakoʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni, “Ko e folofola ʻa e ʻOtuá … ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke maluʻi ʻa e Kāingalotú mo fakateungaʻi kinautolu ʻaki ʻa e Laumālié ke nau lava ʻo tekeʻi ʻa e koví, tuʻu maʻu ki he leleí mo maʻu ha fiefia ʻi he moʻui ko ʻení” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Ezra Taft Benson [2014], 137).

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe nofo pōpula e kakai Siú ʻi Papilone ʻi he meimei taʻu ʻe 70. Naʻe mole meiate kinautolu ʻa Selusalema mo e temipalé, pea naʻe tokolahi ha niʻihi kuo ngalo ʻenau tukupā ki he fono ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe kei manatuʻi pē kinautolu ʻe he ʻOtuá. Ko hono moʻoní, naʻá Ne fakahā ki Heʻene palōfitá, “Te u ʻaʻahi kiate kimoutolu, pea te u fakamoʻoni ʻeku lea leleí kiate kimoutolu, pea pule ke mou toe haʻu ki he potú ni” (Selemaia 29:10). Naʻe fai pau e ʻEikí ki heʻene kikité, ʻo fakahoko ha founga ke toe foki ai e kau Siú, pea naʻá Ne fokotuʻu hake ha kau tamaioʻeiki naʻa nau fakahoko “ha ngāue ʻoku lahi” maʻa Hono kakaí (Nehemaia 6:3). Naʻe kau ʻi he kau tamaioʻeiki ko ʻení ʻa e kōvana ko Selupēpeli, naʻá ne tokangaʻi hono toe langa e fale ʻo e ʻEikí; ko ʻĒsela, ko ha taulaʻeiki mo e tangata tohi naʻá ne liliu e loto ʻo e kakaí ki he fono ʻa e ʻEikí; mo Nehemaia, ko ha kōvana kimui ʻo Siuta naʻá ne tataki e ngāue ki hono toe langa ʻo e ngaahi ʻā maluʻi takatakai ʻi Selusalemá. Ko hono moʻoní, naʻe ʻi ai ha kau fakafepaki kiate kinautolu, ka naʻa nau toe maʻu ha tokoni mei ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ne ʻikai ʻamanekina. ʻE lava heʻenau aʻusiá ʻo fakahaaʻi mo ueʻi fakalaumālie kitautolu, koeʻuhi he ʻoku tau toe fai mo ha ngāue maʻongoʻonga. Pea hangē pē ko ʻenau ngāué, ʻoku lahi e ngāue ʻoku tau fai ʻi he fale ʻo e ʻEikí, fono ʻa e ʻEikí, mo e maluʻi fakalaumālie ʻoku tau maʻu ʻiate Iá.

Ke vakai fakalūkufua ki he tohi ʻa ʻĒsela mo Nehemaiá, vakai ,“ʻĒsela” mo “Nehemaia” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

ʻĒsela 1

ʻOku ueʻi ʻe he ʻEikí e kakaí ke nau fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá.

Hili hono ikunaʻi ʻe Peasia ʻa Papiloné, naʻe tataki fakalaumālie ʻe he ʻEikí ʻa e tuʻi Peasia ko Sailosí ke ne ʻave ha kulupu ʻo e kau Siú ki Selusalema ke toe langa e temipalé. ʻI hoʻo lau ʻa e ʻĒsela 1, fakatokangaʻi e meʻa naʻe loto ʻa Sailosi ke fai ke poupouʻi e kau Siú ʻi he ngāue mahuʻingá ni. ʻOku fēfē e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he kakai tangata mo fafine ʻoku mou feohí, kau ai ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ko ha kau mēmipa ʻo Hono Siasí? Ko e hā ʻoku fokotuʻu atu ʻe he meʻá ni kiate koe kau ki he ʻEikí mo ʻEne ngāué?

Vakai foki, ʻĪsaia 44:24–28.

ʻĒsela 3:8–13; 6:16–22

ʻOku lava ke ʻomi ʻe he ngaahi temipalé ha fiefia kiate au.

ʻI hono kapa ʻe he kau Papiloné ʻa Selusalemá, naʻa nau kaihaʻasi e ngaahi koloa ʻo e temipalé pea tutu ia ke ʻosiʻosinga (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 25:1–10; 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 36:17–19). Ko e hā haʻo ongo kapau naʻá ke kau ʻi he kau Siu ne nau mamata tonu ʻi he meʻá ni? (vakai, Saame 137). Fakatokangaʻi ange e anga e ongo ʻa e kau Siú, hili ha ngaahi taʻu mei ai, he taimi naʻe fakangofua ai ke nau foki ʻo toe langa e temipalé (vakai, ʻĒsela 3:8–13; 6:16–22). Fakalaulauloto ki hoʻo ongo ʻo kau ki he temipalé. Ko e hā ʻoku hoko ai e temipalé ko ha maʻuʻanga fiefiá? Te ke fakahaaʻi fēfē ki he ʻEikí hoʻo houngaʻia ʻi he ngaahi temipalé?

Ki he ngaahi sīpinga ʻo e fiefia ʻi he langa ʻo e ngaahi temipalé, vakai ki he “The Laie Hawaii Temple Youth Cultural Celebration ”(ChurchofJesusChrist.org).

ʻĪmisi
ko ha fāmili ʻoku nau lue ʻi he kelekele ʻo e temipalé

ʻE lava ke hoko e temipalé ko ha maʻuʻanga ʻo e fiefiá ʻi heʻetau moʻuí.

ʻĒsela 4–6; Nehemaia 2; 46

ʻE lava ke u tokoni ke laka ki muʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá neongo e fakafepakí.

ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e fakafepaki ia ki he ngāue ʻa e ʻEikí, pea naʻe hoko moʻoni ia ʻi he ngāue ne tataki ʻe Selupēpeli mo Nehemaiá. ʻI he ongo meʻa ko ʻení, ko e “ngaahi fili ʻo Siutá” (ʻĒsela 4:1) ʻa e kau Samēliá—ko e hako ʻo e kau ʻIsilelí ka naʻe fio mo e kau Senitailé. ʻE malava ʻe hoʻo lau fekauʻaki mo ʻenau fakafepaki ki hono langa ʻo e temipalé (vakai, ʻĒsela 4–6) ke ke fakalaulauloto ai ki he fakafepaki ʻoku fehangahangai mo e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní mo e anga haʻo fakafeangai ki he taimi ʻe hoko mai ai e fakafepakí.

Mahalo ʻe fakatupu ʻe he laukonga ki he ngāue ʻa Nehemaia ki hono monomono e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá (vakai, Nehemaia 2; 46) haʻo fakakaukau ki he ngāue ʻoku finangalo e ʻOtuá ke ke fakahokó, he ʻoku faitatau pē. Ko e hā ʻokú ke ako mei he sīpinga ʻa Nehemaiá?

Vakai foki, Dieter F. Uchtdorf, “Oku Tau Fai ha Ngāue Lahi, pea ʻOku ʻIkai Ke Tau Faʻa ʻAlu Hifo,” Liahona, Mē 2009, 59–62.

ʻĒsela 7; Nehemaia 8

ʻOku tāpuekina au ʻi heʻeku ako e folofolá.

Neongo e kakato hono toe langa ʻo e temipalé, naʻe kei faingataʻaʻia fakalaumālie ʻa e kakai ʻo Selusalemá, ko e konga ʻo ʻenau faingataʻaʻiá ko e fakangatangata ʻenau lava ke maʻu “ʻa e tohi ʻo e fono ʻa Mōsesé” (Nehemaia 8:1). Naʻe maʻu ʻe ʻĒsela ko e tangata tohí ha ngofua mei he tuʻi ʻo Peasiá ke ne ʻalu ki Selusalema, ʻa ia naʻá ne “ʻomi ʻa e tohi ʻo e fonó ki he ʻao ʻo e fakatahá” (Nehemaia 8:2). Te ke muimui fēfē ki he sīpinga ʻa ʻĒsela oku fakamatalaʻi ʻi he ʻĒsela 7:10? ʻI hoʻo lau ʻa e Nehemaia 8, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ai ki hono lau ʻe ʻĒsela e fonó ki he kakaí, ko e hā hoʻo fakakaukau ki he mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí?

Vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻĒsela Tafu Penisoni, 115–24.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

ʻĒsela 3:8–13; 6:16–22.Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe he kau Siú ʻenau fiefia ʻi hono toe langa mo fakatāpui ʻo e temipalé? Ko e hā ʻoku tau fai ke fakahaaʻi ai ʻetau fiefia ʻi he temipalé? Mahalo ʻe sio ho fāmilí ki he ngaahi fakatātā ʻo ha ngaahi temipale pea talanoa ki he founga ʻoku ʻomi ai ʻe he ngaahi temipalé e fiefiá (vakai, temples.ChurchofJesusChrist.org).

ʻĒsela 7:6, 9–10, 27–28.ʻOku tuʻo lahi e ʻasi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, ʻa hono tohi ʻe ʻĒsela ʻa e ʻiate ia e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻene fononga ki Selusalemá. Ko e hā nai e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ko ʻení? Kuo tau ongoʻi fēfē ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻiate kitautolu? Mahalo ʻe lava e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo vahevahe ha ngaahi sīpinga mei heʻenau moʻuí.

Nehemaia 2; 46.ʻE lava ʻe he talanoa ʻo Nehemaiá ʻo ueʻi fakalaumālie e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he taimi te nau fehahangahangai ai mo e fakafepakí ke nau fai “ha ngāue ʻoku lahi” (Nehemaia 6:3). ʻE lava e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke langa ha ʻā mei he ngaahi meʻa ʻi ho ʻapí ʻi hoʻomou lau fakataha ʻa e ngaahi tefitoʻi kupuʻi folofola (hangē ko Nehemaia 2:17–20; 4:13–18; 6:1–3). Ko e hā ʻoku tau ako meia Nehemaia ʻo kau ki he fehangahangai mo e fakafepakí? Ko e hā ha ngāue ʻoku lahi ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau fakahoko? Kuo fakamālohia fēfē kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau ikunaʻi e fakafepaki ki he ngāué ni?

Nehemaia 8:1–12.ʻI he Nehemaia 8, ʻoku lau ʻe ʻĒsela e fono ʻa Mōsesé ki ha kakai naʻa nau vēkeveke ke fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke tokoni hono lau ʻa e veesi 1–12 ke fakaloloto e houngaʻia ho fāmilí ki he folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e hā e ongo ʻa e kakaí ʻo kau ki he fono ʻa e ʻOtuá? Te tau fetokoniʻaki fēfē ke “mahino ʻa e meʻa ʻoku laú”? (veesi 8).

Ke maʻu ha fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai lēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Fie Siofia ha Temipale,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 99.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Vahevahe fakafāmili ʻo e folofolá. Lolotonga ho‘o ako folofola fakafāmilí, fakaʻatā ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau vahevahe e ngaahi potufolofola mei heʻenau ako fakatāutahá ʻoku matuʻaki mahuʻingamālie kiate kinautolú.

ʻĪmisi
ko hono lau ʻe ʻĒsela ʻa e folofolá ki he kakaí

Fakatātā ʻo ʻĒsela ʻi heʻene lau ʻa e folofolá ki he kakai ʻo Selusalemá, tā ʻe H. Willard Ortlip, © Providence Collection/laiseni mei he goodsalt.com

Paaki