Iango Aika a na Ururingaki ao ni Iangoaki

Burabeti ao Taetae ni Burabeti

Ni mwakoron te katei ni Kiritian n te O Tetemanti, te kabanea ni mwakoro (Itaia ni karokoa Maraki) e aranaki bwa “taian Burabeti.”¹ Te mwakoro aei, te katautau tao teuana kamwakoron Te O Tetemanti, iai inanona ana taeka ana toro te Atua aika kariaiakaki, ake a taetae ma te Uea ao ngkanne a taetae i bukina, n tibwaua Ana rongorongo ma aomata imarenan tao 900 ao 500IK.²

Burabeti ao taetae ni burabeti iai tabeia ae korakora ni kabuta Te O Tetemanti. Tamanuea aika Aberaam, Itaaka, ao Iakobwa a noori mii ni burabeti ao n taetae ma taan uarorongo mai karawa. Mote e taetae nakon te Atua n itaramata mangaia ao ni kaoti Ana kantaninga nakoia tibun Iteraera. Booki aika te Moan ao Kauoua ni Uea a karakin mwakuri aika aki kona ni mwanuokinaki ao aia rongorongo burabeti aika Eria ao Eritai. N Te O Tetemanti ao a taekinaki naba burabeti n aine n aron Miriam (taraa Te Otinako 15:20) ao Tebora (taraa Taani Motiki Taeka4), n raonaki ma aine riki tabeman ake a kakabwaiaki ma tamnein te taetae ni burabeti, n aron Rebeka (taraa Karikani Bwai 25:21–23) ao Anna (taraa 1Tamuera 1:20–2:10). Ao e ngae ngke aki koreaki Taian Areru irouia burabeti aika a kinaaki, ngaiia naba a kaonaki ma tamnein te taetae ni burabeti, ai moarara riki ngkai a kakantaninga okin te Meetia.

Akea man aei ae roko bwa te bwai ni kakubanako irouia Aika a Itiaki. Ni koauana, ana euangkerio Iesu Kristo e reireiniira bwa burabeti tiaki tii mwakoron te rongorongo ae kakukurei ma te mwakoro ae kakawaki ibukin ana babaire te Atua. Ngke tabeman tao a taraia burabeti bwa akea n ai aroia inanon taai n Te O Tetemanti, ti taraia n aron ae taneiai te aba iai ma tain Te O Tetemanti.

N te aro ae teimatoa, warekan mwakoron Itaia ke Etekiera e bae ni kaokoro man warekan te marooro n te maungatabu ni kabuta mairoun te Beretitenti ae ngkai n te Ekaretia. N tabetai e kona ni kangaanga n taraia bwa burabeti n taai ake ngkoa iai te bwai ae a na taekinna nakoira. Imwiin bwaai nako, te aonaaba ae ti maeka iai n te bong aei e rangi ni kaokoro man teuana are a kabwarabwaraa ao n taetae ni burabetiia. Ao te koaua are ti karaoia ae ti karekea bwa iai ara burabeti ae maiu e kona n tabeka te titiraki: bukin tera ngkai e bon kakawaki te konabwai ni wareka aia taeka burabeti n taai ake ngkoa?

Iai te bwai ae a na taekinna nakoira

Ibukin iterana ae moan te kakawaki, aomata ni boong aikai tiaki moan aomata irouia burabeti n Te O Tetemanti. Burabeti akanne iai naba tabeaiangaia ake a maroroakin inanon aia tai ao n aia tabo—n aron ae a maroroakin ara burabeti ni boong aika kaitira n tabeiangara aika ai tibwa ngkainaba.

N te tai naba anne, a kona naba burabeti n taraa are e riaon riki tabeaiangara aika ai tibwa ngkainaba. Ibukin teuana te bwai, a reirei koaua aika akea tokina, ae bongana nakoia rooro nako. Ao, ni kakabwaiaaki ma te kaotioti, a taraa te tamnei ae bubura, te taratara ae rababa n ana mwakuri te Atua. N aron te katooto, Itaia e aki tii kauringiia aomata n ana bong ibukin aia bure—e kona naba ni korea taekan kamaiuaia Iteraera ake a maeka 200 te ririki n taai aika imwaira ao n reirei te kamaiuaki are a ukoukoria ana aomata te Atua ni kabane. N reitia ma anne, e kona ni korei taetae ni burabeti bwa, e ngae ngke ni boong aikai, a kakantaninga te bwai ae na tia ni kakoroaki bukina—n aron berita ibukin “te aonaaba nabangkai” (Itaia 65:17) are “e na buta n atakin te Uea” (Itaia 11:9), ike te baronga are Iteraera a tia ni manga ikotaki ao ike “botanaomata” a na aki “manga reireia te buaka” (Itaia 2:4). Iteran te kimwareirei ao te kairi man warekan aia taeka burabeti n Te O Tetemanti n aron Itaia bon ataakina bwa ti karaoa tabera n te bong ae mimitong are e a kaman n nooraki n te mii.³

Ngaia are ngkana ko wareki taetae ni burabeti, e ibuobuoki n reiakina taekan te rongorongo are a koreaki iai. Ma ko riai naba n taraiko inanoia, ke “ni kabootauia ma [ngkoe],” n aron are e koreia Nibwaai (taraa 1Nibwaai 19:23–24). N tabetai e nanonaki n ataakin Bwaburon bwa kanikinaean te aonaaba ao te kainikatonga, tiaki n ae ti te kaawa n taai ake ngkoa. E kona n nanonaki n ataakin Iteraera bwa ana aomata te Atua inanon nako te tai ao ataakin Tion bwa te mwakuri ni boong aika kaitira are a mwaneia aomata, n oneamwiin are bon tii taekan Ierutarem.

Ti kona ni kabootaui koroboki aika tabu ibukina bwa ti ataia bwa e kona ni kakoroaki bukin te taetae ni burabeti ni kawai aika a mwaiti.⁴ Te katooto ae tamaroa n aei bon te taetae ni burabeti n Itaia 40:3: “Bwanaan temanna ae takarua n te rereua, Kam na katauraoa kawain te Uea.” Nakoia Iutaia ake a tautoronaki i Bwaburon, te rongorongo aei e bon kaineti nakon te Uea ngke e katauraoa te kawai ni kainaomataaki man te tautoronaki ao n oki nako Ierutarem. Nakon Mataio, Mareko, ao Ruka, te taetae ni burabeti aei e kakoroaki bukina iroun Ioane te Tia Bwabetito, are e katauraoa kawain te Tia Kamaiu ibukin ana mwakuri n te maiu ae mamate.⁵ Ao Iotebwa Timiti e karekea te kaotioti bwa te taetae ni burabeti aei ni boong aika kaitira n te katauraoi ibukin ana mwakuri Kristo tenga n ririki.⁶ Ni kawai ti teimatoa ni karekea te atatai, burebeti n taai ake ngkoa a bon taetae nakoira. Ao a reirei koaua aika akea tokina ae moan te mwaiti ae akea n ai arona, are a bongana nakoira n aron teia ngkoa nakon Iteraera n taai ake ngkoa.

Taai aika Bwanin, iroun GregK. Olsen

A kaota koauan Iesu Kristo

Tao ae moan te kakawaki riki nakon noorakim i bon iroum n te taetae ni burabeti n Te O Tetemanti bon noorakin Iesu Kristo inanoia. Ngkana ko kakaea, ko na kunea, e ngae ngkana E aki taekinaki n arana. E na kona ni ibuobuoki ni kawakinna n ara iango bwa Atuan Te O Tetemanti, te Uea ae Iehova, bon Iesu Kristo. N taainako burabeti a kabwarabwara te bwai are e karaoia ao are E na karaoia, a taetae ibukin te Tia Kamaiu.

Ko na kunei naba bwai ni ibuobuoki nakon Teuare e Kabiraki (taraa Itaia 61:1), te Tia Kabooi Maiura (taraa Otea 13:14), ao te Uea n taai aika a na roko man ana bakatibu Tawita (taraa Itaia 9:6–7; Tekaria 9:9). Aikai ni kabane bon taetae ni burabeti ibukin Iesu Kristo. N ae tabangaki riki, ko na wareka taekan te kamaiuaki, kabwarabure, kaboan maiura, ao kaokan bwai. Ma te Tia Kamaiu n am iango ao inanom, taetae ni burabeti aikai a na kairiko nakon Natin te Atua. Imwiin bwaai nako, te kabanea n tamaroa ni kawai n ataa te taetae ni burabeti bon karekan “te taetae ni burabeti,” are ti tuangaki iroun Ioane “ana kakoaua Iesu” (Te Kaotioti 19:10).

Bwaai aika a na taraaki

1. Itaia, Ieremia, Etekiera, ao Taniera n taainako ao a nanonaki bwa Burabeti aika Korakora ibukin ananaunn aia boki. Burabeti ake tabeman (Otea, Ioera, Amota, Obaria, Iona, Mika, Naum, Abakuka, Tebania, Akai, Tekaria, ao Maraki) a aranaki bwa Burabeti aika Uarereke ibukina bwa a kimototo riki aia boki. Ana boki Baebaeti e atongaki bwa mwakoron taian Koroboki, tiaki Burabeti.

2. Ti aki ataia bwa a kanga bokin te taetae ni burabeti ni ikotaki ni kabane. Inanon tabeua keiti, e bae te burabeti n tia n tararuai ana tiete ni koroboki ao ana taetae ni burabeti. Ni keiti tabeua, a bae n tia n koreaki mwiia ao ni ikotaki ni kabane imwiin matena.

3. “Tii iangoa te kakukurei ao kawaekoan baikai ni kabane: ni kabane burabeti ni moa mairoun Atam a tia n noori ara bong. Ao ni kabane burabeti a tia n tataekina taekan ara bong, ngkanne Iteraera a na ikotaki ao te aonaaba e na tauraoi ibukin Kauaokin Rokon te Tia Kamaiu. Iangoa anne! Mai buakoia ni kabane aomata ake a maeka iaon te buraneti ae aon te aba, ngaira are ti riki bwa taan ira waakin te ikoikoti n te kabanea, n tai ae kakannato aei. Ai kakukureira anne!” (RussellM. Nelson, ““Kantaninga ibukin Iteraera” [aia taromauri kairake n te aonaaba, Tuun 3, 2018], karinaki nakon te New Era ao Ensign,8, ChurchofJesusChrist.org). Taraa naba RonaldA. Rasband, “Kakoroan Nanon Taetae ni Burabeti,” Ensign ke Riaona, Meei 2020, 75–78.

4. Te Tia Kamaiu, ngke e taetae ibukin Itaia, e taku, “Ao bwaai ni kabane ake e taekin a bon riki ao a na bon riki, n aiaron taeka ake e taekin” (3Nibwaaii 23:3; e kairaki te itaerikid).

5. Taraa Mataio 3:1–3; Mareko 1:2–4; Ruka 3:2–6.

6. Taraa Reirei ao Berita aika Tabu 33:10; 65:3; 88:66.