Feagaiga Tuai 2022
Manatu e Nofouta i Ai: Perofeta ma Valoaga


“Manatu e Nofouta i Ai: Perofeta ma Valoaga,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“Manatu e Nofouta i Ai: Perofeta ma Valoaga,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2022

Ata
aikona o manatu

Manatu e Nofouta i Ai

Perofeta ma Valoaga

O le vaevaega faaKerisiano anamua o le Feagaiga Tuai, o le vaega mulimuli (Isaia e oo i le Malaki) ua ta’ua “o Perofeta.”1 O le vaega lenei e tusa ma le tasi-vaefa o le Feagaiga Tuai, o loo i ai upu a auauna faataga a le Atua, o e sa talanoa ma le Alii ma saunoa mai foi i latou mo Ia, e faasoa mai Lana savali mo tagata i le va pe a o le 900 ma le 500TLM.2

O perofeta ma valoaga e faia se matafaioi tele i le Feagaiga Tuai atoa. O peteriaka Aperaamo, Isaako, ma Iakopo sa vaai i faaaliga ma talanoa ma avefeau faalelagi. Sa talanoa faafesagai Mose ma le Atua ma ta’u atu Lona finagalo i le fanauga a Isaraelu. O loo faamatala mai i tusi o le Muamua ma le Lua Tupu ia galuega le faagaloina ma savali a perofeta o Elia ma Elisaia. O loo talanoa mai foi le Feagaiga Tuai e uiga i perofeta fafine e pei o Miriama (tagai Esoto 15:20) ma Tepora (tagai Faamasino 4), faapea ai ma isi tamaitai na faamanuiaina i le agaga o valoaga, e pei o Repeka (tagai Kenese 25:21–23) ma Hana (tagai 1 Samuelu 1:20–2:10). Ma e ui ina o Salamo sa le’i tusia e ni perofeta aloaia, ae ua tumu foi i latou i le agaga o valoaga, ae maise lava i lo latou tulimata’i atu i le afio mai o le Mesia.

E leai se tasi o nei mea e faateia ai le Au Paia o Aso e Gata Ai. O le mea moni, ua aoao mai i tatou e le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso e faapea o perofeta e le na’o se fasi talafaasolopito manaia ae o se vaega taua o le fuafuaga a le Atua. E ui atonu e vaai nisi i perofeta e tulaga ese i taimi o le Feagiaga Tuai, tatou te vaai ia i latou o se mea ua tatou tutusa ai ma taimi o le Feagaiga Tuai.

Ae, o le faitauina o se mataupu mai le Isaia po o le Esekielu e ono ese lava le lagona i ai mai le faitauina o se savali o le konafesi aoao mai le Peresitene o loo i ai nei o le Ekalesia. O nisi taimi e mafai ona faigata vaaia sa i ai i perofeta anamua se mea e ta’u mai ia i tatou. E ui lava i lea, o le lalolagi o tatou nonofo ai i aso nei, e matuai ese lava mai le lalolagi sa latou talai ma vavalo atu i ai. Ma o le mea moni e faapea, o loo i ai se tatou perofeta soifua e mafai ona aliae ai se fesili: aisea e taua ma aoga ai le taumafaiga—ma e manaomia ai le taumafaiga—e faitau i upu a perofeta anamua?

O loo i ai upu a perofeta e ta’u mai ia i tatou.

Ae maise lava, o tagata i aso nei e le o le aofia autu lea a perofeta o le Feagaiga Tuai. O na perofeta sa i ai ni atugaluga i taimi lava na sa latou talanoaina i o latou taimi ma nofoaga—e pei lava ona saunoa mai o tatou perofeta o aso e gata ai i o tatou atugaluga i taimi lava nei i aso nei.

O le taimi lava foi lea, e mafai e perofeta ona vaai i tua atu o atugaluga o taimi lava nei. E tasi le mea, latou te aoao mai upumoni e faavavau, e talafeagai i soo se matua. Ma, o le faamanuiaina ai i faaaliga, latou te vaai ai i le ata tele atu, i le vaaiga lautele o le galuega a le Atua. Mo se faataitaiga, sa le gata ina mafai e Isaia ona lapatai tagata o ona aso e uiga i a latou agasala—sa mafai foi ona ia tusitusi e uiga i le laveaiga o tagata Isaraelu e ola i le 200 tausaga i le lumanai ma faapea ona aoao ai i le taimi lava lea i le laveaiga o le a sailia e tagata uma o le nuu o le Atua. E le gata i lea, e mafai ona ia tusia valoaga lea, e oo lava foi i aso nei, o loo faatalitali pea mo lo latou faataunuuga—e pei o folafolaga o “le lalolagi fou” (Isaia 65:17) e faapea ona “tumu le lalolagi i le malamalama” (Isaia 11:9), lea na faapotopoto i ai ituaiga o Isaraelu na leiloloa, ma “[o] nuu” e le “toe aoao foi i taua” (Isaia 2:4). O le vaega o le olioli ma musumusuga e oo mai mai le faitauina o upu a perofeta o le Feagaiga Tuai e pei o Isaia o le iloa lea e i ai la tatou matafaioi e fai i le taimi mamalu na latou muaivaaia.3

O lea la, a e faitau i valoaga anamua, e fesoasoani le aoao e uiga i le tulaga na ala ai ona tusia. Ae e tatau foi ona e vaai ai ia te oe lava i totonu, pe o le “faatatau ia te [oe lava],” e pei ona fai mai ai Nifae (tagai 1 Nifae 19:23–24). O nisi tiami o le uiga o lena mea o le iloaina o Papelonia o se faailoga o le faalelalolagi ma le faamaualuga, ae le na’o se nuu anamua, E mafai ona faauiga o le malamalama ia Isaraelu o le nuu o le Atua i soo se augatupulaga ma malamalama ia Siona o le faamoemoe o aso e gata ai ua talia e le nuu o le Atua, nai lo na o se isi upu mo Ierusalema.

E mafai ona tatou faatatauina tusitusiga paia aua e mafai ona tatou malamalama o se valoaga e mafai ona faataunuuina i ni auala eseese.4 O se faataitaiga lelei o lenei mea o le valoaga i le Isaia 40:3: “O le leo o le ua alaga i le vao, Ina teuteu ia outou le ala o Ieova.” I tagata Iutaia na faatagataotauaina i Papelonia, o lenei faamatalaga atonu na faatatau i le tuuina mai e le Alii o se auala e sao ai mai le faatagataotauaina ma toe foi atu ai i Ierusalema. Ia Mataio, Mareko, ma Luka, o lenei valoaga sa faataunuuina ia Ioane le Papatiso, o le sa teuteuina le ala mo le auaunaga a le Faaola i le tino.5 Ma na maua e Iosefa Samita se faaaliga e faapea o lenei faaaliga o loo faataunuuina pea i aso e gata ai e sauniuni ai mo le auaunaga a Keriso i le meleniuma.6 I auala o loo tatou taumafai pea e malamalama i ai, na saunoa mai ai perofeta o anamua ia i tatou. Ma e tele upumoni taua e faavavau, na latou aoao mai lea e tutusa lava le talafeagai ia i tatou e pei ona sa i ai ia Isaraelu anamua.

Ata
tusitusiga a perofeta anamua

Atoaga o Taimi, saunia e Greg K. Olsen

Sa latou molimau mai ia Iesu Keriso.

Atonu e sili atu foi le taua nai lo le vaaia o oe lava i valoaga o le Feagaiga Tuai, o le vaaia lea o Iesu Keriso ia i latou. Afai e te vaavaai mo Ia, o le a e maua o Ia, e tusa lava pe le o ta’ua mai Lona suafa. Atonu e fesoasoani le manatua o le Atua o le Feagaiga Tuai, o le Alii o Ieova, o Iesu Keriso. Soo se taimi lava e faamatala ai e perofeta se mea o loo faia e le Alii po o se mea o le a Ia faia, o loo latou talanoa e uiga i le Faaola.

O le a e maua ai foi faasinoga o Le ua Faauuina (tagai Isaia 61:1), se Faaola (tagai Hosea 13:14), ma se Tupu i le lumanai mai le laina o Tavita (tagai Isaia 9:6–7; Sakaria 9:9). O valoaga uma nei e uiga ia Iesu Keriso. O le mea sa tele ina masani ai, o le a e faitau ai e uiga i laveaiga, faamagaloga, togiolaina, ma le toefuataiga. Faatasi ai ma le Faaola i lou mafaufau ma lou loto, o nei valoaga o le a faasino tonu atu ai oe i le Alo o le Atua. Aua foi, o le auala sili e malamalama ai i valoaga o le i ai lea “o le agaga o valoaga” lea na ta’u mai e Ioane ia i tatou “o le mau lea ia Iesu” (Faaaliga 19:10).

Faamatalaga

  1. O Isaia, Ieremia, Esekielu, ma Tanielu e masani ona ta’ua o Perofeta Matutua ona o le uumi o a latou tusi. O isi perofeta (Hosea, Ioelu, Amosa, Opetaia, Iona, Mika, Nauma, Sapakuka, Sefanaia, Hakai, Sakaria, ma Malaki) ua ta’ua o Perofeta Laiti ona o a latou tusi e matuai pupuu lava. O le tusi o Auega ua manatulia o se vaega o Tusitusiga, ae le o se Perofeta.

  2. Tatou te le mailoa pe na faapefea ona tuufaatasia ia tusi faaperofetaga. I nisi o tulaga, atonu na vaai e se perofeta le faaputuina mai o ana tusitusiga ma valoaga. I isi tulaga, atonu sa tusifaamaumauina ma tuufaatasia ina ua maliu o ia.

  3. “Mafaufau foi i le manaia ma le faanatinati o lena galuega uma: o perofeta uma e amata mai ia Atamu sa vaai i o tatou aso. Ma sa talanoa perofeta taitasi e uiga i o tatou aso, pe a faapotopotoina ia Isaraelu ma o le a saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o le Faaola. Mafaufau i ai! Mai i tagata uma ua ola ai i le paneta o le lalolagi, o i tatou o tagata ua saofaga i lenei mea maoae faaiu, o le faapotopotoina. Se mea ina a ofoofogia!” (Russell M. Nelson, “Faamoemoe o Isaraelu” [faigalotu a le autalavou i le lalolagi atoa, 3 Iuni, 2018], faaopoopoga i le New Era ma le Ensign,8, ChurchofJesusChrist.org). Tagai foi Ronald A. Rasband, “Faataunuuga o le Valoaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2020, 75–78.

  4. Na fetalai le Faaola, a o saunoa e uiga ia Isaia, “O mea uma na ia tautala mai ai ua faataunuuina ma o le a faataunuuina, e tusa lava ma upu na ia tautala mai ai” (3 Nifae 23:3; ua faaopoopo le faatusilima).

  5. Tagai Mataio 3:1–3; Mareko 1:2–4; Luka 3:2–6.

  6. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:10; 65:3; 88:66.

Lolomi