Feagaiga Tuai 2022
29 Aokuso–4 Setema. Faataoto 1–4; 15–16; 22; 31; Failauga 1–3; 11–12: “O le Mata’u ia Ieova o le Amataga lea o le Poto”


“29 Aokuso–4Setema. Faataoto 1–4; 15–16; 22; 31; Failauga 1–3; 11–12: ‘O le Mata’u ia Ieova o le Amataga lea o le Poto,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“29 Aokuso–4Setema. Faataoto 1–4; 15–16; 22; 31; Failauga 1–3; 11–12,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2022

Ata
alii o loo suesue i tusitusiga paia

29 Aokuso–4Setema

Faataoto 1–4; 15–16; 22; 31; Failauga 1–3; 11–12

“O le Mata’u ia Ieova o le Amataga lea o le Poto”

Mafaufau pe mafai faapefea ona fesoasoani lou suesueina o le Faataoto ma le Failauga ia “uai atu ai ou taliga i le poto, e faasaga atu ai lou loto i le faautauta” (Faataoto 2:2).

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

I le mataupu muamua o le tusi o Faataoto, tatou te tau ai i upu nei: “Lo’u atalii e, faalogo mai ia i le aoao atu a lou tama, aua foi e te tuulafoaiina le upu a lou tina” (Faataoto 1:8). O le Faataoto e mafai ona vaai atu i ai o se tuufaatasiga o upu poto mai se matua alofa, o lana savali autu o le, o faamanuiaga o le toafilemu ma le manuia e oo mai ia i latou o e saili le poto—ae maise lava i le ituaiga poto lea e tuuina mai e le Atua. Ae o loo sosoo mai i le Faataoto ia le tusi a Failauga, lea e foliga o loo fai mai, “E le faigofie.” Na ta’ua e le Failauga o loo siiina mai i le Failauga, sa ia “faasaga foi [lona] loto ia iloa le poto” peitai sa oo lava i le “loto tiga” ma le “faateleina ai le faanoanoa” (Failauga 1:17–18). I ni auala eseese, o loo fesili mai ai le tusi, “Mata e mafai ona i ai se uiga moni i se lalolagi ua foliga mai o mea uma e leai se faamoemoe, le tumau, ma e le mautinoa?”

Ae o lea, e ui ina vaai atu ia tusi e lua i le olaga mai i ni vaaiga eseese, ae o loo la aoao mai upumoni tutusa. Fai mai le Failauga: “Se’i tatou faalogo ia i le iuga o ia mea uma, Ia e mata’u i le Atua, ma e anaana i ana poloaiga: aua o mea ia e tatau i tagata uma” (Failauga 12:13). O le mataupu faavae lava lea e tasi o loo maua i le tusi atoa o Faataoto: “Faatuatua ia Ieova ma lou loto atoa. … “Aua e te faafiapoto: ia e mata’u ia Ieova” (Faataoto 3:5,7). E tusa lava po o a mea e tutupu i le olaga, e tusa lava pe foliga mai e le mautonu ma e le’i faamoemoeina, e lelei lava i taimi uma ona tatou faatuatua i le Alii o Iesu Keriso.

Mo se vaaiga aoao o nei tusi, tagai i le “Faataoto, tusi o” ma le “Failauga” i le Bible Dictionary.

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Faataoto 1–4; 15–16

“Uai atu ai ou taliga i le poto.”

O le tusi a Faataoto ua faatumulia i manatu e uiga i le poto. Mafaufau e faailoga le upu “poto” ma upu e faatatau i ai e pei o le “atamai” ma le “malamalama,” pe a e tau i ai i mataupu 1–4 ma le 15–16. E mafai faapefea e nei fuaiupu ona aafia ai le ala e te mafaufau ai e uiga i le poto? E faavae i mea ua iloa, e faapefea ona e faamatalaina le poto lea “o Ieova na te foai mai”? (Faataoto 2:6). Mafaufau pe o faapefea ona e sailia le fesoasoani a le Alii ia “poto le loto” (Faataoto 16:21). O a faamanuiaga e maua mai i le poto o le Atua?

Tagai foi i le Faataoto 8–9; Mataio 7:24–27; 25:1–13.

Faataoto 1:7; 2:5; 16:6; 31:30; Failauga 12:13

O le a le “mata’u ia Ieova”?

Na faamalamalama mai e Elder David A. Bednar: “E le pei la o le mata’u faalelalolagi lea e tupu ai le te’i ma le atuatuvale, o le mata’u i le Atua o se puna lea o le filemu, faamautinoaga, ma le talitonuga. … E aofia ai se lagona loloto o le migao, faaaloalo, ma le maofa mo le Alii o Iesu Keriso; usiusitai i Ana poloaiga; ma le tulimatai atu i le Faamasinoga Mulimuli ma le faamasinotonu i Lona aao. … O le mata’u i le Atua o le alofa lea ma le faatuatuaina o Ia” (“O Lea Na Latou Faafilemu Ai Lo Latou Matata’u,” Liahona, Me 2015, 48–49).

Tagai foi Faataoto 8:13.

Faataoto 4

“Ia mafaufau i le ala o ou vae.”

O le Faataoto 4 o loo faamatala ai le poto ma le amiotonu o se “ala” po o se “auala” (tagai foi Faataoto 3:5–6). Ao e faitau i le mataupu lenei, atonu e te tau ai i fuaitau e fesoasoani e te mafaufau loloto ai “i le ala o ou vae” (fuaiupu 26) ma le ala e taitai atu ai oe e ou laasaga ia latalata atu i le Alii. Mo se faataitaiga, o le a se mea o aoao mai e fuaiupu 11–12 ma le 18–19 e uiga i faamanuiaga o le mulimuli i le ala sa’o? O le a le uiga o fuaiupu 26 ma le 27 ia te oe?

Tagai foi 2 Nifae 31:18–21.

Faataoto 15:1–2, 4, 18,28; 16:24–32

“O le tali filemu e liliueseina ai le ita.”

O nisi o faataoto i mataupu 15 ma le 16 e mafai ona musuia ai oe e faaleleia atili le ala e te talanoa atu ai i isi, ae maise lava i tagata e pele ia te oe. Mo se faataitaiga, mafaufau i ni taimi faapitoa na ono mafai ai ona e faaaogaina “le tali filemu” nai lo o “upu faatiga” (Faataoto 15:1). E faapefea ona fesoasoani le fautuaga i le Faataoto 16:24–32 ia te oe e mafaufau ai e uiga i upu e te faaaogaina?

Mafaufau i le manatu lenei mai ia Elder W.Craig Zwick: “O se ‘tali filemu’ ua i ai se tali faautauta—o ni upu pulea mai se loto e maualalo. E le faapea la tatou te le tautatala tuusao atu ai pe tatou te fetuunaia upumoni faaleaoaoga faavae. O upu atonu e tuusao atu e mafai ona mālū i le agaga” (“O Le A Sou Manatu?Liahona, Me 2014,42).

Ata
tamaitai o loo fafagaina gogosina

O le Avā Amiolelei, O Ai Ea Se ua Maua?II, na saunia e Louise Parker

Faataoto 31:10–31

“O se tamaitai e mata’u i le Alii, o le a viia o ia.”

O le Faataoto 31:10–31 o loo faamatala ai “se ava amio lelei,” po o se tamaitai e maoae le malosi faaleagaga, gafatia, ma faatosinaga. Atonu e te taumafai e aotele i au lava upu ia mea o loo ta’u mai e nei fuaiupu e uiga ia te ia. O a nisi o uiga e mafai ona e faataitai i ai?

Failauga 1–3;12

O le olaga faaletino e le tumau.

Aisea e taua ai ona e manatua o le tele o mea i lenei lalolagi, e pei ona faailoa mai e Failauga 1–2 , e “faatauvaa” (pe e le tumau ma e masani lava e le taua)? O le a se mea e te tau i ai i le mataupu 12 e tuuina atu i le ola le taua e faavavau?

Ata
aikona o suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Faataoto.Atonu e fiafia lou aiga e fatufatu la outou lava “tusi o Faataoto”—o se tuufaatasiga o fautuaga poto mai tusitusiga paia ma perofeta o aso e gata ai.

Faataoto 1:7; 2:5; 16:6; Failauga 12:13–14.Ina ia fesoasoani i tagata o le aiga ia malamalama i le Faataoto 1:7; 2:5; 16:6; Failauga 12:13, atonu e fesoasoani le sui o le upu mata’u i upu e pei o le ava, alofa, po o le usitai (tagai foi i le Eperu 12:28). E faapefea e lenei faiga ona aafia ai le auala tatou te mafaufau ai e uiga i nei fuaiupu? E faapefea ona tatou faʻaali atu tatou te matata’u i le Alii?

Faataoto 3:5–7.Ina ia fesoasoani i tagata o le aiga e vaai faalemafaufau i mea o loo aoao mai e nei fuaiupu, e mafai ona e valaaulia i latou e faalagolago atu i se mea malosi ma mautu, e pei o se puipui. Ona latou taumafai lea e faalagolago atu i se mea e le malosi, e pei o se salu. Aisea e le tatau ai ona “aua le fa’alagolago i [lo tatou] lava atamai”? E mafai faapefea ona tatou faaali atu tatou te faatuatua ia Iesu Keriso ma o tatou loto atoa?

Faataoto 15:1–2,18; 16:24,32.E faapefea ona aafia le agaga i totonu o o tatou aiga i a tatou upu? Atonu e mafai ona faataitai e tagata o le aiga ona fai atu “se tali filemu” i “upu faatiga” ma taumafai e faaaoga mea ua latou aoaoina i a latou fegalegaleaiga ma le tasi ma le isi. O se pese e pei o le “O Le Agalelei e Amata ia te A’u” (Tusipese a Tamaiti,83) e mafai ona fesoasoani e faamalosia lenei mataupu faavae.

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “A I Ai le Alofa,“ Tusipese a Tamaiti, 76.

Faaleleia o Suesuega Faaletagata Lava Ia

O upu o tusitusiga paia e faatatau i tagata uma. O nisi o mau e faatatau atu i na’o alii pe na’o tamaitai foi (e pei o le Faataoto 3:13; 31:10). Ae i le tele lava o tulaga, o mataupu faavae o loo i nei fuaitau e faatatau i tagata uma.

Ata
Iesu o loo taitaia ni mamoe se lua i le vao

“Ia e manatua o ia i ou ala uma, ona faatonuina ai lea e ia lava ou ala.” (Faataoto 3:6). Na Te Taitai Ia te A’u, saunia e Yongsung Kim, havenlight.com

Lolomi