Nobembwa 7–13

Otea 1–6; 10–14; Ioera

“N na Tangiria ni Bon Kan Tangiria”

Kaoa te Tamnei bwa e na riki bwa iteran am kamatebwai ibukin Otea ao Ioera. Korei ana rongorongo te Tamnei are e kakukureia nanom ao am iango.

Korei Am Namakin

Ana berita ae tabu ma te Uea Iteraera e bon rangi n nano ao ni korakora nanona bwa te Uea e kabotaua ma te mare. Te berita ae tabu n aron te mare, n raonaki ma te motinnano ae akea tokina, tibwauaan taian taneiai, te kaai n uaia ni baronga aron te maiu, ana kakaonimaki temanna, ao ibuakon nako aikai, te tangira ma te nano ae bwanin. Te aeka n anganano aei e kaoti ma te kantaninga ae korakora—ao mwiina ae korakora ae na riki ibukin te aki kakaonimaki. Rinanon te burabeti ae Otea, te Atua e kabwarabwarai tabeua mwiin te kangaanga are a kaitara ma ngaia kaain Iteraera ibukin uruakan te berita ae tabu. Ao Ana rongorongo bon tiaki “N na kaakeako n aki toki ibukin am aki kakaonimaki.” N oneanmwiina bon “N na kaoko bwa ko na oki” (taraa Hosea 2:14–15). “N na kainrouiko ma ngai n te raoiroi,” e taku te Uea (Otea 2:19). “N na katoki aia kekerikaki, ”N na tangiria ni bon kan tangiria” (Otea 14:4). Bon te te arona naba ma te rongorong are E anganiira n te bong aei ngkai ti ukora te maeka ma ara berita ae tabu ma te tangira ao te nano n taromauri.

Ioera e tibwaua te rongorongo ae ti te arona ma aei: “Kam na rairaki nakon te Uea ae Atuami: ba e akoi ao e bati n nanoanga, e iremw n un, ao e bati n atataiaomata” (Ioera 2:13). “E na riki te Uea ba nneia ana aomata ni kamaiuia, ao aia tabo ni kamaiu ae korakora tibun Iteraera” (Ioera 3:16). Ngkai ko wareka Otea ao Ioera, iangoa raoi oin am reitaki ma te Uea. Iangoia bwa e kanga Ana kakaonimaki ngkai ko kairaki iroun te Tamnei bwa ko na kakaonimaki nako Ina.

Ibukin rinanoan ana boki Otea ao Ioera, taraa “Hosea, or Hoshea” ao “Joel” n te Rikitinari n te Baibara.

Iango ibukin te Kamatebwai i bon Iroum ni Koroboki aika Tabu

Otea 1–3; 14

Te Uea e aki toki ni kaoai bwa N na okiria.

Kainnaban Otea, Komera, e aki kakaonimaki nakoina, ao te Atua e kaineta te tai ae riki ae kananokawaki aei bwa e na reireiniia kaain Iteraera aron Ana namakina ibukiia ao aia berita ae tabu ma Ngaia. Ngkai ko wareka Otea 1–3, iangoia raoi e kanga te Uea n taraa Ana reitaki ma Ana aomata ni berita. Ko kona n iangoi raoi kawai are ngkoe, n aroia Iteraera, ko bae n tia n aki kakaonimaki nakon te Uea ao arona ni karoko iroum ni buokiko. N aron te katooto, tera ae a karaoia Otea 2:14–23 ao Otea14 reireiniko ibukin ana tangira ao ana nanoanga te Uea? Ko na kanga ni kaota nako Ina am tangira ao am kakaonimaki?

Taraa naba DieterF. Uchtdorf, “Point of Safe Return,” Riaona, Meei 2007, 99–101.

Komera ae te Tia Bure, are e tei ibukin Iteraera, e anganaki Kaboan maiuna mairoun te Uea. Kamataata n te tamnei iroun Deb Minnard, raitienti mairoun goodsalt.com

Otea 6:4–7; Ioera 2:12–13

Te anganano nakon te Atua e namakinaki man te nano, e aki tii kaotaki mai itinanikum.

E a tia te Uea n tuangiia Ana aomata bwa a na anga aia karea maan aika a kabuokaki. Ma e ngae ngke aomata n ana bong Otea a ongeaaba n te tua anne, a bon uruaki taian tua aika moan te korakora kakawakiia (taraa Otea 6:4–7). N am iango tera ae nanonaki ngkai te Uea “e tangira te nanoanga, ao tiaki te anga karea; ao e tangira riki atakin te Atua nakoni karea ni kabuokaki”? (Otea 6:6). N am iango e aera ngkai nanon te raoiroi titebo ma te nang ke te aoi? Kanga aekakira aron raoiroira? (taraa Itaia 48:18; 1Nibwaai 2:9–10).

Ko kona naba ni wareka Mataio 9:10–13; 12:1–8 n taraia bwa e kanga te Tia Kamaiu ni kabongana Otea 6:6 inanon tain Ana mwakuri. A kanga ikota ni kibuntaeka ni buokiko ni mataata n ana taeka Otea?

Ni warekan Ioera 2:12–13, e na buoka aron ataakina bwa raeuakan ke n raeuaka kunnikain temanna n te katei bon kanikinaean te tanginiwenei ke te raraoma (n aron te katooto, taraa 2Rongorongo 34:14–21,27). E kanga uruakan nanora ni kaokoro ma uruakan ara kaamenti?

Taraa naba Itaia 1:11–17; Mataio 23:23; 1Ioane 3:17–18.

Ioera2

“N na nurakina tamneiu i aoia aomata.”

Ngke e taetae ni burabeti Ioera ibukin “ana bong te Uea,” e kabwarabwara bwa “te bong ae ro ae kananoanga te aba iai,” “te bong ae nanginang ae rotongitong” (Ioera 2:1–2,11). E a tia Iteraera ni kaitaraa ma boong aika a rangi kakamaaku rinanon te rongorongo, ao ana aomata ni berita te Atua e na mwaiti riki ae a na kaitara mangaai n taai aika a na roko. Tera te namakin aika ko karekei man ana reirei te Uea are e anga n Ioera 2:12–17? Atai naba kakabwaia ake E anga ana berita i aona n Ioera 2:18–32. Bukin tera ngkai kakabwaia ake a beritanaki inanon kiibu 27–32 a rangi ni kakawaki inanon boong akana a kabwarabwaraki n Ioeral2, n raonaki ma ara bong?

Tera n am iango ngkai e nanonaki bwa te Uea e na “nurakina [Tamneina] i aoia aomata”? (Ioera 2:28). A kanga taetae ni burabeti n Ioera 2:28–29 ni kakoroaki nanoia? (Taraa Makuri 2:1–21; Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:41.)

Ko na bae n iangoi raoi ana taeka Beretitenti RussellM. Nelson: “Ma inanon boong aika imwaiira, e na kaangaanga kamaiuakin te tamnei n akean te kairi, te kairiiri, te karaunano, ao teimatoan mwaakan te Tamnei ae Raoiroi” (“Te Kaotioti ibukin te Ekaretia, Te Kaotioti ibukin Maiura,” Riaona, Meei 2018,96). Bukin tera e rangi ni kakaawaki te kaotioti ibukin maiun tamneira? Ko na kanga ni karikirakea am konabwai ni karekea oin am kaotioti?

Iango ibukin Kamatebwai ni Koroboki aika Tabu n te Utu ao te Bootaki n te Tairiki

Otea 2:19–20.Te Uea e kabongana te kabootau n te mare ni kabwarabwara Ana reitaki n ana berita ma Iteraera (taraa naba Kairi nakon Koroboki aika tabu, “Bridegroom,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). A kona am utu ni maroroakinna bwa bukin tera ngkai te mare e kona n riki bwa te kabootau ae tamaroa. E kanga Otea 2:19–20 ni buokiira n ataa aron ana namakin te Atua ibukira? E kanga aron ara kakaonimaki nakon ara berita ma Ngaia?

Otea 10:12.A na kona ni kukurei ataei ni korea tamnein te tai ao ni bairei kawai are a na kona ni ukora te Uea n taai aika a kakaokoro rinanon te bong anne.

Ioera 2:12–13.Ni buoka am utu ni maroroakina taekan Ioera 2:12–13, ko kona ni katoka tamnein te Tia Kamaiu n iteran te ruu are teuana ao te taeka ae te bure n iterana ni kaitara. Kaoia kaain am utu bwa a na ikaruoruo ni kaitara te kanikina ao ngkanne ni manga nakon te Tia Kamaiu ngkai a tibwauai bwaai ake a na kona ni buokiira n rairaki nako Ina “ma [nanora] ni kabane.” Kaungaia kaain am utu bwa a na iangoi anuan maiuia ni kabane, n raonaki ma waaki ni kakukurei, te mwakuri, te reirei, ao te reitaki.

Ioera 2:28–29.Tera ae nanoki ibukin te Tamnei n “nurakina” i aora? Tao ko kona ni kaotia man kabwaroan te bwai ae ran ao ngkanne kabotaua ma te timtim ke tiinakon te ran.

Ibukin iango aika a mwaiti riki ibukin reireinakiia ataei, taraa te kamataata n te wiiki aei n Nakomai, Iriirai—Ibukin te Moanrinan.

Te anene ae katauaki: “Mai Nakon Iesu,” Boki n Anene nambwa 117.

Kanakoraoan Ara Anga reirei

Reireia te tua. “Tai kabwaka te tai n ikotiia ataei n reiakin ana reirei Iesu Kristo. Taai n aron aikai a bon kangaanga rekeia ni kabotaua ma ana konabwai am kairiribai” (HenryB. Eyring, “The Power of Teaching Doctrine,” Ensign, Meei 1999,74).

Nakomai Nakoiu, iroun Kelly Pugh