Fuakava Motuʻá 2022
7–13 Nōvema. Hōsea 1–6; 10–14; Sioeli: “Te u ʻOfa Mataʻataʻatā Kiate Kinautolu”


“7–13 Nōvema. Hōsea 1–6; 10–14; Sioeli: ‘Te u ʻOfa Mataʻataʻatā Kiate Kinautolu,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“7–13 Nōvema. Hōsea 1–6; 10–14; Sioeli,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
tangata mo e fefine mali ʻi he kelekele ʻo e temipalé

7–13 Nōvema

Hōsea 1–6; 10–14; Sioeli

“Te u ‘Ofa Mataʻataʻatā Kiate Kinautolu”

Fakaafe‘i e Laumālié ke kau ʻi hoʻo ako ʻa e tohi ʻa Hōseá mo Sioelí. Hiki ha ngaahi pōpoaki ʻa e Laumālié ʻoku ongo ki ho lotó mo e ʻatamaí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Na‘e taumuʻa e fuakava ʻa ʻIsileli mo e ʻEikí ke mātuʻaki loloto mo ʻuhingamālie ʻa ia naʻe fakafehoanaki ai ia ʻe he ʻEikí ki ha nofo-mali. Ko e fuakavá, hangē ko ha nofo-malí, naʻe kau ai ha tukupā taʻengata, fevahevaheʻaki e ngaahi aʻusiá, langa fakataha ha moʻui, līʻoa kakato, pea mahuʻinga tahá, ko e ʻofa ʻaufuatoó. Na‘e haʻu e faʻahinga moʻui līʻoa ko ʻení mo ha ngaahi ʻamanaki māʻolunga—pea mo e ngaahi nunuʻa fakamamahi ki he taʻeanganofó. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he palōfita ko Hōseá, ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi nunuʻa naʻe fehangahangai mo e kakai ʻIsilelí ʻi heʻenau maumauʻi ʻenau fuakavá. Ka naʻe ʻikai ko ʻEne pōpoakí ko e, “Te u liʻaki koe ʻo taʻengata ʻi hoʻo taʻeanganofó.” Ka ko e, “Te u fakaafeʻi mai koe” (vakai, Hōsea 2:14–15). Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Te u fakamaʻu koe kiate au ʻi he māʻoniʻoni” (Hōsea 2:19). “Te u fakamoʻui ʻenau fakaholomuí, te u ʻofa mataʻataʻatā kiate kinautolu” (Hōsea 14:4). Ko e pōpoaki tatau ʻeni ʻokú Ne ʻomi kiate kitautolu he ʻahó ni ʻi heʻetau faifeinga ke tauhi hotau ngaahi fuakavá ʻaki e ʻofa mo e līʻoá.

Naʻe vahevahe ʻe Sioeli ha pōpoaki tatau: “Tafoki [ki he ʻEikí], ko homou ʻOtuá: he ʻokú ne angalelei mo ʻaloʻofa, ʻo tuotuai ki he houhaú, pea ʻokú ne angaʻofa lahi” (Sioeli 2:13). “Ko [e ʻEikí] ko e ʻamanaki leleiʻanga ia ʻo hono kakaí, pea ko e mālohiʻanga ʻo e fānau ʻa ʻIsilelí” (Sioeli 3:16). ‘I hoʻo lau ʻa Hōsea mo Sioelí, fakalaulauloto ki hoʻo vā fetuʻutaki mo e ʻEikí. Fakakaukau ki he founga ʻoku ueʻi ai koe ʻe Heʻene angatonú ke ke angatonu kiate Iá.

Ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he ongo tohi ʻa Hōsea mo Sioelí, vakai ki he “Hōsea” mo e “Sioeli” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Hōsea 1–3; 14

ʻOku fakaafeʻi maʻu pē au ʻe he ʻEikí ke foki kiate Ia.

Naʻe ʻikai anganofo ʻa Komela ko e uaifi ʻo Hōseá, pea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa fakamamahí ni ke akoʻi ki he kakai ʻIsilelí ʻa e anga ʻEne ongoʻi kiate kinautolú mo ʻenau ngaahi fuakava mo Iá. ʻI hoʻo lau e Hōsea 1–3, fakalaulauloto ki he anga e vakai ʻa e ʻEikí ki Hono vā fetuʻutaki mo ʻEne kakai fuakavá. Mahalo te ke fakalaulauloto ki ha ngaahi founga ʻokú ke hangē ai ko e kakai ʻIsilelí, ʻo ʻikai anganofo ki he ʻEikí pea mo e founga kuó Ne tokoni atu ai kiate koé. Hangē ko ʻení, ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he Hōsea 2:14–23 mo e Hōsea 14 fekauʻaki mo e ʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí? ‘Okú ke fakahā fēfē kiate Ia hoʻo ʻofá mo e mateakí?

   

ʻĪmisi
fefine ʻoku tangutu he kelekelé mo e tangata ʻoku puke hono ʻulú ʻaki hono nimá

Ko e taha angahala ko Komelá, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa ʻIsilelí, naʻe foaki ange ʻe he ʻEikí ʻa e huhuʻí. Tā fakatātaaʻi ʻe Deb Minnard, laiseni mei he goodsalt.com

Hōsea 6:4–7; Sioeli 2:12–13

Kuo pau ke ongoʻi ʻi he lotó ʻa e līʻoa ki he ʻOtuá, kae ʻikai ko hono fakahaaʻi pē ki tuʻá.

Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí ke fakahoko ha ngaahi feilaulau ʻaki e fanga monumanú. Ka neongo naʻe talangofua e kakai he kuonga ʻo Hōseá ki he fono ko iá, naʻa nau maumauʻi ha ngaahi fekau ne mahuʻinga lahi ange (vakai, Hōsea 6:4–7). ‘Okú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ko e ʻEikí ʻoku “holi ki he ʻaloʻofá, kae ʻikai ki he feilaulaú; pea ko e ʻilo ki he ʻOtuá ʻo lahi hake ʻi he feilaulaú”? (Hōsea 6:6). ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke hangē ʻa e angamāʻoniʻoní ko ha ʻao pe ko e hahaú? ʻOku totonu ke hangē ʻetau angamāʻoniʻoní ko e hā? (vakai, ʻĪsaia 48:18; 1 Nīfai 2:9–10).

Te ke lava foki ʻo lau e Mātiu 9:10–13; 12:1–8 ke vakai ki he founga naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e Hōsea 6:6 lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekaú. ‘Oku tokoni fēfē ʻa e ngaahi potufolofolá ni ke mahino kiate koe e ngaahi lea ʻa Hōseá?

ʻI hono lau e Sioeli 2:12–13, mahalo ʻe tokoni ke ʻiloʻi ko hono haehae ʻo e vala ʻa ha tahá naʻe angamaheni ʻaki ko hano fakahaaʻi ia ʻo e tengihiá pe loto-mamahí (hangē ko ʻení, vakai ki he 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 34:14–21, 27). ʻOku kehe fēfē hono haehae hotau lotó mei hono haehae hotau kofú?

Vakai foki, ʻĪsaia 1:11–17; Mātiu 23:23; 1 Sione 3:17–18.

Sioeli 2

“Te u huaʻi hoku laumālié ki he kakai kotoa pē.”

ʻI he taimi naʻe kikiteʻi ai ʻe Sioeli ʻa e “ʻaho ʻo [e ʻEikí],” naʻá ne fakamatalaʻi ia ko ha “ʻaho ʻo e fakapoʻuli, pea mo e fakapoʻupoʻuli,” “lahi mo fakamanavahē” (Sioeli 2:1–2, 11). Kuo fehangahangai ʻa ʻIsileli mo ha ngaahi ʻaho lahi mo fakamanavahē lahi ʻi he kotoa hono hisitōliá, pea ʻe fehangahangai e kakai fuakava ʻo e ʻOtuá mo ha meʻa lahi ange ʻi he kahaʻú. Ko e hā ʻoku mahuʻinga kiate koe fekauʻaki mo e akonaki naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻi he Sioeli 2:12–17? Fakatokangaʻi foki e ngaahi tāpuaki naʻá Ne talaʻofa ʻi he Sioeli 2:18–32. Ko e hā nai ʻe tautautefito ai e mahuʻinga ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa mai ʻi he veesi 27–32 ʻi he ngaahi ʻaho hangē ko ia ne fakamatalaʻi ʻi he Sioeli 2, kau ai hotau kuongá?

ʻOkú ke pehē ko e hā ʻene ʻuhinga ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo “huaʻi [Hono] laumālié ki he kakai kotoa pē”? (Sioeli 2:28). ʻOku fakahoko fēfē ʻa e ngaahi kikite ʻi he Sioeli 2:28–29? (Vakai, Ngāue 2:1–21; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:41.)

Mahalo te ke fie fakalaulauloto ki he ngaahi lea ko ʻeni meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ʻI he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino, mo e ivi fakafiemālie, mo tatau maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (“Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 96). Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e maʻu fakahaá ki heʻetau moʻui fakalaumālié? Te ke fakatupulaki fēfē hoʻo malava ke maʻu e fakahā fakatāutahá?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Hōsea 2:19–20.Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí e fakatātā ʻo e nofo-malí ke fakamatalaʻi ʻa Hono vā fetuʻutaki fakafuakava mo ʻIsilelí (vakai foki, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Tangata Taʻané,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). ʻE lava homou fāmilí ʻo aleaʻi e ʻuhinga ʻe lava ke hoko ai e nofo-malí ko ha fakatātā lelei ki hotau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. ʻOku tokoni fēfē ʻa e Hōsea 2:19–20 ke mahino kiate kitautolu e anga e ongoʻi ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú? Te tau lava fēfē ʻo tauhi faivelenga ki hotau ngaahi fuakava mo Iá?

Hōsea 10:12.Mahalo ʻe fiefia ʻa e fānaú ke tā fakatātaaʻi ha uasi mo palani ha ngaahi founga te nau lava ʻo fekumi ai ki he ʻEikí ʻi he ngaahi taimi kehekehe lolotonga e ʻahó.

Sioeli 2:12–13.Ke tokoni ke talanoa homou fāmilí fekauʻaki mo e Sioeli 2:12–13, te ke lava ʻo fokotuʻu ha tā ʻo e Fakamoʻuí ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e lokí pea mo e foʻi lea ko e angahala ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. Fakaafe‘i e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke taufetongi ʻi he sio ki he foʻi leá pea mo e tafoki ki he Fakamoʻuí ʻi heʻenau vahevahe ha ngaahi meʻa ʻe lava ʻo tokoni ke tau tafoki kiate Ia “ʻaki [hotau] lotó kotoa.” Poupou‘i e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke fakakaukau ki he ngaahi tafaʻaki kotoa pē ʻo ʻenau moʻuí, kau ai e ngaahi ʻekitivitií, ngāué, akó, mo e ngaahi vā fetuʻutakí.

Sioeli 2:28–29.Ko e hā nai ʻene ʻuhinga ke “huaʻi” hifo ʻa e Laumālié ʻiate kitautolú? Mahalo te mou lava ʻo fakatātaaʻi ʻeni ʻaki hono lilingi ha vai pea fakafehoanaki ia mo ha toʻi pe ko ha tulutā.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Haʻu kia Sīsū,” Ngaahi Himí, fika 53.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Akoʻi e tokāteliné. “ʻOua naʻa teitei tuku ke mole noa ha faingamālie ke fakatahatahaʻi mai ai e fānaú ke nau ako e tokāteline ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku hāhāmolofia ke maʻu ha ngaahi momeniti pehē ʻi hono fakafehoanaki atu ki he ngaahi feinga ʻoku fai ʻe he filí” (Henry B. Eyring, “The Power of Teaching Doctrine,” Ensign, May 1999, 74).

ʻĪmisi
ko Sīsū ʻoku tuʻu ʻi he matapaá

Haʻu kiate Au, tā ʻe Kelly Pugh

Paaki