Fuakava Motuʻá 2022
21–27 Nōvema. Siona; Maika: “ʻOkú Ne Fiefia ʻi he ʻAloʻofá”


“21–27 Nōvema. Siona; Maika: ‘ʻOkú Ne Fiefia ʻi he ʻAloʻofá,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“21–27 Nōvema. Siona; Maika,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
ko e tangata ʻoku totolo he matātahí pea ʻi mui ʻiate iá ko ha tofuaʻa ʻoku ʻi he tahí

Ko Siona he Matātahi ʻo Ninivé, tā ʻe Daniel A. Lewis

21–27 Nōvema

Siona; Maika

“ʻOkú Ne Fiefia ʻi he ʻAloʻofá”

‘I hoʻo lekooti e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú, fakakaukau ki he founga ʻoku felāveʻi ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Siona mo Maiká ki he meʻa kuó ke ako ʻi he ngaahi folofolá.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe heka ʻa Siona ʻi ha vaka ne tukufolau ki Tāsisi. ‘Oku ʻikai ha fehalaaki ʻi he folau ki Tāsisí, ka ʻoku mamaʻo ia mei Ninive, ʻa ia naʻe totonu ke ʻalu ki ai ʻa Siona ke fakahoko ki ai e pōpoaki ʻa e ʻOtuá. Ko ia ʻi he taimi ne fepaki ai e vaká mo ha fuʻu matangi lahi, naʻe ʻiloʻi ʻe Siona naʻe hoko ia koeʻuhí ko ʻene talangataʻá. ʻI he kole taʻeʻunua ʻa Sioná, naʻe lī ia ʻe hono kaungā folau tahí ki he tahi lolotó ke taʻofi e matangí. Ne hangē ko e ngataʻanga ia ʻa Siona mo ʻene ngāué. Ka naʻe teʻeki ai ke liʻaki ʻe he ʻEikí ʻa Siona—ʻo hangē pē ko e teʻeki ai ke Ne liʻaki e kakai ʻo Ninivé pea hangē pē ko e ʻikai ke Ne liʻaki kitautolú. Hangē ko e akonaki ʻa Maiká, ʻoku ʻikai hōifua ʻa e ʻEikí ʻi hono fakahalaiaʻi kitautolú, ka “ʻokú ne fiefia ʻi he ʻaloʻofá.” ʻI heʻetau tafoki kiate Iá, “ʻe toe fakafoki mai ia, te ne manavaʻofa kiate kitautolu; te ne ikuʻi ʻetau ngaahi hiá; pea [te Ne] lī [ʻetau] ngaahi angahala kotoa pē, ki he loloto ʻo e tahí” (Maika 7:18–19).

Ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he ongo tohi ʻa Siona mo Maiká, vakai ki he “Siona” mo e “Maika” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Siona 1–4; Maika 7:18–19

‘Oku ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tafoki kiate Iá.

ʻOku fakahaaʻi ʻe he tohi ʻa Sioná, makehe mei ha ngaahi meʻa kehe, ʻa e lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau fakatomalá. ‘I hoʻo lau e tohi ʻa Sioná, kumi ha ngaahi sīpinga ʻo ʻEne ʻaloʻofá. Fakalaulauloto ki he founga kuó ke aʻusia ai e ʻaloʻofa ko iá ʻi hoʻo moʻuí. Ko e hā ʻokú ke ako ʻe lava ʻo tokoni ke ke ʻaloʻofa ange ai ki he niʻihi kehé?

ʻOku faʻa hanga ʻe he mamata tonu ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻo ueʻi ha ngaahi ongo ʻo e ʻofá mo e houngaʻiá. Ka neongo ia, naʻe “mamahi” ʻa Siona mo “lahi ʻaupito ʻa ʻene ʻitá” (Siona 4:1) ʻi he taimi naʻe ʻaloʻofa ai ʻa e ʻEikí ki he kakai ʻo Ninivé, ʻa ia ko e ngaahi fili ʻo ʻIsilelí. Ko e hā nai ne ongoʻi pehē ai ʻa Sioná? Kuó ke aʻusia nai ha ngaahi ongo tatau? ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe feinga ʻa e ʻEikí ke mahino kia Siona ʻi he vahe 4?

Fakalaulauloto ki he ngaahi akonaki ʻi he Maika 7:18–19. Naʻe tokoni fēfē nai e ngaahi moʻoni ko ʻení ke liliu e tōʻonga fakakaukau ʻa Siona fekauʻaki mo e ʻEikí pea mo e kakai ʻo Ninivé?

Vakai foki, Luke 15:11–32; Jeffrey R. Holland, “Ko e Fakamaau-totonu mo e ʻAloʻofa ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Sepitema 2013, 20–25.

ʻĪmisi
ko e toko ua ʻokú na talanoa he veʻe vaitafe

Te tau lava ʻo vahevahe e ongoongoleleí mo e fānau ʻa e ʻOtuá.

Siona 1; 3–4

‘Oku fie maʻu ʻe he fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá ke fanongo ki he ongoongoleleí.

Naʻe hoko ʻa Ninive ko e konga ʻo e puleʻanga ʻĀsilía, ko ha fili ʻo ʻIsileli ne ʻiloa ki heʻenau fetāʻakí mo e angakoví. Mahalo kia Siona, ne ngali taʻemoʻoni ʻa e mateuteu e kakai ʻo Ninivé ke tali e folofola ʻa e ʻOtuá pea fakatomalá. Kae hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesí: “ʻOku ʻikai totonu ke tau fakamaauʻi pe ko hai kuo mateuteu pe ʻikai mateuteu ke tali e ongoongoleleí. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí e loto kotoa ʻo ʻEne fānaú, pea kapau te tau lotua ha tataki fakalaumālie, te Ne tokoniʻi ke tau ʻiloʻi ha taha ʻokú Ne ʻafioʻi ‘kuo teuteuʻi … ke fanongo ki he folofolá,’ (ʻAlamā 32:6)” (“Ko Hono Vahevahe ‘o e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 58–59). Ko e hā ʻokú ke ako mei he Siona 3 ʻokú ne ueʻi koe ke ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻo aʻu kiate kinautolu ʻoku ngalingali teʻeki mateuteu ke liliú?

Mahalo ʻe tokoni ke fakafehoanaki e tōʻonga fakakaukau ʻa Sioná (vakai, Siona 1; 3–4) ki he ngaahi ongo ne maʻu ʻe ʻAlamā mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá (vakai, Mōsaia 28:1–5; ʻAlamā 17:23–25).

Vakai foki, 3 Nīfai 18:32.

Maika 4:11–13; 5:8–15; 7:5–7

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi tohi ʻa Maiká.

‘Oku ʻilo lahia hono fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá mo e Ngaahi Sāmé. ʻOkú ke ʻiloʻi koā naʻá Ne fakaʻaongaʻi foki e ngaahi lea ʻa Maiká he taimi lahi? Fakakaukau ki he ngaahi sīpinga ko ʻení, pea fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻe ala mahuʻinga ai e ngaahi potufolofolá ni ki he Fakamoʻuí. Ko e hā ʻoku nau mahuʻinga ai kiate koé?

Maika 4:11–13 (vakai, 3 Nīfai 20:18–20). Naʻe fakafehoanaki ʻe he ʻEikí ʻa e tānaki fakataha ʻi he ʻaho kimui ní ki ha tā ʻo e uité (vakai foki, ʻAlamā 26:5–7; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:3–4). Ko e hā ʻoku fokotuʻu atu ʻe he fakafehoanaki ko ʻení ʻo fekauʻaki mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí?

Maika 5:8–15 (vakai, 3 Nīfai 21:12–21). Ko e hā ʻoku fokotuʻu atu ʻe he ngaahi vēsí ni fekauʻaki mo e kakai ʻa e ʻOtuá (ʻa e “toenga ʻo Sēkopé”) ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí?

Maika 7:5–7 (vakai, Mātiu 10:35–36). Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ‘ení, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tomuʻa “hanga ki [he ʻEikí]”? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e akonakí ni ʻi he ʻaho ní?

Maika 6:1–8

“Ko e hā ʻoku ʻamanaki ʻe [he ʻEikí] ʻiate koé?”

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Maika ke fakakaukau pe ʻe fēfē nai ke “ʻunuʻunu atu … ki [he ʻEikí], mo fakatōmapeʻe … ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua Māʻolungá” (Maika 6:6). Ko e hā ʻoku fokotuʻu atu ʻe he veesi 6–8 fekauʻaki mo e meʻa ʻoku mahuʻinga ki he ʻEikí ʻi Heʻene vakavakaiʻi hoʻo moʻuí?

Vakai foki, Mātiu 7:21–23; 25:31–40; Dale G. Renlund, “Faitotonu, Angaʻofa, pea ʻAʻeva ʻi he Loto Fakatōkilalo mo e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2020, 109–12.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Siona 1–4.Mahalo ʻe fiefia hoʻo fānaú ʻi hono fakatātaaʻi e talanoa ʻo Sioná, hangē ko e fakangalingali ke holá, fakatātaaʻi e longoaʻa ʻo e tahi hoú, pe fakatātaaʻi hano folo ʻe ha fuʻu ika lahi (vakai, “Siona” ʻi he Ngaahi Talanoa mei he Fuakava Motuʻá). Fehuʻi ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻa e meʻa ʻoku nau ako mei he aʻusia ʻa Sioná. Ke vakai ki ha sīpinga ʻe taha ʻo e lēsoni meia Sioná, vakai ki he veesi 7 ʻo e “Muimui He Palōfitá” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 58–59).

Siona 3.Ko e hā naʻe ako ʻe Siona fekauʻaki mo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí? Ko hai ʻoku tau ʻiloʻi ʻe faitāpuekina ʻi heʻene fanongo ki he pōpoaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí?

Maika 4:1–5.Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā te ne ʻomi ʻa e melinó mo e tuʻumālié ki he kakai ʻa e ʻEikí? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakahoko ai e kikité ni ʻi hotau ʻapí?

Maika 5:2.Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha tā ʻo Sīsū ʻi heʻene kei tamasiʻí mo ʻEne faʻeé (vakai, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 33) ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e lokí mo ha tā ʻo e Kau Tangata Potó he tafaʻaki ʻe tahá. Lau fakataha e Maika 5:2 mo e Mātiu 2:1–6. Na‘e tokoni fēfē e kikite ʻa Maiká ke maʻu ʻe he Kau Tangata Potó ʻa Sīsuú? ʻE lava ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo ʻunuki e tā ʻo e Kau Tangata Potó ke ofi ki he tā ʻo Sīsuú.  

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Te u Fai Ho Finangaló,” Ngaahi Himí, fika 171.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fekumi ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá. ‘I hoʻo lau ʻa e folofolá, fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi fakamoʻoni ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku makehe kiate koé. Hangē ko ʻení, kumi e founga naʻe fakahaaʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne ʻofa ki Heʻene fānaú ʻi he talanoa ʻo Sioná.

ʻĪmisi
ko e tangata ʻoku lī mei he vaká ki tahi

Tā fakatātaaʻi ʻe Kevin Carden

Paaki