Maati 20–26

Mataio 13; Ruka 8; 13

“Ane Iai Taningana, Ke Ongo”

Taeka ni kaikonaki aika uarereke a kona n anai nanoia ataei. Kanoan te reirei n Nakomai, Iriirai—Ibukiia Aomata n Tatabemaniia ao Utu e na buokiko ni kabongana ana taeka ni kaikonaki te Tia Kamaiu n reirei koaua aika kakawaki.

Kaunga te Tibwatibwa

Uoti tabeua bwaai ake a kona ni buokii am ataei n uringii taeka ni kaikonaki inanon Mataio 13, n aron te koraa, te bwaeao, ke te bwaoki ae kakawaki. Kaoiia ataei bwa share what they remember about the parables.

Reirei te Reirei: Ataei aika a Uarereke Riki

Mataio 13:1–23

I riai ni katauraoi n reiakina ana reirei Iesu.

Ataei aika uarereke aki kona n oota n taian kabotau ni kabane n te taeka ni kaikonaki ibukin te tia ununiki, ma tera koaua aika uarereke aika e reireiniira. Ko na kanga ni buokiia bwa a na mataata n te taeka ni kaikonaki aei?

Waaki ni Kakukurei aika a Kona ni Karaoaki

• Kaota rinanin taano (ke tamnein te tano) ngkae ko kakimototoa Mataio 13:3–8. Angan te ataei te koraa, ao tuanga bwa tera ae kona ni karaoia ni karikirakea. Kabwarabwara bwa ara koaua ai aron taian koraa. Ti na kanga ni buoka rikiraken ara “koraa” n rikirake?

• Kabongana te iteraniba ibukin mwakuri ni kauring ni buokiia ataei n oota bwa tera aekan taian tano are e koreaki n Mataio 13 are a reirei taekan nanora. Tuangiia ataei bwa te aekara te nano ae tangiria Iesu bwa ena iai irouia bwa aonga n reiakinii ana reirei.

• Wareka Mataio 13:9, 15, ao kaoiia ataei bwa a na kotei mwakoron rabwataia ngkana a ongo. Ti na kanga ni kabonganai bwain rabwatara aikai n reiakin ana reirei Iesu?

Mataio 13:24–30, 36–43, 47–48

Tamara are i Karawa e tangirai bwa N na rinea te eeti.

Tabeua ana taeka ni kaikonaki Iesu bon ibukin boong aikai, te Atua e na kamaenakoa te buakaka ma te raoiroi. Ko na kanga ni kabonganai taeka ni kaikonaki n rinea te eti?

Waaki ni Kakukurei aika a Kona ni Karaoaki

• Anganiia ataei bwa a na katea kain te taeka ni kaikonaki ae te wiita ma te uteute (taraa Mataio 13:24–30). Kabwarabwara bwa te wiita e tei ibukiia aomata aika rinea ae tamaroa, ao te uteute (wiita n anti) e tei ibukiia aomata ake a aki. N te bong teuana, Tamara are i Karawa e na bootia aomata aika raoiroi bwa a na maeka irarikina.

• Anganiia ataei tabeua katooton rinerine aika raoiroi ao aika aki. Tuangiia ataei bwa a na taekina “rinean te wiita” ngkana ko rinea ae raoiroi ao “rinean te uteute” ngkana ko rinea are tiaki.

• Uoti tamnein te wiita, ao tuangiiia ataei bwa ana korei tamnein kawai ni karaoan ae raoiroi.

Mataio 13:44–46

Kaainakin Ana Ekaretia Iesu Kristo ibukiia Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira bon te kaubwai.

Ko na kanga ni kabonganai tamnein te kaubwai ao bwaeao aika bobuaka ni buokiia ataei n ataa kakaawakin kaainakin ana Ekaretia Kristo?

Waaki ni Kakukurei aika a Kona ni Karaoaki

• Karabai tamnein kaubwai ao te bwaeao n te ruu, ao tuangiia bwa a na kakaei. Kabonganai tamnei ni kabwarabwara te taeka ni kaikonaki n Mataio 13:44–46. Maroro bwa bukin tera te aomata e na kakeai ana bwai bwa e aonga n reke iroun te bwaeao ke te kaubwai. Kabwarabwara bwa n tabetai ti kanakoi bwaai aika raraoi ni karekea ae tamaroa riki. Tuangiia ataei bwa bukin tera e kakaawaki te euangkerio iroum.

• Karini n te bwaoki ke te turumwa bwaai ke tamnei ake a tei ibukin “kaubwai” n Ana Ekaretia Iesu Kristo ibukiia Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira, n aron te Tia Kamaiu, tembora, ke Ana Boki Moomon. Tuanga te ataei bwa e na rinea te bwai ke te tamnei ao ni maroro bwa bukin tera bon te kaubwai.

• Bootaki anenea “The Church of Jesus Christ” (Aia Boki n Anene Ataei, 77), ao titirakiniia ataei oin bukin ae a kaitau ibukin ana Ekaretia te Tia Kamaiu. Kaota am koaua ni kakabwaia ake ko karekei ibukin kaainakin te Ekaretia.

Reirei te Reirei: Ataei aika a Ikawai Riki

Mataio 13:1–23

I riai ni katauraoa nanou ni butimwaea ana reirei Iesu.

Ko na kanga ni buokiia ataei n ataa kakawakin te nano ae aamarau ma tatauraoi bwa e aonga n reireiaki iroun Iesu?

Waaki ni Kakukurei aika a Kona ni Karaoaki

• Katabeia ataei bwa a na wareki aua aekan te tano ni Mataio 13:4–8. Kaoiia bwa a na kakaea ao n tibwauaia bwa tera ae riki nakon te koraa n te tano are a warekia. E na kanga n okoro nanora n aron aekan te tano aika a kakaokoro? (taraa Mataio 13:19–23).

• Kaota nakoia ataei tamnein te onaroka. Tera te tano ae e na maiu iai te koraa? Kaota te tano ae kiribwaa ma ni kiriatama. Bukin tera aroka e matoa irouia te ikawai n te aeka n tano aei? Ti na kanga ni karaoiroa nanora n aron te tano ae raoiroi bwa ti aonga ni karekea ana reirei te Tia Kamaiu?

• Kaoiia ataei bwa a na wareka Mataio 13:15–17. Korea te mata, taninga, ao te nano iaon te burakibooti. Ti na kanga ni kabonganai bwaai aikai n reirei ana reirei Iesu?

Mataio 13:24–30, 36–43

I kona n rinea te eti e ngae ngkana a aki karaoa aei aomata.

Ngkana ko wareki kiibu aikai ma ataei n am iango, tera wirikiriki aika ko karekei?

Waaki ni Kakukurei aika a Kona ni Karaoaki

• Kaoiia ataei bwa ana korei tamnein te karaki ni kaikonaki are te wiita ao te uteute, ae kuneaki n Mataio 13:24–30, ao n tibwaa aia tamnei ma te kiraati. Tuangiia bwa a na korei atuun aia tamnei ni kabongana te taeka ni kaikonaki are koreaki ni Mataio 13:36–43. Tao ko na kabwarabawra bwa uteute bon baika a buakaka.

• Ngkana e kona, kaota tamnein te wiita ma te uteute. Kabwarabwara bwa te wiita ma te uteute a uaia ni bwebwerake ni karokoa ae a tai (tokin te aonnaba). Aio e reirei nakoia bwa n te aonnaba aei ao iai te raoiroi ma te buakaka, ao ti riai n rinea te eti. Tuangiia ataei bwa a na tibwaa te kaokoro imarenan te raoiroi ma te buakaka.

Mataio 13:44–46

Kaainakin Ana Ekaretia Iesu Kristo ibukiia Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira bon te kaubwai.

A nooria am ataei bwa a kakabwaiaki ngkai a kaain te Ekaretia ao a taraia bwa te kaubwai? Tao maroroakinan te taeka ni kaikonaki ni Mataio 13:44–46 e na ibuobuoki nakoia bwa a na tibwaa aia iango n ana Ekaretia te Tia Kamaiu.

Waaki ni Kakukurei aika a Kona ni Karaoaki

• Kaoiia ataei bwa a na wareka Mataio 13:44–46 ibon irouia ao tibwaua te taeka ni kaikonaki n oin aia taeka nakoia raoraoia.

• Korei tabeua mronmron bwa e na tei ibukin koin, ao karin te turumwa. Kaoiia ataei bwa a na anaa teuana ao ni korea iaona te bwai ae kaitau iai ngkai a kaain te Ekaretia. Tuangiia ataei bwa a na tibwaa are a koreia iaon aia mwane.

• Kaoiia kaain te uoote bwa e na tibwaua moan rairakina ma ataei ao n tibwaia bwa tera ae e katikua ni maiuna ni kaainakin Ana Ekaretia Iesu Kristo ibukiia Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira. Ke tuangiia ataei bwa a na maroroakin anganano ake a anga nakon te Uea ma Ana Ekaretia.

Kaungaa te Kamatebwai n te Mweenga

Kaoiia ataei bwa a na reireiniia aia utu taekan te taeka ni kaikonaki are a reiakinna n te kiraati.

Kanakoraoan Ara Angareirei

Ataei a tatangiria n tibwauai bwaai ake a reiakin. E ngae ngke a tabe n rikirake, ataei a kona ni kakorakoraia kain aia utu. Kaungaia bwa a na tibwaua ma aia utu bwaai ake a reiakin n te Moanrinan. (Taraa Reirei n Ana Kawai te Tia Kamaiu, 30.)