Fuakava Motuʻá 2022
16–22 Mē. Teutalōnome 6–8; 15; 18; 29–30; 34: “Vakai Telia Naʻá Ke Fakangaloʻi ʻa [e ʻEikí]”


“16–22 Mē. Teutalōnome 6–8; 15; 18; 29–30; 34: ‘Vakai Telia Naʻá Ke Fakangaloʻi ʻa [e ʻEikí],’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“16–22 Mē. Teutalōnome 6–8; 15; 18; 29–30; 34,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: 2022

ʻĪmisi
Tuʻu ʻa Mōsese ʻi ha moʻunga

Tā fakatātā ʻo Mōsese ʻi he Moʻunga Nipó, © Providence Collection/licensed mei he goodsalt.com

16–22 Mē

Teutalōnome 6–8; 15; 18; 29–30; 34

“Vakai Telia Naʻá Ke Fakangaloʻi ʻa [e ʻEikí]”

Fakalaulauloto ki he founga te ke lava ʻo liliu ai e ngaahi ʻekitivitī ʻi he lēsoni ko ʻení ki he ngaahi fie maʻu ʻa e fānau ʻokú ke akoʻí. Hangē ko ʻení, kapau ʻokú ke akoʻi ha fānau iiki, te ke lava ʻo tokoniʻi ke nau teuteu ki honau papitaisó ʻaki hono liliu e ngaahi ʻekitivitī ʻi he “ ʻOku ʻomi ʻe hono tauhi ʻeku ngaahi fuakavá ha ngaahi tāpuaki fungani” ʻi he konga ki he fānau matuʻotuʻa angé.

Lekooti Hoʻo Ngaahi Ongó

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e fānaú ke nau vahevahe ha ngaahi meʻa kuo nau ako fekauʻaki mo Mōsese ʻi he Palaimelí pe mei ʻapi ʻi he ngaahi uike kuo maliu atú. ʻO ka fie maʻu, fakaʻaliʻali ange ha ngaahi fakatātā ʻo e meʻa ne hoko ʻi he moʻui ʻa Mōsesé ke tokoni ke nau manatuʻi ai. Talaange kiate kinautolu te ke talanoa he ʻahó ni fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ne akoʻi ʻe Mōsese ʻi he ngataʻanga ʻo ʻene moʻui ʻi he māmaní.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné: Fānau Iiki Angé

Teutalōnome 6:5

Te u lava ʻo ʻofa ʻi he ʻEikí ʻaki hoku lotó kotoa.

Naʻe akoʻi ʻe Mōsese ki he fānau ʻo ʻIsilelí ʻoku totonu ke nau ʻofa ki he ʻEikí ʻaki honau lotó, laumālié mo e iví kotoa. Fakakaukau ki he ngaahi founga te ke lava ʻo tokoniʻi ai e fānau ʻokú ke akoʻí ke fakatupulaki ʻenau ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Tā ʻi he palakipoé ha foʻi haati, ko ha fōtunga ʻo ha sino, mo ha uma ʻoku mālohi. Lau ʻa e Teutalōnome 6:5, pea tuhu ki he ngaahi fakatātaá ʻi hoʻo lau e ngaahi foʻi lea “loto,” “moʻui,” mo e “mālohi.” Fakaafeʻi e fānaú ke nau taufetongi he tuhu ki he ngaahi fakatātaá ʻi hoʻo toutou lau fakataha mo e kalasí e potufolofolá.

  • Hivaʻi ha foʻi hiva ʻokū ne akoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá, hangē ko e “ʻOku ʻOfa ʻEku Tamai Hēvaní ʻIate Au” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú,16). Tokoniʻi e fānaú ke nau kumi ha ngaahi foʻi lea ʻi he hivá ʻokú ne fakahaaʻi mai ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu. Tokoni kiate kinautolu ke fakakaukau ki ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo fakahaaʻi ʻoku tau ʻofa foki ʻiate Ia.

Teutalōnome 6:6–9

Ko e ngaahi tohi folofolá ko e folofola ia ʻa e ‘Otuá.

Naʻe fakataumuʻa e faleʻi ʻi he Teutalōnome 6:6–9 ke tokoni ki he kakai ʻIsilelí ke nau “[tokanga], telia naʻa [nau] fakangaloʻi ʻa [e ʻEikí]” mo ʻEne folofolá (veesi 12). Te ke lava fēfē ʻo tokoniʻi e fānaú ke nau fokotuʻu ʻa e folofolá ko ha konga pau ʻo ʻenau moʻuí?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi ha taha ʻi he fānaú ke ne fūfuuʻi ha tatau ʻo e folofolá ʻi he lokí kae kuikui e toenga ʻo e fānaú. Fakaafeʻi leva e fānaú ke nau ʻāʻā ʻo feinga ke kumi e folofolá. ʻI hono fakaʻaongaʻi e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga mei he Teutalōnome 6:6–9, vahevahe ange ki he fānaú, naʻe talaange ʻe Mōsese ki he kakai ʻIsilelí ke nau fokotuʻu e ngaahi potufolofolá ʻi ha ngaahi feituʻu te nau lava ʻo sio mo ako mei ai ʻi he ʻaho kotoa pē. Tokoni ki he fānaú ke nau fakakaukau ki ha ngaahi feituʻu ʻi honau ngaahi ʻapí te nau lava ʻo fokotuʻu ai e ngaahi veesi folofolá kae lava ke nau sio ki ai he ʻaho kotoa pē.

  • Hivaʻi ha foʻi hiva fekauʻaki mo e folofolá, hangē ko e “Fekumi, Fifili pea mo Lotu” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 66). Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ko e ngaahi folofolá ko e lea ia ʻa e ʻOtuá, pea talaange ki he fānaú ʻa e founga kuo nau faitāpuekina ai hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
Sīsū ʻoku tūʻulutui ʻo puke ha tangata

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e palōfita hangē ko Mōsesé.

Teutalōnome 18:15–18

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he kau palōfitá kau kia Sīsū Kalaisi.

Naʻe kikiteʻi ʻe Mōsese ʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻoku totonu ke tau fanongo ki he ngaahi folofola ʻe akoʻi ʻe Sīsuú.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Tokoni ki ha taha ʻo e fānaú ke ne lau ʻa e Teutalōnome 18:18, pea talaange ki he fānaú ko e Palōfita hangē ko Mōsese ʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá, ko Sīsū Kalaisi. Ke tokoni ki he fānaú ke nau vakai ki he ngaahi founga ʻoku faitatau ai ʻa Mōsese mo Sīsuú, ʻomi ha ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi meʻa ne fai ʻe Mōsese mo e ngaahi meʻa ne fai ʻe Sīsuú, pea tuku ke fakahoa kinautolu ʻe he fānaú. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke ke ʻomi ha ngaahi fakatātā ʻo hono fakanofo ʻe Mōsese mo Sīsū e niʻihi kehé mo ʻena ngaahi akonakí (vakai, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 15, 16, 3839).

  • Fakaʻaliʻali ki he fānaú ha fakatātā ʻo hotau palōfita he lolotonga ní, pea vahevahe ha meʻa kuó ne akoʻi mai fekauʻaki mo e Fakamoʻuí. Fakaafeʻi e fānaú ke tā ha fakatātā ʻo e palōfitá ke vahevahe mo honau ngaahi fāmilí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné: Fānau Lalahi Angé

Teutalōnome 6:6–9

Te u lava ʻo tauhi e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hoku lotó.

Naʻe akoʻi ʻe Mōsese, ʻoku totonu ke tau tauhi e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó, peá ne faleʻi e kakai ʻIsilelí kau ki he founga ke tauhi maʻu ai e folofola ʻa e ʻOtuá. Te ke poupouʻi fēfē nai e fānaú ke nau ako fakaʻaho e folofola ʻa e ʻOtuá?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Hiki ʻi he palakipoé ha ngaahi foʻi lea mo ha ngaahi kupuʻi lea mei he Teutalōnome 6:6–9 ʻokú ne fakahaaʻi mai ʻa e taimi mo e founga naʻe fie maʻu ai ke manatuʻi ʻe he kakai ʻIsilelí e folofola ʻa e ʻOtuá (hangē ko e nofo, ʻalu, tokoto hifo, nima mo e fale). Fakaafeʻi e fānaú ke nau kumi e ngaahi leá ni ʻi he ngaahi vēsí. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi leá ni fekauʻaki mo e founga ke ngaohi e folofolá ke hoko ko ha konga ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó? ʻEke ki he fānaú pe ko e hā te nau lava ʻo fai ke manatuʻi e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó.

  • ʻOange ki he fānaú takitaha ha laʻipepa, pea fakaafeʻi ke nau hiki ha kupuʻi lea mei he Teutalōnome 6 ʻoku ʻuhingamālie kiate kinautolu. Kole ange ke nau vahevahe e ʻuhinga ne nau fili ai ʻenau kupuʻi leá. Fokotuʻu ange ke teuteuʻi ʻenau laʻipepá pea fakaʻaliʻali ia ʻi honau ʻapí ke nau manatuʻi ia. Poupouʻi e fānaú ke nau hiki mo fakaʻaliʻali e ngaahi kupuʻi lea kehe ʻoku nau maʻu ʻi he folofolá.

Teutalōnome 15:7–11

Te u lava ʻo tokoniʻi loto-fiefia ʻa e niʻihi kehe ʻoku faingataʻaʻiá.

ʻE lava ke tokoni e ngaahi akonaki ʻi he Teutalōnome 15:7–11 ki he fānau ʻokú ke akoʻí ke mahino kiate kinautolu ʻoku mahulu hake ʻa e tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he ngaahi ngāué pē. ʻOku totonu ke fakahoko ia ʻi he loto-fiemālie.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Hiki ʻi he palakipoé ʻa e ko hai, ʻuhingá, mo e foungá. Fakaafeʻi e fānaú ke nau lau ʻa e Teutalōnome 15:7–11 ke ʻiloʻi pe ko hai ʻoku totonu ke tau tokoniʻí, ʻuhinga ʻoku totonu ke tau tokoniʻi aí, mo e anga e ongo ki hotau lotó ki he tokoní. Tuku ke nau hiki ʻi he palakipoé ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú. Hivaʻi ha foʻi hiva ʻokú ne fakamamafaʻi e pōpoaki ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, hangē ko e “Kuó u Fai Ha Lelei” (Ngaahi Himí, fika 129).

  • Kole ki he fānaú ke nau fakakaukau ki ha taha te nau lava ʻo tokoniʻi—tautautefito pē ki honau fāmilí. ʻOange ha taimi ke nau hiki e meʻa te nau fakahoko ʻi he uiké ni ke tokoni ki he tokotaha ko iá. Kapau ʻe lava, fokotuʻu ha ngaahi palani ke tokoniʻi ai ʻe he kalasí ha taha ʻoku fie maʻu tokoni.

Teutalōnome 30:8–10

ʻOku ʻomi ʻe hono tauhi ʻeku ngaahi fuakavá, ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga.

Hangē ko e fānau ʻo ʻIsilelí, ʻoku fie maʻu ke toutou fakamanatu maʻu mai pē kiate kitautolu ke tau moʻui ʻaki ʻetau ngaahi fuakavá. ʻE lava ke tokoni hono lau ʻo e Teutalōnome 30:8–10 ke mahino ange ki he fānaú e ʻuhinga ʻo e fuakavá mo ueʻi kinautolu ke tauhi ʻenau ngaahi fuakavá.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • ʻEke ki he fānaú pe ko e hā ʻa e fuakava (kapau ʻoku nau fie maʻu tokoni, fokotuʻu ange ke nau kumi ha fakamatala ʻi he “Fuakava” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá [scriptures.ChurchofJesusChrist.org]). Tā ha saati kōlomu ua ʻi he palakipoé mo e ongo kaveinga ko ʻení: Ngaahi talaʻofa ʻa e kakai ʻIsilelí mo e Ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. Fakaafeʻi e fānaú ke nau fekumi ʻi he Teutalōnome 30:8–10 pea fakafonu e sātí. (Kapau ʻe lava, tokoni ke mahino ki he fānaú e ʻuhinga ʻo e ngaahi kupuʻi lea ʻi he veesi 9.) Fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu mei hono tauhi hoʻo ngaahi fuakavá.

  • Fakaafeʻi e fānaú ke lisi ʻi he palakipoé e ngaahi talaʻofa ʻoku tau fakahoko ʻi he papitaisó mo e ngaahi talaʻofa ʻoku fakahoko ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37, 77). Ko e hā te tau lava ʻo fai ke manatuʻi maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá?

ʻĪmisi
fakaʻilonga akó

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Fakaafeʻi e fānaú ke pehē pē ko ha mēmipa koe ʻo honau fāmilí, pea kole ange ke nau talaatu ha meʻa ʻe taha ne nau ako he ʻahó ni ʻi he kalasí. Poupouʻi kinautolu ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau talaatú mo ha taha ʻo e kau mēmipa honau fāmilí ʻi heʻenau aʻu ki ʻapí.

Fakatupulaki ʻEtau Akoʻí

Fai ha ngaahi fehuʻi fakalaumālie Fakahoko ha ngaahi fehuʻi ʻokú ne fakaafeʻi e fānaú ke ʻikai ngata pē ʻi heʻenau lipooti atu ha ngaahi moʻoniʻi meʻá, ka ke vahevahe ʻenau ngaahi fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Hangē ko ʻení, kapau ʻoku mou aleaʻi ʻa e ngaahi fekaú, te ke lava ʻo kole ki he fānaú ke nau vahevahe ki he founga kuo faitāpuekina ai kinautolu ʻi heʻenau tauhi e ngaahi fekaú.

Paaki