Fuakava Motuʻá 2022
23–29 Mē. Sōsiua 1–8; 23–24: “Ke Ke Mālohi mo ke Loto-Toʻa”


“23–29 Mē. Sōsiua 1–8; 23–24: ‘Ke Ke Mālohi mo ke Loto-Toʻa,’ ” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“23–29 Mē. Sōsiua 1–8; 23–24,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: 2022

ʻĪmisi
Fakanofo ʻe Mōsese ʻa Sōsiuá

Fakatātā ʻo hono fakanofo ʻe Mōsese ʻa Sōsiuá, tā ʻe Darrell Thomas

23–29 Mē

Sōsiua 1–8; 23–24

“Ke Ke Mālohi mo ke Loto-Toʻa”

ʻI hoʻomou lau ʻa e Sōsiua 1–8 mo e 23–24, lekooti e ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻokú ke maʻú. Ko e hā te ke fai ke ʻiloʻi ai e meʻa ʻoku fie maʻu ke ako ʻe he fānau ʻokú ke akoʻí, mei he ngaahi vahe ko ʻení?

Lekooti Hoʻo Ngaahi Ongó

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Tā ha fakatātā ʻi he palakipoé ʻo ha meʻa mei ha taha ʻo e ngaahi talanoa ʻi he Sōsiua 1–8; 23–24, mo vakaiʻi pe ʻe lava ke mateʻi atu ʻe he fānaú ʻa e talanoa ʻoku ʻasi aí. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke ke tā ha vaitafe pe ko ha ʻā ʻo ha kolo.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné: Fānau Iiki Angé

Sōsiua 1:8

Te u lava ʻo fakakaukau ʻi he ʻaho mo e pō ki he folofolá.

Naʻe folofola e ʻEikí kia Sōsiua kapau te ne fakalaulauloto ki he folofolá mo muimui he faleʻi ʻiate kinautolú, te ne lavameʻa ʻi hono tataki e kakai ʻIsilelí ki he fonua ʻo e talaʻofá. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke akoʻi e fānaú kau ki he ngaahi tāpuaki fungani ʻoku maʻu mei he folofolá?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • ʻOange ki he tokotaha takitaha ha fakatātā pe tā ha fakatātā ʻo e laʻaá mo e māhiná. Laukonga kiate kinautolu mei he Sōsiua 1:8: “Fakalaulauloto [ki he folofolá] ʻi he ʻaho mo e pō.” Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e fakalaulaulotó ki he fakakaukau fakamātoato ki ha meʻa. Toutou lea ʻaki e kupuʻi leá, pea fakaafeʻi e fānaú ke nau puke hake ʻa e laʻá ʻi hoʻo lea “ ʻahó” pea mo e māhiná ʻi hoʻo lea “poʻulí.” Tuku ke mou toutou lea ʻaki mo e fānaú ʻa e kupuʻi leá.

  • Kole ki he fānaú ke nau talaatu ha ngaahi meʻa ʻoku nau fakahoko ʻi he ahó mo e ngaahi meʻa ʻoku nau fakahoko ʻi he poʻulí. Talaange kiate kinautolu naʻe fakahā kia Sōsiua ke fakakaukau ki he folofolá ʻi he ʻaho mo e pō. Tokoni ke nau fakakaukau ki he ngaahi talanoa pe ngaahi akonaki mei he folofolá te nau lava ʻo fakakaukau ki ai ʻi he ʻaho mo e pō. Fakaafeʻi ke nau tā ha fakatātā ʻoku nau ako pe ko honau fāmilí ʻa e folofolá. Ko e hā ʻoku nau manako ai hono ako e folofolá? ʻOku tāpuekina fēfē kinautolu ʻi heʻenau fakahoko iá?

Sōsiua 3

Kuo pau ke u papitaiso ke u hū ki he puleʻanga ʻo e langí.

ʻOku ʻomi ʻe he talanoa ʻo hono tataki ʻe Sōsiua e kakai ʻIsilelí ʻi he Vaitafe Soataní ki he fonua ʻo e talaʻofá, ha faingamālie ke akoʻi ki he fānaú, kuo pau ke tau papitaiso ke tau lava ʻo hū ki he puleʻanga ʻo e langí.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Toe vakaiʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fakaikiiki ʻo e talanoa ʻo e kolosi ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí he Vaitafe Soataní ke hū ki he fonua ʻo e talaʻofá (vakai, “Sōsiua” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá). Hili iá pea fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo hono papitaiso ʻo Sīsuú, pea talaange ki he fānaú naʻe papitaiso ʻa Sīsū ʻi he vaitafe tatau pē. Fakaafeʻi e fānaú ke vahevahe ha ngaahi meʻa kehe ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e papitaiso ʻo Sīsuú.

  • Hivaʻi ha foʻi hiva fekauʻaki mo e papitaisó mo e fānaú, hangē ko e “Ko Hoku Papitaisó” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 54). Tokoniʻi ke nau ʻiloʻi e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he hivá ni fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe papitaiso ai ʻa Sīsuú mo e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau muimui ai ʻi Heʻene sīpingá. Tuku ke vahevahe ʻe he fānaú ʻenau ngaahi ongo fekauʻaki mo e papitaisó. Talanoa fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ke fai ʻe he fānaú he taimí ni ke teuteu ki hano papitaiso kinautolu ʻi heʻenau taʻu valú.

    ʻĪmisi
    taʻahine ʻoku tuʻu ʻi ha faiʻanga papitaiso

    Kuo pau ke tau papitaiso ke hū ki he puleʻanga ʻo e langí.

Sōsiua 24:15

Te u lava ʻo fili ke tauhi kia Sīsū Kalaisi.

Ko e pōpoaki fakaʻosi ʻa Sōsiua ki hono kakaí, ko ʻenau maʻu ʻa e tauʻatāina ke hokohoko atu e tauhi ki he ʻEikí pe ko hono liʻaki Ia. ʻI he tuʻunga ʻo e ʻofa tatau mo ia naʻe maʻu ʻe Sōsiua ki hono kakaí, te ke lava ʻo poupouʻi e fānau ʻokú ke akoʻí ke nau fili ke tauhi ki he ʻEikí “he ʻahó ni.”

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Kole ki he fānaú ke nau talanoa fekauʻaki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi fili kuo nau fakahoko he ʻaho ní. Lau ki he fānaú ʻa e Sōsiua 24:15: “Mou fili he ʻahó ni ʻa ia te mou tauhí; … ka ko au mo hoku falé te mau tauhi [ki he ʻEikí].” Kuo fili fēfē nai e fānaú ke nau tauhi ki he ʻEikí he ʻahó ni? Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo fili ke tauhi kiate Ia he ʻaho kotoa?

  • Hivaʻi ha foʻi hiva kau ki hono fakahoko ha ngaahi fili leleí, hangē ko e “Fili e Hala Totonú” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 82). ʻOku tau ongoʻi fēfē nai ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ke tauhi kia Sīsū Kalaisí? Fakaafeʻi e fānaú ke nau tā hanau ngaahi fakatātā ʻi heʻenau tauhi ki he ʻEikí. Vahevahe ha talanoa mei hoʻo moʻuí pe mei ha makasini ʻa e Siasí fekauʻaki mo e fili ke tauhi ki he ʻEikí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné: Fānau Lalahi Angé

Sōsiua 1–4; 6

“Ke ke mālohi mo ke loto-toʻa.”

Hili e hoko ʻa Sōsiua ko e taki ʻo e kakai ʻIsilelí, naʻe poupouʻi ia ʻe he ʻEikí ʻaki ʻEne folofola ʻo pehē, “Ke ke mālohi mo ke loto-toʻa” (Sōsiua 1:6). Ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he fānaú meia Sōsiua ʻo kau ki he founga ke mālohi mo loto-toʻa ai maʻa Kalaisí?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau kumi e kupuʻi lea ʻoku toutou fakaʻaongaʻi ʻi he Sōsiua 1:6, 9, mo e 18, pea hiki ia ʻi he palakipoé (vakai foki, veesi 7). Tokoni ki he fānaú ke nau fakakaukau ki ha ngaahi ʻuhinga te tau ala fie maʻu ai e pōpoakí ni, ʻo hangē ko Sōsiuá. Toe vakaiʻi fakakalasi ha niʻihi ʻo e ngaahi talanoa ʻi he Sōsiua 1–4; 6 (vakai foki, “Sōsiua” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá), pea kole ki he fānaú ke nau kumi e founga naʻe fakahaaʻi ai ʻe he kakai ʻi he ngaahi talanoá ni ʻa e loto-toʻá mo e mālohí.

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau talanoa fekauʻaki mo ha taha ʻoku nau ʻilo ʻoku mālohi mo loto-toʻa maʻa Sīsū Kalaisi. Poupouʻi ke nau hiki ha meʻa ʻoku nau loto ke fakahoko ke nau mālohi mo loto-toʻa ange ai maʻa Kalaisi.

Sōsiua 1:8

Te u lava ʻo fakakaukauloto ki he folofolá ʻi he ʻaho mo e pō.

Ko e founga ʻe taha naʻe tokoniʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Sōsiua ke teuteu ki he ngaahi faingataʻa naʻá ne fehangahangai mo iá ko hono poupouʻi ia ke “fakalaulauloto” ki he folofolá ʻi he “ ʻaho mo e pō.” ʻE ala tokoni fēfē e faleʻi ko ʻení ki he fānau ʻokú ke akoʻí?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau hiki e lahi ʻo e taimi ʻoku nau fakaʻavalisi ʻoku fakaʻaongaʻi he ʻaho ʻi he ngaahi ʻekitivitī kehekehé. Fakaafeʻi leva ke nau lau ʻa e Sōsiua 1:8, ʻo kumi ha meʻa ʻoku tau fie maʻu kotoa ke fakahoko he ʻaho mo e pō kotoa pē. Kole ange ke nau kumi ha ngaahi foʻi lea mo ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he veesi ko ʻení ʻokú ne akoʻi kitautolu fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo hono ako e folofolá. ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he fakalaulauloto ki he folofolá ke tau lavameʻa i he ngaahi meʻa kehe ʻoku tau fai ʻi he ʻaho takitaha?

  • Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau lau fakataha e ngaahi veesi folofolá ni: Sōsiua 1:8; 1 Nīfai 15:23–24; 2 Nīfai 31:20; 32:3; Sēkope 4:6; Hilamani 3:29–30. Kole ki he fānaú ke nau kumi ha foʻi lea pe kupuʻi lea ʻi he potufolofola takitaha ʻokú ne akoʻi kinautolu fekauʻaki mo e mālohi hono ako ʻo e folofolá. Ko e hā ha ngaahi taumuʻa ʻe lava ke nau fokotuʻu maʻa ʻenau ako folofola fakatāutahá?

Sōsiua 24:15

Te u lava ʻo fili ke tauhi kia Sīsū Kalaisi.

ʻI he ngaahi lea fakaʻosi ʻa Sōsiua ki he kakai ʻIsilelí, naʻe kau ai haʻane kole ke nau “fili … he ʻahó ni ʻa ia te [nau] tauhí.” Fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke faitāpuekina ai ʻe he faleʻi ko ʻení ʻa e fānau ʻokú ke akoʻí.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau fokotuʻu ha pousitā ʻo fakaʻaongaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi lea mo e kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he Sōsiua 24:15. Tuku ke nau vahevahe ʻenau ngaahi pousitaá mo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ne nau fili ai e ngaahi lea ko iá. Te tau fakahaaʻi fēfē ki he ʻOtuá kuo tau fili ke tauhi kiate Iá?

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau fokotuʻu atu ha ngaahi tūkunga ʻe ala fie maʻu ai ke nau fili ʻa e ʻOtuá kae ʻikai ko e ngaahi meʻa kehé. Kole ange ke nau fakakaukau ki he meʻa te nau faí. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke “fili … he ʻahó ni” kae ʻoua ʻe tatali ke toki hoko ha meʻá? ʻE tāpuekina fēfē nai kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fakahoko ai e fili totonú?

ʻĪmisi
fakaʻilonga akó

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Fakaafeʻi e fānaú ke nau fili ha meʻa naʻá ke talanoa fekauʻaki mo ia te nau fie vahevahe mo honau fāmilí. Poupouʻi ke nau fakakaukau ki ha founga te nau lava ai ʻo vahevahe ia he uike hoko mai ko ʻení.

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Tokoniʻi e fānaú ke nau hoko ko ha kau ako lelei ange. Ko hoʻo taumuʻa ʻi hono akoʻi ʻo e fānaú, ʻoku ʻikai ko hono akoʻi pē ʻo e moʻoní kiate kinautolu. ʻOku totonu foki ke ke tokoniʻi kinautolu ke nau fakatupulaki ʻenau hoko ko ha kau fekumi ʻiate kinautolu pē ki he moʻoní.

Paaki