Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
27 Sānuali–2 Fēpueli. 1 Nīfai 16–22: “Te U Tofa ʻa e Halá ki muʻa ʻiate Kimoutolu”


“27 Sānuali–2 Fēpueli. 1 Nīfai 16–22: ‘Te U Tofa ʻa e Halá ki muʻa ʻiate Kimoutolu,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“27 Sānuali–2 Fēpuelí. 1 Nīfai 16–22,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2020

ʻĪmisi
Vakai ʻa Līhai ki he Liahoná

Līhai mo e Liahoná, tā ʻe Joseph Brickey

27 Sānuali–2 Fēpueli

1 Nīfai 16–22

“Te U Tofa ʻa e Halá ki muʻa ʻiate Kimoutolu”

ʻI hoʻo lau ʻa e 1 Nīfai 16–22, fakakaukau ki he founga ʻe ʻaonga ai e sīpinga ʻo e fehangahangai ʻa Nīfai mo e ngaahi faingataʻá ki he kakai ʻi hoʻo kalasí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga vahevahé

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Naʻe ʻilo ʻe Nīfai hono mahuʻinga e fakatatau ʻo e folofolá kiate ia mo hono kakaí (vakai, 1 Nīfai 19:23). Fakakaukau ke ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻa nau ako ʻi he fakamatala ʻo e fononga ʻa Nīfai ki he fonua ʻo e talaʻofá, pea ʻoku kaunga ki heʻenau moʻuí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

1 Nīfai 16:10–16, 23–31; 18:10–13, 20–22

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá ha fanga kiʻi founga iiki ke fakahoko e ngaahi meʻa lalahí.

  • Te ke lava, pe ko ha taha ʻi hoʻo kalasí, ʻo fakakaukau ki ha kiʻi meʻa siʻisiʻi ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ke fakahoko ha meʻa lahi? (vakai, 1 Nīfai 16:29). Te ke ala fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ne nau ako fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻi he hili ʻenau lau fakafoʻituitui pe fakakulupu ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení: 1 Nīfai 16:25–31; ʻAlamā 37:3–8; mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:33; 123:12–17. Kuo fakaʻaongaʻi fēfeeʻi ʻe he ʻOtuá ha fanga kiʻi founga iiki ke fakahoko ʻaki ha ngaahi meʻa lalahi ʻi heʻetau moʻuí?

  • Mahalo naʻa ʻaonga ki hoʻomou kalasí ke aleaʻi ʻa e founga ʻoku tataki ai ʻe he Tamai Hēvaní hotau ngaahi halá. Te ke ala kole ki he kalasí ke nau aleaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ne ʻai ʻa e Liahoná ke ngāué, ke kamata ʻaki (vakai, 1 Nīfai 16:10–16, 23–31; 18:10–13, 20–22; vakai foki, ʻAlamā 37:38–47). ʻE founga fēfē hano lau ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ko ha “ngaahi founga iiki”? ʻE lava ke lisi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi he palakipoé ha ngaahi meʻa kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ke tataki ʻaki kitautolu (vakai ki he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ke maʻu ai ha ngaahi fakakaukau). Ko e hā ha fanga kiʻi ngāue iiki te tau lava ʻo fakahoko ke maʻu e fakahinohino ʻa e ʻOtuá?

ʻĪmisi
Ko e fakaʻaongaʻi ʻe Līhai ʻa e Liahoná

Kapau ʻOku Mou Mateuteu ʻE ʻIkai Te mou Manavasiʻi, tā ʻe Clark Kelley Price

1 Nīfai 16:18–32; 17:7–16; 18:1–4

ʻI he taimi ʻoku tau tauhi ai e ngaahi fekaú, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá heʻetau fehangahangai mo e faingataʻá.

  • Mahalo ʻoku fehangahangai e kau mēmipa hoʻo kalasí mo ha ngaahi ngāue pe ngaahi pole ʻoku ngali taʻe-malava. Te ke lava fēfē ke fakaʻaongaʻi e aʻusia ʻa Nīfaí mo hono ngaahi ngafa ngali taʻe-malavá—ʻa e fafanga hono fāmilí ʻi he toafá mo e foʻu ha vaka—ke tokoniʻi kinautolú? Mahalo naʻa lava ke lau ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e 1 Nīfai 16:18–32; 17:7–16; mo e 18:1–4, ʻo kumi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke ne tokoniʻi kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo ha pole faingataʻa (hangē ko ʻení, ʻoku akoʻi ʻe he 1 Nīfai 16:24–26 ʻoku hanga ʻe he lotú mo e loto fakatōkilaló ʻo ʻai ke tau lava ʻo maʻu ha tataki fakalaumālie mo e fakahinohino mei he ʻOtuá). Te ke lava ʻo kamata ʻaki haʻo ʻoange kiate kinautolu ha sīpinga ʻo ha tefitoʻi moʻoni naʻá ke maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. ʻI heʻenau fakamatalaʻi ko ia ʻa e meʻa naʻa nau maʻú, te nau toe lava foki ke vahevahe haʻanau ngaahi aʻusia fakafoʻituitui.

1 Nīfai 16:18–32; 17:7–22

ʻOku fakaiku ʻa e tuí ki he ngāue.

  • ʻOku fakafōtunga ʻe he ngaahi aʻusia ʻa Līhai mo hono fāmilí ʻi he toafá ʻa e mālohi ʻo e tuí pea mo e ngaahi nunuʻa ʻo e taʻe-tuí. Te ke lava ʻo hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení: Naʻe ngāueʻi fēfē ‘e Nīfai ʻa ʻene tuí? Naʻe founga fēfē hono tāpuakiʻi ia tupu mei aí? Ko e hā ha ngaahi nunuʻa ʻo e taʻe-tui ʻa Leimana mo Lemiuelá? Fakaafeʻi fakakulupu e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he 1 Nīfai 16:18–32 pe 17:7–22 pea vahevahe e meʻa naʻa nau maʻú.

1 Nīfai 19:22–24

Te tau lava ʻo fakatatau ʻa e folofolá kiate kitautolu.

  • ʻE lava ke lau ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e ngaahi sīpinga ʻo e founga naʻe fakahoko ʻaki ʻe Nīfaí, ke tokoni ʻi he founga ke nau fakatatau ai ʻa e folofolá kiate kinautolú. Hangē ko ʻení, ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Nīfai ʻaki ʻene fakatatau ʻa e folofolá ki he tūkunga hono fāmilí ʻi he 1 Nīfai 4:1–3 mo e 17:23–32, 41–45? ʻOku fakafōtunga ʻe he fakamatala naʻe fai ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ʻa e founga ʻe lava ai ʻe he fakatatau ʻo e folofolá kiate kitautolú ke tāpuakiʻi kitautolu. Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau talaatu e ngaahi faingataʻa ʻoku nau fehangahangai mo iá pe kau mēmipa honau fāmilí, hili ia pea kumi ha ngaahi fakamatala fakafolofola te ne lava ʻo ʻoange ha ngaahi ʻilo pea mo tokoni ʻi he ngaahi tūkunga ko iá. Fakatatau ki he 1 Nīfai 19:22–24, ʻe lava fēfē ke tāpuekina kitautolu ʻe he fakatatau ʻo e folofolá kiate kitautolú?

  • ʻE lava ke hoko hano aleaʻi ʻo e 1 Nīfai 19:22–24 ko ha faingamālie lelei ke vahevahe ai ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e founga ʻoku nau “fakatatau ai ʻa e folofolá” kiate kinautolu mo honau ngaahi fāmilí, pea pehē ki he ngaahi tāpuaki kuo nau maʻu mei hono fakahoko iá. Fakakaukau ke ke lisi ʻi he palakipoé e ngaahi fakaukau ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí fekauʻaki mo e founga hono fakatatau ʻo e folofolá kiate kinautolú (ke maʻu ha ngaahi fokotuʻu, vakai ki he lisi ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé”). Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi ha kalasi he kahaʻú ke nau vahevahe ʻenau ngaahi aʻusia ʻi he taimi naʻa nau ngāue ʻaki ai ʻa e ngaahi fakakaukau ʻi he lisí.

1 Nīfai 20:21

ʻE tānaki ʻe he ʻEikí ʻa e fale ʻo ʻIsilelí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

  • Ke poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe e ngaahi akonaki mahuʻingamālie naʻa nau ʻilo ʻi he 1 Nīfai 20–21, fakakaukau ke hiki e ngaahi ʻuluʻi tohi hangē ko ʻení ʻi he palakipoé: Fānau ʻo ʻIsilelí, Fāmili ʻo Līhaí, mo e Kakai ʻi Hotau Kuongá. Tuku ange ha taimi ke nau toe vakaiʻi ai e 1 Nīfai 20–21 pea lisi ʻi lalo he ʻuluʻi tohí takitaha ʻa e kaunga ʻo e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá ki he ngaahi kulupu ko ʻení.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Poupouʻi ʻa e Ako ʻi ʻApí

Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukau pe ko e hā te nau lea ʻaki ki honau fāmilí kapau ʻoku mei ʻosi honau taimi ʻi he moʻui ko ʻení, ke ueʻi kinautolu ke nau lau ʻa e 2 Nīfai 1–5. Fakamahinoʻi ange ʻoku ʻi he ngaahi ʻuluaki vahe ʻo e 2 Nīfaí ʻa e pōpoaki fakaʻosi naʻe fai ʻe Līhai ki hono fāmilí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe

Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Ko ʻEtau “Liahoná.”

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā: “ʻOku ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí ʻo tatau tofu pē mo e meʻa naʻe fai ʻe he Liahoná maʻa Līhai mo hono fāmilí, ʻo fakatatau ki heʻetau tuí mo e faivelengá pea mo e talangofuá” (“That We May Always Have His Spirit to Be with Us,” Ensign pe Liahona, May 2006, 31).

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Loueli M. Sinou ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he konifelenisi Lahi ʻi ʻOkatopa 2005: “Ko e konifelenisi lahi ko ʻení ko ha Liahona fakaonopooni, ko ha taimi mo ha feituʻu ke maʻu ai ha tataki fakalaumālie mo ha fakahinohino ke ne fakatupulaki kitautolu” (“Kāpasa ʻa e ʻEikí,” Ensign pe Liahona, Nov. 2005, 97).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “Ko e ʻEiki tatau pē naʻá Ne foaki ha Liahona maʻa Līhaí, ʻokú Ne foaki kiate koe mo au he ʻahó ni ha meʻaʻofa hāhāmolofia mo mahuʻinga ke ne tataki ʻetau moʻuí. … Ko e meʻaʻofa ʻoku ou ʻuhinga ki aí, ʻoku ʻiloa ia ko ho tāpuaki fakapēteliake” (Thomas S. Monson,“Your Patriarchal Blessing: A Liahona of Light,” Ensign, Nov. 1986, 65).

Ko hono fakatatau ʻo e folofolá kiate kitautolú.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo pehē:

“Naʻá ku akoʻi ʻema kiʻi tamasiʻi siʻí ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí fekauʻaki mo e moʻuí pea mo e ngaahi aʻusia ʻa e tokoua ʻo Sēletí. Neongo naʻe mālie ʻa e talanoá, ka naʻe ʻikai tokanga ia. Naʻá ku fehuʻi ange leva pe ko e hā ʻene ʻuhinga fakafoʻituitui ki ai ʻa e talanoá. ʻOku mahuʻinga lahi fau ʻa e taimi ʻoku tau ʻeke ai ki heʻetau fānaú, ‘Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koé?’ Naʻá ne pehē, ‘ʻOkú ke ʻilo, ʻoku ʻikai fuʻu kehe fēfē ia mei he meʻa naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ʻi he vao ʻakaú ʻi he taimi naʻe lotu ai mo maʻu e talí.’

“Naʻá ku pehē ange leva, ‘ʻOkú ke mei taʻu tatau mo Siosefa. ʻOkú ke pehē ʻe ʻaonga kiate koe ha lotu hangē ko ʻení?’ Fakafokifa pē, kuo ʻikai ke ma toe talanoa ki ha talanoa fuoloa ʻi ha fonua mamaʻo. Ne ma talanoa fekauʻaki mo ʻema kiʻi tamasiʻí—ki heʻene moʻuí, ʻene ngaahi fie maʻú, mo e founga ʻe lava ʻo tokoni ai e lotú ki aí.

“ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi mātuʻá, ko hotau fatongia ke tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau ‘fakatatau ʻa e folofola kotoa [ʻio, ʻa e tapa kotoa ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí] kiate kitautolu [pea ki heʻetau fānaú], … [ke] ʻaonga pea mo poto ai [hotau fāmilí]’” (“With All the Feeling of a Tender Parent: A Message of Hope to Families,” Ensign pe Liahona, May 2004, 90).

Ngaahi fokotuʻu ki hono fakatatau ʻo e folofolá.

  • Fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko pe ngaahi tūkunga ʻi hotau kuongá ʻoku faitatau mo ia ʻi he ngaahi potufolofola ʻoku mou laú.

  • Kumi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻilo, ako, pe fai ʻe he kakaí ʻi he ngaahi potufolofolá ʻe lava ʻo tokoni atu ʻi ha palopalema pe fehuʻi fakafoʻituitui lolotonga.

  • ʻAi ke ke ʻilo ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ʻo tokoni kiate koe ʻi ho ngaahi tūkungá.

Paaki