Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
2–8 Mati. 2 Nifae 31–33: “O Le Ala Lenei”


“2-8 Mati. 2 Nifae 31--33: ‘O Le Ala Lenei,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“2–8 Mati. 2 Nifae 31–33,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: 2020

Ata
O lo o aoao atu e Iesu Ona soo

O Keriso o loo Aoao Atu Ona Soo, saunia e Justin Kunz

2--8 Mati

2 Nifae 31-33

“O Le Ala Lenei”

A o e suesueina le 2 Nifae 31--33, mafaufau i tagata o lau vasega ma e mafaufau po o a ni o latou poto masani o i ai e uiga i upumoni na aoao mai e Nifae. E mafai faapefea ona e valaauina i latou e aoao e le tasi le isi ia mea sa latou aoaoina ma lagonaina e uiga i nei aoaoga faavae?

Tusi faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Pe na i ai se tasi i lau vasega na i ai se aafiaga anoa i lenei vaiaso i se tasi o fautuaga mo suesuega i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga? Tuu atu i tagata o le vasega le avanoa e faasoa mai ai o latou aafiaga.

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu le Aoaoga Faavae

2 Nifae 31–32

O Iesu Keriso ma Lana aoaoga faavae ua na o le pau lea o le ala i le ola e faavavau.

  • Atonu o le a aoga i lau vasega le vaai i le ala e fesootai ai le faatuatua, salamo, papatisoga, o le meaalofa o le Agaga Paia, ma le tumau seia oo i le iuga, o le tasi ma le isi ma le Togiola a Iesu Keriso. Ina ia faia lenei mea, e mafai ona e tusia se ala i luga o le laupapa ma valaaulia tagata o le vasega e tusi faasolo ai i le ala ni mataupu faavae o loo maua i le 2 Nifae 31. E mafai e tagata taitoatasi o le vasega ona filifili se tasi o nei mataupu faavae ma sailiili i le 2 Nifae 31--32 e sue ai se mea na aoao mai e Nifae e faatatau i ai. Ona mafai lea ona latou faasoa atu o le tasi ma le isi mea sa latou mauaina ma talanoaina pe faapefea ona fesoasoani ia i latou ia malamalama atili ai i mataupu faavae. E faapefea i le ola ai i nei mataupu faavae ona aumaia faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso i o tatou olaga?

  • E mafai faapefea ona e amataina se talanoaga e uiga i le faamatalaga faigofie ma le faatauvaa a Nifae “o le ala” i le faaolataga? (2 Nifae 31:21). Atonu e mafai ona e fesili i tagata o lau vasega po o le a sa latou tala pe afai e na o se 60 sekone ua latou maua e faamalamalama atu ai se mea e tatau i se tagata ona fai ia maua ai le faaolataga. Ona mafai lea e tagata o le vasega ona faitau faavavevave i le 2 Nifae 31--32, ma vaavaai mo faamatalaga e mafai ona fesoasoani ai. O a ni mea ua tatou aoaoina mai i nei mataupu e uiga i le matafaioi tupito a le Faaola i lo tatou faaolataga? O faamatalaga o i le “Punaoa Faaopoopo” e mafai ona fesoasoani tele i lenei talanoaga.

  • O nisi taimi tatou te vaai atu ai i mataupu faavae o le talalelei e faapea e tuma’oti ma e mavaevae, ae o le mea moni e feaiaa’i. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e iloa pe faapefea ona fesootai ia mataupu faavae o i le 2 Nifae 31 valaaulia tagata taitoatasi o le vasega, pe i ni vaega toalaiti, e faitau ia fuaiupu 4–21 ma fatufatu se atatusi e faaalia ai pe faapefea e le faatuatua ia Keriso, salamo, papatisoga, le meaalofa o le Agaga Paia, ma le tumau e oo i le iuga ona atiina ae i luga o le tasi ma le isi, fesootai le tasi ma le isi, ma isi mea faapena. Fautuaina i latou ina ia fatufatu mea fou. A o latou fefaasoaai a latou atatusi i le vasega, fai i ai e faasoa mai mea sa latou aoaoina e uiga i nei mataupu faavae. E mafai faapefea ona tatou faia ia avea ma vaega o o tatou olaga?

2 Nifae 31:15–20

“O ia o lē e tumau e oo i le iuga, o ia lava lea o le a faaolaina.”

  • Pe o malamalama tagata o le vasega i le uiga o le tumau e oo i le iuga? O se gaoioiga lenei e mafai ona fesoasoani. Tusi i luga o le laupapa E faapefea ona ou iloa pe o o’u tumau e oo i le iuga? Ona valaaulia lea o tagata o le vasega e sailiili i le 2 Nifae 31:15–20 e sue ai tali e tatau ai i le fesili lenei. Fai i tagata o le vasega e tusi i luga o le laupapa soo se upu po o ni fasifuaitau aoga latou te maua. Aisea ua avea ai le tumau e oo i le iuga o se vaega e tatau ai o le aoaoga faavae a Keriso? E mafai foi ona e faasoa atu le saunoaga a Elder Dieter F. Uchtdorf o i le “Punaoa Faaoopoopo” po o le faamatalaga e uiga i le tumau e oo i le iuga o i le itulau 6 o le Talai La’u Talalelei.

  • Pe o iloa e tagata o le vasega se tasi o se faataitaiga o le tumau e oo i le iuga? O le a se mea na fesoasoani i lea tagata e “fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso”? (fuaiupu 20). Mafaufau e faasoa atu tala o isi tagata o loo ta’ua i tusitusiga paia o e na tumau e oo i le iuga.

2 Nifae 32:1–6

O le a faaali mai e le Agaga Paia ia i tatou mea e ao ona tatou faia.

  • I le 2 Nifae 32, sa talanoa mai ai Nifae i se popolega na ia vaaia i lona nuu e uiga i le faatinoina o le aoaoga faavae a Keriso. E mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e vaavaai mo lenei popolega i le 2 Nifae 32:1 ona faitau lea o le tali a Nifae o i le 2 Nifae 32:2–6. E faapefea ona toefaaupu e tagata o le vasega i ni a latou lava upu mea na aoao mai e Nifae? O a ni aafiaga na oo i ai tagata o le vasega ina ua faaali atu e le Agaga Paia po o afioga a Keriso ia i latou mea sa manaomia ona latou faia?

2 Nifae 33

E faatauanau e le Tusi a Mamona i tatou e talitonu ia Keriso.

  • Sa faamoemoe Nifae o le a faatauanau e ana upu i tatou “e faia mea lelei [ma] talitonu ia [Keriso]” (2 Nifae 33:4). O a fuaitau po o tala mai le 1 ma le 2 Nifae ua faatauanauina ai i tatou e faia mea lelei ma talitonu ia Keriso? Mafaufau e sue ni viiga e mafai e lau vasega ona usuina pe faalogologo i ai e lagolagoina ai nei savali, e pei o le “Ou te Talitonu ia Iesu” po o le “Ua ou Faia ‘Ea se Lelei?” (Viiga, nu. 71, 136).

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

O se tasi auala e musuia ai tagata o le vasega e suesue le Iakopo 1--4 i le vaiaso a sau o le faamalamalama atu i ai faapea o mataupu nei, o le a latou maua ai lapataiga a Iakopo e uiga i agasala e lua e faapitoa le taatele i o tatou taimi.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

O le aoaoga faavae a Keriso

Na aoao mai e Elder Jeffrey R. Holland: “O le ‘mataupu a Keriso’ e pei ona aoao mai e Nifae i le aotelega o lana lauga faagaeetia ua taulai atu i le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, salamo, papatisoga e ala i le faatofuina, mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia, ma le tumau e oo i le iuga. I lenei tautinoga, e le o taumafai ai ia aofia atoa le ata o le faaolataga, o uiga mama uma o se olaga faaKerisiano, po o ni taui o loo faatalitali mai ia i tatou i tikeri eseese o mamalu faalelagi. E le o talanoaina i lenei tautinoga ni tofi o le perisitua, o sauniga o le malumalu, po o le tele o isi aoaoga faavae moni. E taua uma nei mea, ae e pei ona faaaogaina i le Tusi a Mamona, ‘o le mataupu a Keriso’ e faigofie ma tuusao. E taulai atoa atu lava i uluai mataupu faavae o le talalelei, e aofia ai se faailoaga o le uunaiga ia tumau, ia onosai, ia fetaomi atu i luma. E moni, o le manino ma le faigofie o ‘le mataupu a Keriso’ ua maua ai lona aafiaga” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 49–50).

Na saunoa Elder D. Todd Christofferson: “Ou te fautua atu i tagata uma … ia saili atu e ala i le tatalo ma le suesue i tusitusiga paia mo [lena] molimau lava e tasi o le uiga paia, le Togiola, ma le Toetu o Iesu Keriso. Ia talia Lana mataupu e ala i le salamo, papatisoina, mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia, ma i lou olaga atoa ia e mulimuli ai i tulafono ma feagaiga o le talalelei a Iesu Keriso” (“O Le Mataupu Faavae a Keriso,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 89).

Tumau e oo i le iuga

Na faamalamalama mai e Elder Dieter F. Uchtdorf:

“A o o’u tamaitiiti, o le ‘tumau e oo i le iuga’ o lona uiga autu lava ia te au o le tatau ona ou taumafai malosi e pupula o’u mata seia oo i le iuga o sauniga Lotu. Mulimuli ane ina ua ou talavou … sa ou faafesoota’ia ma naunauga faatalavou i taumafaiga a le au paia pele matutua e ola faamaoni pea lava pea seia iu o latou soifua. …

“… O le tumau e oo i le iuga ua le na o se mataupu o le onosaia lelei o tulaga faigata o le olaga po o le ‘ia faaauau ai pea.’ O le tatou tapuaiga e ola, e fesoasoani i fanau a le Atua i luga o le ala lauitiiti ma vaapiapi e atiae ai lo latou gafatia atoa i lenei olaga ma toe foi atu ai ia te Ia i se aso. Tagai i ai mai lenei vaaiga, o le tumau e oo i le iuga o le faaeaina ma le mamalu, ae le o le saisaitia ma le faanoanoa. O se tapuaiga olioli lenei, o le faamoemoe, malosi, ma le laveaiga. …

“O le tumau e oo i le iuga e faatatau i le ‘faaauau ai pea ma le onosai i le faia o mea lelei’ (Roma 2:7), o le taumafai e tausi poloaiga (tagai 2 Nifae 31:10), ma le faia o galuega o le amiotonu (tagai MF&F 59:23)” (“E Le Tatau Ea ona Tatou Olioli?Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 20).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Tatou te aoao faatasi. I le avea ai o se faiaoga, e tele atu mea e te faia nai lo le na o le tuuina atu o faamatalaga---o loo e aoaoina faatasi ma isi uma o lau vasega. Fefaasoaai ma i latou mea o loo e faia e aoao ai mai tusitusiga paia.

Lolomi