Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
16–22 Māʻasi. Sēkope 5–7: “ʻOku Ngāue ʻa e ʻEikí mo Kitautolu”


“16–22 Māʻasi. Sēkope 5–7: ‘ʻOku Ngāue ʻa e ʻEikí mo Kitautolu,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

16–22 Māʻasi. Sēkope 5–7,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2020

ʻĪmisi
kau tangata ʻoku nau ngāue ʻi ha ngoue ʻōlive

Talanoa Fakatātā ʻo e Fuʻu ʻŌlivé, tā ʻe Brad Teare

16–22 Māʻasi

Sēkope 5–7

ʻOku Ngāue ʻa e ʻEikí mo Kitautolu

Kamata hoʻo teuteu ke akoʻí ʻaki hano lau fakafoʻituitui pea mo ho fāmilí ʻa e Sēkope 5–7. Ko e hā naʻá ke ako ʻe ʻaonga taha kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí? ʻE lava ke toe ʻoatu ʻe he fokotuʻutuʻu ko ʻení ha toe ngaahi fakakaukau.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga vahevahé

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Ko e hā naʻe ʻilo ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi he Sēkope 5–7 naʻá ne ueʻi kinautolu ke nau “ngāue ʻi he ngoue vaine” ʻi he feituʻu ʻoku nau nofo aí? (Sēkope 5:15).

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Sēkope 5

ʻOku fakaafeʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí ke nau ngāue mo Ia ʻi Heʻene ngoue vainé.

  • Koeʻuhí ʻoku lōloa mo lahi e ʻuhinga ʻo e tala-fakatātā ʻo e ʻulu ʻōlivé, mahalo naʻa fie maʻu ke mou ngāue fakataha ko e kalasi, ke faʻu ha vakai fakalūkufua nounou ʻo e tala-fakatātaá. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo tā ʻa e ngaahi tefitoʻi ʻelemēniti ʻo e tala-fakatātaá ʻi he palakipoé pe faʻu ha fakahokohoko ʻo e ngaahi meʻá (hangē ko ʻení, vakai ki he fakatātā ʻi he fakaʻosinga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení). ʻE lava ke tānaki ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi fakamoʻoni folofola pe ngaahi fakamatala ki he fakatātaá pea aleaʻi pe ko e hā e ʻuhinga ʻo ha niʻihi ʻo e ngaahi fakataipé, hangē ko e ʻōlive koló mo e ʻolive vaó, ʻEiki ʻo e ngoue vainé, tamaioʻeikí, pea mo e fua leleí mo e fua koví. ʻI he lolotonga ʻo e fealēleaʻaki ko ʻení, fakamanatu ʻa e veesi 61–75, ʻa ia ʻoku nau fakamatalaʻi e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi hotau kuongá. ʻOku founga fēfē ʻetau tokoni ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí? ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e ngaahi veesi ko ʻení mo e ngāue ʻoku tau faí?

  • ʻE lava e ngaahi lea “ʻEiki ʻo e ngoue vainé” ke ʻomi ha fakafiemālie ki he ngaahi mātuʻa ʻa e fānau ʻoku heé. Hangē ko ʻení, ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he Sēkope 5:41, 46–47 kau ki he ongo ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānau ʻoku heé? ʻOku founga fēfē ʻEne feinga ke fakahaofi kinautolú? (vakai, veesi 61–75).

  • ʻOku akoʻi ʻe he Sēkope 5:61–75 ʻoku ngāue ʻa e ʻEikí he tafaʻaki ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí ʻi Heʻene ngoue vainé. ʻE lava ke lau ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ʻi ha fanga kiʻi kulupu pea aleaʻi ʻa e ngaahi aʻusia kuó ne fakahā ange ʻoku ngāue ʻa e ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeikí ke paotoloaki ʻEne ngāué. Ko e hā mo ha toe ngaahi ʻilo ʻe lava ke tānaki ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí mei he pōpoaki ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingí “ ʻOku Tataki ʻe he ʻEikí Hono Siasí”? (Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 81–84).

    ʻĪmisi
    hoa mali matuʻotua ʻi ha komipiuta mo e niʻihi kehe

    Te tau lava ʻo ngāue mo e “ʻEiki ʻo e ngoue vainé” ʻi heni ʻi māmani.

Sēkope 6:3–13

ʻOku manatuʻi ʻe he ʻEikí Hono kakaí ʻi he ʻofa mo e ʻaloʻofa.

  • ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ke tau kumi ʻi he Sēkope 6:3–5 ki he ngaahi pōpoaki naʻe fie maʻu ʻe Sēkope ke fakamamafaʻí pea kumi ʻa e ngaahi pōpoaki ko iá ʻi he tala-fakatātā ʻo e ʻulu ʻōlivé (vakai, Sēkope 5). Mahalo naʻa ʻaonga ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fanongo kiate kinautolu ne nau fakahoko ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe fakahoko fakakalasi ʻa e ʻekitivitií ni. ʻE lava ke nau hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí naʻa nau maʻu ʻi he Sēkope 6. Hili ia, pea nau hiki ʻi lalo ʻi he foʻi moʻoni takitaha ha ngaahi veesi mei he talafakatātā ʻi he Sēkope 5 ʻokú ne fakahoko ʻa e pōpoakí. Kuo fēfē ha vakai ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ki ha hoko ʻa e ngaahi pōpoaki tatau ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí?

  • Ko ha ʻuhinga ʻe taha ʻo e foʻi lea pīkitaí ke talangofua moʻoni, pau, pea mo taʻe-toe-ueʻia ki ha faʻahinga meʻa. Mahalo naʻa fie maʻu ke ke vahevahe ʻa e fakaʻuhinga ko ʻení mo hoʻo kalasí pea fehuʻi ange pe ko e hā ha faʻahinga ʻilo ʻokú ne ʻoange fekauʻaki mo e Sēkope 6:5.

Sēkope 7:1–23

Te tau lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he taimi ʻoku poleʻi ai ʻetau tuí ʻe he niʻihi kehé.

  • Ko hatau tokolahi kuo tau ʻosi foua ʻa e fakafepakiʻi ʻo ʻetau tuí ʻo hangē ko e fehangahangai ʻa Sēkope mo Seialemí. Ko ha founga ʻe taha ke tokoniʻi ai ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau mateuteu ki he faʻahinga fakafepaki peheé ko hano ʻai ke nau kumi ʻi he Sēkope 7:1–23 ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ne tokoniʻi ʻa Sēkope ke tuʻu maʻú. Ko e hā mo ha ngaahi toe sīpinga ʻo e tuʻu maʻu ʻi heʻetau tuí te tau lava ʻo vahevahe—mei he folofolá, hotau hisitōlia fakafāmilí, pe ko ʻetau moʻuí? Mahalo na ʻoku ʻi ai ha ngaahi pōpoaki mei he kau taki ʻo e Siasí kuo nau faitokonia kitautolu ʻi he taimi naʻe feinga ai ʻa e niʻihi kehé ke ueʻi kitautolu mei heʻetau tuí (hangē ko ʻení, vakai, Quentin L. Cook, “Toʻa ʻi he Fakamoʻoni ʻo Sīsuú,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 40–43). Poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi pōpoaki ʻoku nau pehē ʻoku tokoni.

  • ʻI he taimi naʻe fehangahangai ai ʻa Sēkope mo Seialemí, naʻe ʻamanaki ʻa Seialemi te ne ueʻi ʻa Sēkope mei heʻene tuí, ka naʻe taʻe-ueʻia e tui ʻa Sēkopé (vakai, Sēkope 7:5). Mahalo naʻa fiefia e kau mēmipa ʻo e kalasí ke fakatātaaʻi e felāuaki ʻa Sēkope mo Seialemí, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Sēkope 7:1–23 ko e fakamatala. Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi founga mo e ngaahi akonaki ʻa kinautolu ʻoku nau fakafepakiʻi e ngāue ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ʻoku tau ako meia Sēkope fekauʻaki mo e founga ke tau tuʻu taʻe-ueʻia ange ai ʻi heʻetau tuí?

Sēkope 7:24–25

Te tau lava ʻo falala ki he ʻOtuá.

  • Naʻe nofo tailiili ʻa e kakai Nīfaí telia naʻa ʻohofi kinautolu ʻe he kakai Leimaná. Neongo mahalo ʻe ʻikai ke tau fehangahangai mo hano ʻohofi fakaʻaho kitautolu ʻe ha ngaahi fepaki fakatuʻasino, ka ko e hā ha ngaahi fakatuʻutāmaki fakalaumālie ʻoku tau fehangahangai mo ia? Ko e hā ʻoku tau ako mei he meʻa naʻe fai ʻe he kakai Nīfaí ʻi honau tūkungá, naʻe fakamatalaʻi ʻi he Sēkope 7:24–25? Mahalo naʻa fie maʻu ke mou hivaʻi pe lau pea toki aleaʻi ha ngaahi himi ʻa e Siasí ʻoku nau fakaʻaongaʻi ha ngaahi lea fakatātā, hangē ko e “Laka Atu ʻe Kāinga ki he Taú” pe ko e “ ʻA e Kau! Tau ʻa e ʻOtuá” (Ngaahi Himi, fika 150, 154).

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Poupouʻi ʻa e Ako ʻi ʻApí

Ke poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau e tohi ʻa ʻĪnosí, talaange ʻe lava ke ne akoʻi kinautolu ʻi he founga ke mahuʻingamālie ange ai ʻenau lotú.

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Fakatefito hoʻo faiakó ʻi he tokāteliné. Fakapapauʻi ʻoku fakatefito ʻa e ngaahi fealēleaʻaki ʻa hoʻo kalasí ʻi he ngaahi fakavaʻe fakatokāteline ʻi he folofolá. Te ke lava ʻo fai ʻeni ʻaki haʻo kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau e folofolá pea vahevahe ʻa e ngaahi moʻoni naʻa nau maʻú, pea pehē mo ʻenau ngaahi aʻusia ʻi hono moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni ko iá. (Vakai, Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamo‘uí, 20–21.)

Paaki