Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
24 Fēpueli–1 Māʻasi. 2 Nīfai 26–30: “Ko ha Ngāue Fakaofo mo Fakaʻulia”


“24 Fēpueli–1 Māʻasi. 2 Nīfai 26–30: ‘Ko ha ngaue Fakaofo mo Fakaʻulia,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá Lautohi Faka-Sāpaté: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“24 Fēpueli–1 Māʻasi. 2 Nīfai 26–30,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sapaté: 2020

ʻĪmisi
ko e tokoni ʻa Sīsū ki ha fefine

Te Ne Tataki Nima Koe, tā ʻe Sandra Rast

24 Fepueli–1 Māʻasi

2 Nīfai 26–30

“Ko ha Ngāue Lahi mo Fakaofo”

Manatuʻi ko e ʻapí ʻoku totonu ke hoko ko e senitā ki hono ako ʻo e ongoongoleleí. ʻOku totonu ke hoko hoʻo ako fakafoʻituitui mo fakafāmili ʻo e 2 Nīfai 26–30 ko e fakavaʻe ʻo hoʻo teuteu ke faiakó. Palani ha ngaahi founga ke langa ai, fakamālohia, pea mo poupouʻi ai hono ako fakataautaha mo fakafāmili ʻa e kakai ʻi hoʻo kalasí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga vahevahé

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Tuku ange ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi he kamata ʻo e lēsoní, ha faingamālie ke nau vahevahe ai ha meʻa mei he 2 Nīfai 26–30 naʻa nau mahuʻingaʻia ai ʻi heʻenau ako ʻi ʻapí. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo kole ange ke nau vahevahe nounou ha veesi naʻe tokoni ke mahino kiate kinautolu hotau kuongá ni pea mo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

2 Nīfai 26:24–28, 33

ʻOku fakatupu e meʻa kotoa pē ʻoku fakahoko ʻe he ʻEikí ʻe Heʻene ʻofa kiate kitautolú.

  • Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke mou aleaʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa Nīfai fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻEikí, te ke lava ʻo fai ʻeni: Hili hoʻomou lau fakataha ʻa e 2 Nīfai 26:24, fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau faʻu ha lisi ʻo ha ngaahi meʻa kuo fai ʻe Sīsū Kalaisi maʻanautolu naʻe fakatupu ʻe he ʻofá. ʻOku founga fēfē ʻEne “tohoakiʻi ʻa e kakai kotoa pē kiate Iá”? Ko e hā ʻoku tau ongoʻi ʻoku ueʻi ke tau fai tuʻunga ʻi Heʻene fakahaaʻi ʻEne ʻofá?

  • Ko e ngaahi fakaafe ʻa e ʻEikí ʻi he 2 Nīfai 26:24–28, 33 ko ha fakamoʻoni mālohi ia ʻo ʻEne ʻofá. Ko ha founga ʻe taha te ke ala tokoni ai ke ʻilo ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e ngaahi fakaafe ko ʻení ko haʻo kole ange ke nau fakanounouʻi e pōpoaki ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ko ha fakamatala nounou sētesi pē taha. Mahalo naʻa ʻi ai ha kau mēmipa tokosiʻi ʻo e kalasí te nau loto fiemālie ke vahevahe ʻenau fakamatala nounoú. ʻE founga fēfē hano tākiekina ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e founga ʻoku tau fakaafeʻi ai e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisí? Poupouʻi ʻa e kalasí ke nau hiki ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongó. Fakakaukau ke ke tā ha himi kuo ʻosi lekooti, fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí, hangē ko e “Haʻu kia Sīsū” (Ngaahi Himi, fika 53), lolotonga ʻoku fakalaulauloto ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí.

2 Nīfai 27; 29; 30:3–8

ʻOku mahuʻinga e Tohi ʻa Molomoná ki he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

  • Mahalo naʻa fie maʻu ʻe he kakai ʻi hoʻo kalasí ha kiʻi tokoni ke mahino e kikite ʻi he 2 Nīfai 27 fekauʻaki mo ha tohi kuo fakamaʻú pea mo ha tangata potó. ʻE ala tokoni e fakamatala fakahisitōlia ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé”. ʻE ʻaonga nai ki hoʻo kalasí kapau ʻe fakatulamaʻi nounou ʻe ha kau mēmipa tokosiʻi ʻo e kalasí e ngaahi meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻi he fakamatala ko ʻení pea ʻi he 2 Nīfai 27:15–22? Ko e hā nai naʻe fakahā ai kia Nīfai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻá? Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he kikite ʻa Nīfaí fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná? Poupouʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fevahevaheʻaki ʻa e founga ne nau maʻu ai ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.

  • Kuo ʻi ai nai ha taha ʻi hoʻo kalasí kuo ʻi ai haʻane aʻusia ʻi hano fakaafeʻi ha taha ke ne lau e Tohi ʻa Molomoná, ʻe lava ke nau vahevahe? Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga he ʻikai fie tali ai ʻe ha taha ha fakaafe ke ne lau e Tohi ʻa Molomoná? ʻOku maʻu ha taha ʻo e tali ʻa e ʻEikí ki ha faʻahinga ʻuhinga peheé ʻi he 2 Nīfai 29:6–11. Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení pea fakatulamaʻi ha founga te nau ala fakahoko ʻi he ʻofa, ki ha taha ʻokú ne pehē, ʻoku ʻikai fie maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko e hā mo ha toe ngaahi fakakaukau ʻoku maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí fekauʻaki mo e founga te nau lava ai ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau “ʻilo ko ha tāpuaki [ʻa e Tohi ʻa Molomoná] kiate kinautolu mei he toʻukupu ʻo e ʻOtuá”? (2 Nīfai 30:6).

2 Nīfai 28

ʻOku feinga ʻa Sētane ke kākaaʻi.

  • ʻOku fokotuʻu mai ʻe he fokotuʻutuʻu ki he uiké ni ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi fāmilí ke tau fekumi ki he ngaahi loi ʻa Sētane ʻoku fakamatalaʻi ʻi he 2 Nīfai 28. Mahalo naʻa lava ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú, pe vakai nounou ki he 2 Nīfai 28 ʻi he kalasí pea lisi e ngaahi loi ʻa Sētane ʻoku nau maʻú. ʻE ala tokoni foki ke tukuange ke nau ngāue ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki ke kumi e ngaahi potufolofola ʻoku nau fakafepakiʻi e ngaahi kākā ko ʻení (kapau ʻoku nau fie maʻu tokoni, te ke lava ʻo fakamatala ange ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé”). Hili ia pea ʻe lava ʻa e fanga kiʻi kulupú ke fevahevaheʻaki ʻa e meʻa naʻa nau maʻú pea mo aleaʻi ʻa e founga te nau lava ai ʻo ʻiloʻi e “ngaahi tokāteline loi mo fakavalevale” (2 Nīfai 28:9).

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Poupouʻi ʻa e Ako ʻi ʻApí

ʻE ala ueʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e 2 Nīfai 31–33 kapau ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku ʻi he ngaahi vahe ko ʻení ʻa e ngaahi lea fakamuimui taha ʻa Nīfai kuo lekōtí, kau ai e taha ʻo e ngaahi fakamatala mahino mo kakato taha ʻo e tokāteline ʻa Kalaisí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe

“ʻE toki pehē ʻe he tangata potó: ʻOku ʻikai te u lava ʻo lau ia” (2 Nīfai 27:18).

Naʻe fakahoko ʻe Māteni Hālisi, ko ha kaungāmeʻa ʻo Siosefa Sāmita, ʻi he 1828 ha “fononga fakahahake ki he Kolo Niu ʻIoké mo ha liliu ʻe niʻihi ʻo e ngaahi mataʻitohi kuo liliu ʻo e ʻū lauʻi peleti [koulá] ke fakahā ki ha kau tangata poto. Mahalo naʻá ne fie maʻu ha ngaahi fakapapauʻi makehe ki hono moʻoni ʻo e ʻū lauʻi peletí, pe mahalo naʻe fakakaukau ʻe tokoni ange ha fakamoʻoni ke nau nō ha paʻanga ke pulusi ʻa e meʻa kuo liliú. Neongo pe ko e hā, ka naʻá ne vilitaki naʻe ueʻi ia ʻe he ʻEikí ke ne fakahoko e fonongá.

“ʻI he taimi ko ʻení, naʻe ʻikai ke lahi e ʻilo ʻa Siosefá pe ko Māteni ki he lea fakafonua he ngaahi lauʻi peletí. Naʻe ngata pē ʻena ʻiló ʻi he meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefá: ko ha lekooti faka-ʻAmelika ia ʻi he kuonga muʻá. ʻI heʻene peheé, naʻe ʻikai ke ne kumi ha taha poto ʻi he lea faka-ʻIsipité (ka ne toki ʻilo kimui ʻe Siosefa ko e lea fakafonua ʻi he ngaahi lauʻi peletí naʻe ui ko e ʻlea faka-ʻIsipite foʻou’), ka ne ʻalu ʻa Māteni ki ha kau poto kehekehe naʻe mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi koloa motuʻá, tautau-tefito ki he ngaahi koloa ʻAmelika motuʻá.

“… [Naʻe kau ʻi he kau poto naʻe ʻaʻahi ki ai ʻa Mātení] ʻa Sālesi ʻAnitoni, ko ha palōfesa kei siʻi ʻo e kalamá mo e ngaahi lea fakafonuá ʻi he ʻUnivēsiti Kolomupiá. Naʻe tānaki ʻe ʻAnitoni ha ngaahi talanoa mo ha ngaahi lea ʻa e Kau ʻInitia ʻAmeliká ke pulusi pea naʻe vēkeveke ke sio ki he tohi naʻe haʻu mo Mātení.

“Naʻe pehē ʻe Māteni naʻe fakahā ʻe ʻAnitoni ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi mataʻitohí kae tālunga ʻene aʻu mai ki he founga hono maʻu kinautolu ʻe Siosefa Sāmitá. Naʻá ne fokotuʻu ange ke ʻomi ʻe Māteni kiate ia e ʻū lauʻi peletí. Naʻe ʻikai ke tali ʻeni ʻe Māteni, pea talaange ʻe ʻAnitoni, ʻo ne fakalea ʻiate ia pē ha veesi mei he tohi ʻa ʻĪsaiá, ‘ʻOku ʻikai ke u lava ʻo lau ha tohi kuo fakamaʻu.’ Neongo naʻe fakaʻikaiʻi kimui ʻe ʻAnitoni ʻa e fakaikiiki ʻo e fakamatala ʻa Māteni ki heʻena fetaulakí, ka ʻoku tau ʻiloʻi ʻeni: Naʻe foki mai ʻa Māteni mei heʻenau talanoa mo e kau poto ʻo e hahaké kuó ne fakapapauʻi lahi ange ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa ko Siosefa Sāmitá naʻe uiuiʻi ʻe he ʻOtuá pea ko e ʻū lauʻi peletí mo e ngaahi tohí naʻe fakakuonga muʻa ia. Naʻá ne lau mo Siosefa ʻa e talanoa mo ʻAnitoní ko ha fakahoko ia ʻo e kikite ʻa ʻĪsaiá (ʻoku toe hā pē ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná) ʻo ‘ha tohi kuo fakamaʻu, naʻe ʻoange ki ha taha poto mo pehē, Lau ʻeni, ʻoku ou kole kiate koe: peá ne pehē, ʻe ʻikai ke u lava; he kuo fakamaʻu ia’ [ ʻĪsaia 29:11; vakai foki, 2 Nīfai 27:15–18]” (“The Contributions of Martin Harris,” Revelations in Context [2016], 3–4, history.ChurchofJesusChrist.org).

Ngaahi potufolofola ʻoku nau fakafepakiʻi e ngaahi kākā ʻa Sētané.

Tokāteline hala

Tokāteline moʻoni

“Ko e ʻaho ní ʻoku ʻikai ko ha ʻOtua ia ʻo e ngaahi mana; he kuó ne fai ʻa ʻene ngāué” (2 Nīfai 28:6).

Molonai 7:35–37

“[Ko e ʻOtuá] … te ne fakatonuhiaʻi pē ʻa e fai ʻo e kiʻi angahala siʻí” (2 Nīfai 28:8).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:31

“ʻOku lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi Saione” (2 Nīfai 28:21).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:31; 82:14

“ʻOku ʻikai ko e tēvolo au, he ʻoku ʻikai ha taha pehē” (2 Nīfai 28:22).

2 Nīfai 2:17; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:25–27

“‘Oku ʻikai te mau toe fie maʻu ha folofola ʻa e ʻOtuá, he kuo mau maʻu ʻo feʻunga” (2 Nīfai 28:29).

2 Nīfai 28:30; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:9

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

ʻOua naʻá ke manavasiʻi ʻi he fakalongolongó. “ʻOku fie maʻu ha kiʻi taimi kae toki tali e ngaahi fehuʻi leleí. ʻOku fie maʻu ke fai ki ai ha fakalaulauloto, fekumi mo ha ueʻi fakalaumālie. ʻE lava ke hoko e taimi ʻokú ke fakamoleki he tatali ki he ngaahi tali ʻo ha fehuʻi, ko ha taimi toputapu ia ʻo e fakalaulaulotó. Fakaʻehiʻehi mei he ʻahiʻahi ko ia ke fakavaveʻi e lēsoní ʻaki haʻo tali pē hoʻo ngaahi fehuʻí pe ko hoʻo hoko ki ha meʻa ʻe taha” (Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamoʻuí, 31).

Paaki