Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
4–10 Mē. Mōsaia 11–17: “Ko Ha Maama … ʻOku ʻIkai Lava ʻo Tāmateʻi”


“4–10 Mē. Mōsaia 11–17: ‘Ko ha Maama … ʻOku ʻIkai Lava ʻo Tāmateʻi,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“4–10 Mē. Mōsaia 11–17,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2020

ʻĪmisi
Ko e Fakamoʻoni ʻa ʻApinetai ki he Tuʻi ko Noá

ʻApinetai ʻi he ʻAo ʻo e Tuʻi ko Noá, tā fakatātaaʻi ʻe Andrew Bosley

4–10 Mē

Mōsaia 11–17

“Ko Ha Maama … ʻOku ʻIkai Lava ʻo Tāmateʻi”

Fakakaukau ki he sīpinga hono akoʻi ʻe ʻApinetai e ongoongoleleí. Ko e hā ʻokú ke ʻilo ʻi he Mōsaia 11–17 ʻe lava ke tokoni ke ke hoko ko ha faiako lelei ange?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga vahevahé

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Koeʻuhí ke lava ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻo vahevahe ha faʻahinga meʻa naʻa nau ako ʻi heʻenau ako folofola fakataautaha pe fakafāmilí, te ke ala fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakakato ʻa e sētesi ko ʻení: Kapau te u fili ha veesi ʻe taha mei he Mōsaia 11–17 ke vahevahe mo ha taha ʻoku ou ʻofa ai, ko ʻeni ia .

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Mōsaia 11–1317

Te tau lava ʻo taukaveʻi ʻa e moʻoní, ʻo aʻu ai pē ki he taimi ʻoku tau tuʻu tokotaha aí.

  • Neongo ʻoku ngalingali he ʻikai fakamanamanaʻi e kau mēmipa hoʻo kalasí ʻe tāmateʻi koeʻuhí ko ʻenau fakamoʻoní, ka te nau ala fehangahangai mo ha fakafepaki ʻi heʻenau tui fakalotú. Mahalo te nau ala maʻu ha ngaahi meʻa ne hoko pe ngaahi potufolofola ʻi he Mōsaia 11–13 mo e 17 ʻokú ne ʻoange ha lototoʻa lahi ange ke nau taukaveʻi ʻa e moʻoní. Ko e hā naʻá ne ʻoange kia ʻApinetai mo ʻAlamā ʻa e loto-toʻa ke na lea hangatonú? ʻE founga fēfē haʻatau lava ke toʻa mo tuʻu-taʻe-ueʻia ʻi he taukapoʻi ʻa e moʻoní? ʻE lava ke ʻoatu ʻe he ngaahi konga lea ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ha ngaahi fakakaukau.

  • Koeʻuhí ke tokoni ke ako hoʻo kalasí mei he ngaahi sīpinga kehe ʻo hono taukaveʻi lototoʻa ʻa e moʻoní, te ke lava ʻo hiki ʻi he palakipoé ʻa e Kakai ʻOku Nau Taukaveʻi ʻa e Moʻoní. Te mou lava ʻo kamata ʻaki hano aleaʻi ʻa ʻApinetai, mo fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi meʻa naʻe mahuʻinga kiate kinautolu fekauʻaki mo ʻApinetai ʻi heʻenau laukonga fekauʻaki mo ia ʻi he uike ní. Hili ia pea te nau lava ke fakahā ha hingoa ʻo ha kau tangata mo ha kau fafine kehe—mei he folofolá, mei honau fāmilí, pe ngaahi aʻusia fakatāutahá—ʻoku nau ongoʻi ko ha ngaahi sīpinga ʻo e taukaveʻi ʻo e moʻoní. Ko e hā ʻoku tau ongoʻi ke fai koeʻuhí ko e ngaahi sīpinga ko ʻení?

Mōsaia 12:19–37

ʻI he taimi ʻoku tau ako ai e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku fie maʻu ke tau feinga fakamātoato ʻi hotau lotó ke mahino.

  • ʻI heʻetau ako e Mōsaia 12:19–37 he uike ní, mahalo ne ʻosi maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi ʻilo fekauʻaki mo hono ʻuhinga ke feinga fakamātoato ʻi hotau lotó ke mahino e folofola ʻa e ʻOtuá. Fakakaukau ke ke kole ki hanau niʻihi tokosiʻi ke nau vahevahe ʻenau fakakaukaú. Pe, mahalo te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha taimi ʻi he kalasí ke kumi fakataha ai e ngaahi veesi ko ʻení mo aleaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau fokotuʻu mai fekauʻaki mo e founga ke mahuʻingamālie ange ai hono ako ʻo e ongoongoleleí. Hangē ko ʻení, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakatou mahino e fono ʻa e ʻOtuá mo “tauhi … ki aí”? (Mōsaia 12:29).

  • Ko e hā ʻe lava ke ako ‘e he kau mēmipa hoʻo kalasí ʻi haʻanau fakafaikehekeheʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi angafai ʻa e kau taulaʻeiki ʻa Noá mo e founga ʻoku totonu ke tau fai ʻi heʻetau ako e ongoongoleleí? Fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ʻa e Mōsaia 12:19–37, ʻo kumi ʻa e ngaahi fakaanga naʻe ʻohake ʻe ʻApinetai fekauʻaki mo e kau taulaʻeiki ʻa Noá. Ko e hā e lau naʻe mei fai ʻe ʻApinetai fekauʻaki mo ʻetau ako e ongoongoleleí he ʻaho ní? Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau fai ʻoku tokoni ke nau feinga fakamātoato ʻi honau lotó ke mahino pea mo ʻomi ha ʻuhinga lahi ange ki heʻenau ako e ongoongoleleí.

    ʻĪmisi
    tamai mo ha foha ʻokú na lau folofola

    ʻOku kau ʻi hono ako lelei ʻo e ongoongoleleí ʻa e feinga fakamātoato hotau lotó ke mahinó.

Mōsaia 13:28–15:11

ʻOku maʻu ʻa e fakamoʻuí ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

  • Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻApinetai ha kikite mahuʻinga meia ʻĪsaia (vakai, Mōsaia 14) ke fakalotoʻi ha kau fanongo taʻetui fekauʻaki mo e hāʻele mai ʻa e Mīsaiá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi founga ʻe lava ke fakamanatu ai ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e vahe ko ʻení. Te nau lava ʻo lau pē ha ngaahi veesi siʻi pea aleaʻi ia, pe ko haʻo vahevahe ʻa e kalasí ki ha fanga kiʻi kulupu fealēleaʻaki ke nau talanoa ki he ngaahi veesi mahuʻingá, kau ai ʻa e ngaahi futinoutí, ke maʻu ai ha ngaahi ʻilo kehe. Poupouʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mei he vahe ko ʻení.

  • ʻOku mahino nai ki he kau mēmipa hoʻo kalasí hono ʻuhinga ʻo e “totongi ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú”? (Mōsaia 15:9). Koeʻuhí ke tokoni ke nau maʻu ha mahino lahi ange, te mou ala kamata ʻaki haʻamou lau fakataha ʻa e “Fakamaau Totonú” mo e “ ʻAloʻofá” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (scriptures.ChurchofJesusChrist.org). Mahalo naʻa pole ha taha ke ne hiki ha fakaʻuhinga nounou ʻo e foʻi lea takitaha ʻi he palakipoé. Hili ia pea mou lau fakataha ʻa e Mōsaia 15:1–9. Naʻe totongi huhuʻi fēfē ʻe Sīsū Kalaisi e ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú? ʻOku founga fēfē ʻEne fakaaʻu mai ʻa ʻEne ʻaloʻofá kiate kitautolú? ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi foʻi vitiō ʻoku fokotuʻu mai ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ha ngaahi talanoa mo ha ngaahi talafakatātā ke fakamatalaʻi e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí; ʻe ala tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ka nau mamata ʻi ha taha ʻo e ngaahi vitiō ko ʻení, ke nau fakakaukau ki ha ngaahi tala-fakatātā kehe ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e founga naʻe totongi huhuʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi e ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú.

Mōsaia 11; 12:33–37; 13:11–26

ʻOku totonu ke tohi ʻa e ngaahi fekaú ʻi hotau lotó.

  • Te ke ala tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke mahino e mahuʻinga hono tohi ʻo e ngaahi fekaú “ʻi [hotau] lotó” ʻaki haʻo fehuʻi ange pe ʻoku nau pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e kupuʻi lea ko ʻení. Hili ia pea fakaafeʻi kinautolu ke nau fakafehoanaki ʻa e ngaahi fekau naʻe akoʻi ʻe ʻApinetai ʻi he Mōsaia 12:33–37 mo e 13:11–26 mo e ngaahi angahala naʻe fai ʻe he Tuʻi ko Noá mo hono kakaí (vakai, Mōsaia 11:1–7, 14–15). ʻOku founga fēfē ʻene kehe ʻa e “tohi [e ngaahi fekaú] ʻi [hotau] lotó” mo e maheni pē mo kinautolú? (Mōsaia 13:11). ʻOku tau ʻiloʻi fēfē pe kuo tohi ʻa e ngaahi fekaú ʻi hotau lotó? Ko e hā ha ngaahi sīpinga te tau lava ʻo vahevahe?

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Poupouʻi ʻa e Ako ʻi ʻApí

Kuo ongoʻi nai ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻo tatau mo e ongo ʻa ʻApinetaí—ko e muna pē ʻenau feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí? Talaange te nau lau ʻi he Mōsaia 18–26 fekauʻaki mo e fua lahi ʻo e ngaahi ngāue ʻa ʻApinetaí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe

Ngaahi akonaki fakapalōfita kau ki he taukaveʻi ʻo e moʻoní.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOku loto fiemālie e kau ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí ke hā mahino, lea, pea mo makehe mei he kakai ʻo e māmaní. ʻOku hala ha meʻa ia ʻe faingofua pe hokonoa pē, ʻi he hoko ko e kau ākonga mālohi peheé. Kuo pau ke fakamaʻu ʻetau tokangá ʻi he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí. ʻOku mafatukituki fakaʻatamai ke hanga kiate Ia ʻi he fakakaukau kotoa pē. Ka ʻi heʻetau fai iá, ʻoku mole atu ʻetau veiveiuá mo e manavasiʻí” (“Ko Hono Tohoakiʻi mai e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 40).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ʻOfa ke tau loto toʻa mo mateuteu ke taukaveʻi ʻetau tuí, pea kapau te tau tuʻu toko taha ʻi hono fai iá, ʻofa ke tau fai ia ʻi he loto toʻa pea fakamālohia kitautolu ʻe he ʻilo he ʻikai ke tau teitei tuenoa he taimi ʻoku tau tuʻu fakataha ai mo ʻetau Tamai Hēvaní” (“Pole ke Tuʻu Toko Taha,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 67).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “Naʻe tohi ʻa Paula kia Tīmote ʻo pehē: ‘Naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí; ka ko e mālohi, mo e ʻofa, mo e loto fakapotopoto. Ko ia ke ʻoua naʻá ke mā koe ki he fakamoʻoni ʻa hotau ʻEikí” (2 Tīmote 1:7–8). ʻOku ou fakatauange ʻe fokotuʻu ʻe he mēmipa kotoa ʻo e siasí ni e ngaahi foʻi lea ko iá ʻi ha feituʻu te nau lava ʻo mamata ki ai he pongipongi kotoa ʻi heʻenau kamata e ʻahó. Te nau ʻomi kiate kitautolu ʻa e lototoʻa ke lea, te nau ʻomi ʻa e tui ke feingá, te nau fakamālohia ʻetau fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Kōtoni B. Hingikelī [2016], 372–73).

 

  •  

  •  

  •  

Paaki