Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
18–24 Mē. Mōsaia 25–28: “Naʻe Ui ʻa Kinautolu ko e Kakai ʻo e ʻOtuá”


“18–24 Mē. Mōsaia 25–28: ‘Naʻe Ui ʻa Kinautolu ko e Kakai ʻo e ʻOtuá,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Tohi ʻa Molomona 2020 (2020)

“18–24 Mē. Mōsaia 22–28,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2020

ʻĪmisi
ko e hā ha ʻāngelo kia ʻAlamā mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá

Fakaului ʻo ʻAlamā ko e Siʻí, fai ʻe Gary L. Kapp

18–24 Mē

Mōsaia 25–28

“Naʻe Ui ʻa Kinautolu ko e Kakai ʻo e ʻOtuá”

Ko e founga lelei taha ke teuteu ai ke akoʻi ʻa e Mōsaia 25–28 ke lau ʻa e ngaahi vahe ko ʻení pea moʻui fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau akoʻí. ʻI hoʻo fai iá, ʻe lava leva ke ueʻi koe ʻe he Laumālié ke ke akoʻi ʻa e meʻa ʻe mahuʻinga taha ki he kau mēmipa hoʻo kalasí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga vahevahé

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Mahalo na ʻoku ʻi ai ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ʻoku fāifeinga ke fakahoko e ako folofola fakatāutahá pe fakafāmilí. ʻE tokoni nai e ngaahi aʻusia ʻa e kau mēmipa kehe ʻo e kalasí? Mahalo te ke lava ke kamata hoʻo kalasí ʻaki hano fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha faʻahinga meʻa naʻa nau fai ʻi heʻenau ako fakatāutahá pe fakafāmilí naʻe ngāue lelei.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Mōsaia 26:15–31; 27:23–37

ʻOku fakamolemoleʻi tauʻatāina pē ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku fakatomalá.

  • Ko e fakatomalá mo e fakamolemolé ko ha ongo kaveinga ia ʻoku toutou hā ʻi he ngaahi vahe ko ʻení. Te mou lava ʻo vakaiʻi ʻa e ongo kaveingá ni ʻaki haʻo hiki ʻa e Fakatomalá mo e Fakamolemolé ʻi he palakipoé pea kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lisi ʻi lalo ʻi he ongo ʻuluʻi tohi ko iá ʻa e meʻa ʻoku haʻu ki heʻenau fakakaukaú ʻi heʻenau fakakaukau ki he ongo foʻi leá ni. Pea te nau lava foki ke fekumi ʻi he Mōsaia 26:22–24, 29–31; mo e 27:23–37 ki ha ngaahi foʻi lea mo ha ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau akoʻi ange fekauʻaki mo e fakatomalá mo e fakamolemolé. ʻE lava ke tānaki ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ki he lisi ʻi he palakipoé. ʻOku fēfē ongoʻi ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo kinautolu ʻoku fakatomala mo kole fakamolemolé?

  • Mahalo naʻa fifili ha kakai ʻe niʻihi pe kuo feʻunga ʻenau fakatomalá ke fakamolemoleʻi ai kinautolu ʻe he ʻOtuá. Koeʻuhí ke tokoni ki ha taha ʻi hoʻo kalasí ʻe ala ongoʻi pehē, te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau mēmipa hoʻo kalasí ke nau fakakaukau ko ʻAlamā ko e Lahí kinautolu pea naʻe ʻeke ange ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi Seilahemala ʻa e founga ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá (mahalo naʻa lava ke mou fakatātaaʻi ʻeni). Ko e hā naʻe ako ‘e ʻAlamā mei he ʻEikí ʻi he Mōsaia 26:15–31 ʻe lava ke tokoni ki he mēmipa ko ʻeni ʻo e Siasí? (vakai foki, Molonai 6:8; TF 58:42–43). ʻE lava foki ke tokoni e fakamatala ko ʻeni meia Palesiteni Henelī B. ʻAealingí: “Kapau ʻoku ke ongoʻi e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoni ʻi he ʻahó ni, te ke lau ia ko ha fakamoʻoni ʻoku ngāue ʻa e Fakaleleí ʻi hoʻo moʻuí” (“Gifts of the Spirit for Hard Times,” Ensign, June 2007, 23).

Mōsaia 27:8–24

ʻOku fanongo ʻa e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi lotú pea ʻokú Ne tali ia ʻo fakatatau mo Hono finangaló.

  • ʻE lava ke mahino ki hatau tokolahi e ngaahi ongo ʻa ʻAlamā ko e Lahí, ʻa ia ko hono fohá naʻe “angatuʻu ki he ʻOtuá” (Mōsaia 27:11). Mahalo naʻa lava ke aleaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha founga te nau ala fakaʻaongaʻi ai ʻa e fakamatala ʻi he Mōsaia 27:8–24 ke maʻu ai ʻe ha taha ʻoku hē ha mēmipa hono fāmilí, ha ʻamanaki lelei. ʻI he mahino ko ia he ʻikai ke tau lava ʻo vili kikihi ki ha mana pe fakamālohiʻi e tauʻatāina ke fili ʻa ha tahá, ko e hā leva te tau lava ʻo lotua totonu ʻi he taimi ʻoku ʻalu hē ai ha taha ʻoku tau ʻofa aí? (vakai foki, ʻAlamā 6:6).

Mōsaia 27:8–28:4

Kuo pau ke fanauʻi foʻou ʻa e tangata mo e fefine kotoa.

  • Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni ʻe ala tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ʻilo ki he fanauʻi foʻoú: ʻOku ʻuhinga ki he hā ke fanauʻi foʻou fakalaumālie? (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Uluí”). ʻE founga fēfē haʻatau feinga ke feangalelei-ʻaki ʻi he taimi ʻoku fanauʻi foʻou fakalaumālie ai kitautolú? Koeʻuhí ke lava ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻo tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, te ke lava ke fakaafeʻi kinautolu ke nau kumi ʻi he Mōsaia 27:22–28:4 ki ha ngaahi fakaʻilonga naʻe fanauʻi foʻou fakalaumālie ʻa ʻAlamā mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá.

  • ʻOku ʻi ai ha talanoa ʻo e ului ʻa e taha kotoa pē, hangē ko e lea ʻa ʻAlamaá, “ko e faʻahinga kotoa ʻo e tangata kotoa pē … kuo pau ke fanauʻi foʻou” (Mōsaia 27:25; naʻe tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí). Mahalo naʻa lava ʻe ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau mēmipa e kalasí ke vahevahe ʻa e founga ʻo ʻenau ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí—ʻo tatau ai pē pe naʻe fakafou ʻi ha ngaahi meʻa fakalaumālie mālohi naʻe hoko ʻi heʻenau moʻuí pe ʻi ha meʻa ne hoko māmālie, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻi ha founga fūfūnaki ʻe toki fakatokangaʻi pē ʻi haʻane ʻosi. Te ke lava foki ke ʻoange ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ha taimi ʻi he kalasí ke nau lekooti ʻenau ngaahi aʻusiá. (Kapau ʻoku ʻikai ha taimi ia ke fai ai ʻeni ʻi he kalasí, ʻe lava ke ke fokotuʻu ange ke nau fai ia ʻi ʻapi.) Koeʻuhí ke fakamamafaʻi ʻoku totonu ke hokohoko pē ʻa ʻetau uluí, te ke ala fokotuʻu ange ke toutou vakaiʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e meʻa naʻa nau tohí pea mo tānaki atu ha ngaahi aʻusia foʻou.

  • Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻAlamā mo ha niʻihi ʻi he folofolá kotoa ʻa e tala-fakatātā ʻo e fanauʻi foʻoú ke fakamatalaʻi ʻa e liliu ʻoku fakahoko ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki heʻetau moʻuí. Naʻe fakafehoanaki ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻa e liliu ko ʻení ki ha foʻi kiukamupā ʻoku hoko ko ha pīkolo (vakai, “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé”). Te ke lava ʻo ʻomi ha foʻi kiukamupā mo ha pīkolo ki he kalasí, ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he fakafehoanaki ko ʻení fekauʻaki mo e uluí. Pe te ke fakaafeʻi ha taha ke ne ʻomi ha pēpē mo aleaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e fanauʻí ko ha fakatātā lelei ʻo e meʻa naʻe hoko kia ʻAlamā mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá. (Vakai, Mōsaia 27:23–28:7.)

ʻĪmisi
Ko hono fata ʻo ʻAlamā ko e Siʻí ki he fale ʻo ʻene tamaí

Naʻe Fiefia ʻEne Tamaí, fai ʻe Walter Rane

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Poupouʻi ʻa e Ako ʻi ʻApí

Koeʻuhí ke ueʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e Mōsaia 29–ʻAlamā 4 he uike ka haʻú, te ke lava ʻo talaange ʻi he ngaahi vahé ni, naʻe fakangofua ʻa e kakai Nīfaí ke nau lea ʻi honau puleʻangá. Ko e hā te tau lava ʻo ako mei heʻenau ngaahi aʻusiá ʻi heʻetau feinga ko ia ke tākiekina ʻa hotau tukui koló ki he leleí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe

Ko ha ngāue ʻi he moʻuí kotoa.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni: “Ko e fanauʻi foʻoú, ʻoku ʻikai tatau ia mo hono fanauʻi fakaesino kitautolú, ko ha founga pē ia ka ʻoku ʻikai ko ha ngāue. Pea ko ʻetau fakahoko leva e founga ko iá, ko e tefitoʻi taumuʻa ia ʻo ʻetau ʻi he moʻui fakamatelié” (“Fanauʻi Foʻoú,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 78).

Uluí mo e pīkoló.

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻa e fakataipe ko ʻení ʻo fakafehoanaki ʻa e fanauʻi foʻou fakalaumālié ki he ngaohi ʻo e pīkoló mei he kiukamupaá:

“Ko e pīkoló ko ha foʻi kiukamupā kuo liliu ʻo fakatatau mo hano faʻahinga ngaohi pea mo ha ngaahi sitepu. Ko e ongo ʻuluaki sitepu ʻi he ngāue ki hono liliu ha foʻi kiukamupā ke hoko ko ha foʻi pīkoló ko hono teuteu mo hono fakamaʻa. …

“Ko e sitepu hono hoko ʻi he liliu ko ʻení ko hono fakangoto mo fakavai e kiukamupaá ʻi ha vai māsima ʻi ha vahaʻa taimi lōloa. … ʻE toki lava pē ʻa e kiukamipaá ʻo hoko ko ha pīkolo kapau ʻoku pulia kakato mo nofo ʻi he loto huhuʻá ʻi he vahaʻa taimi naʻe kotofá. ʻOku hanga ʻe he foungá ni ʻo liliu e faʻunga ʻo e kiukamupaá mo ʻomi ʻa e fōtunga pea mo e ifo makehe ʻo e pīkoló. He ʻikai ke lava ʻe hano afuhi pe unu pē ʻi he huhuʻá ʻo fakahoko e liliu ʻoku fie maʻú. Ka, ʻoku fie maʻu ke pulia, hokohoko, mo tuʻumaʻu kae lava ʻo hoko ʻa e liliu ʻoku fie maʻú.

“Ko e sitepu fakaʻosi ʻi he ngāué ni ʻoku fie maʻu ke silaʻi ʻa e pīkolo kuo saí ʻi ha fanga kiʻi siā kuo ʻosi haka mo ʻai ke maʻa. ʻOku faʻo ʻa e pīkoló ʻi he fanga kiʻi siaá, ʻo pulia ki he loto huhuʻa vela mafaná, pea faʻo ki ha meʻa faʻokapa fonu vai lili. Kuo pau ke toʻo kotoa ʻa e ʻulí mei he pīkoló mo e siaá fakatouʻosi kae lava ke maluʻi mo fakatolonga ʻa e pīkolo kuo māú. …

“Te ke lava pea mo u lava ke liliu, ʻo tatau mo e pau ke teuteu mo fakamaʻa ʻa e kiukamupaá kimuʻa pea toki lava ʻo liliu ko ha pīkoló, koeʻuhí kae lava ʻo teuteuʻi kitaua ʻaki ‘ʻa e ngaahi lea ʻo e tuí mo e akonaki leleí’ (1 Tīmote 4:6) kae ʻuluaki fakamaʻa ʻi he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻoku fakahoko ʻaki e mafai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. …

“Pea hangē ko e liliu ʻa ha foʻi kiukamupā ke hoko ko ha pīkolo ʻi hono fakavai pea mo fakamālūlū ʻi he vai māsimá, ʻoku pehē pē hono fanauʻi foʻou koe mo au ʻi hono maʻu atu kitautolu mo tau ʻi loto he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. … Oku fie maʻu ʻi he konga ko ʻeni ʻo e liliú ha taimi, vilitaki, mo e faʻa kātaki. …

“…  ʻOku hanga ʻe he konga ʻo e fufulu ʻi he loto vai lilí ʻo ʻai ke lava ʻo maluʻi mo fakatolonga ʻa e pīkoló ʻi ha taimi lōloa. ʻI he meimei founga tatau pē, ʻoku fakamaʻa mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻi hono fufulu koe mo au ʻi he taʻataʻa ʻo e Lamí, fanauʻi foʻou, pea tau maʻu ʻa e ngaahi ouaú mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku fakahoko ʻe he mafai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí” (“Ye Must Be Born Again,” Ensign pe Liahona, May 2007, 19–21).

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Teuteu mo manatuʻi e kakaí. “Tuku ke tākiekina hoʻo palaní ʻe he mahino ʻokú ke maʻu ki he kakai ʻokú ke akoʻí. … ʻOku ʻikai pikimaʻu pē kau faiako anga faka-Kalaisí ʻi ha faʻahinga ākenga pe founga; ʻoku nau tukupā ke tokoni ʻi hono fakatupulaki e tui ʻa e kakaí kia Sīsū Kalaisí pea hoko ange ʻo hangē ko Iá” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 7).

Paaki