Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
ʻAho 20–26 ʻo Siulaí. ʻAlamā 36–38: “Sio ki he ʻOtuá pea Moʻui”


“ʻAho 20–26 ʻo Siulaí. ‘Alamā 36–38: “Sio ki he ‘Otuá pea Moʻui,” Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“ʻAho 20–26 ʻo Siulaí. ʻAlamā 36–38,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2020

ʻĪmisi
tangata ʻoku lotu

Tā fakatātaaʻi ʻe Joshua Dennis

ʻAho 20–26 ʻo Siulaí

ʻAlamā 36–38

“Sio ki he ʻOtuá pea Moʻui”

ʻI hoʻo teuteu ko ia ke faiakó, manatuʻi ʻoku ngalingali naʻe ʻosi maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi aʻusia mahuʻinga ʻi he ‘Alamā 36–38. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakatupulaki ʻi he ngaahi aʻusia ko iá?

Lekooti ʻa e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Ko e founga ‘e taha ke poupouʻi ai e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe e meʻa ʻoku nau ako ʻi he ngaahi potufolofolá ko hano vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe tolu pea vahe ki he kulupu takitaha ha vahe mei he ʻAlamā 36–38. Fakaafeʻi ʻa e kulupu takitaha ke nau kumi mo vahevahe ha veesi ongo fakalaumālie mei heʻenau vahé.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

ʻAlamā 36

ʻE lava ke fanauʻi kitautolu ʻi he ʻOtuá ʻi heʻetau loto fakatōkilalo mo fakatomalá.

  • Mahalo naʻa fifili ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻi hoʻo kalasí pe ko e hā e ʻuhinga kuo teʻeki ke nau aʻusia ai ha fuʻu ului lahi hangē ko ʻAlamaá. Mahalo naʻa tokoni kiate kinautolu kapau te ke fakamatala ange ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinaá: “Ki he tokolahi ʻo kitautolu ko e uluí ko ha founga ngāue ʻoku hokohoko kae ʻikai ko ha meʻa ʻoku toki hoko tā tuʻo taha tupu mei ha faʻahinga meʻa mālohi pe fakaholomamata ʻoku tau aʻusia” (“Ului ki he ‘Eikí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2012, 107–8). Neongo ʻoku hāhāmolofia ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi fekauʻaki mo e aʻusia e ului ʻa ʻAlamaá, ka ʻoku akoʻi mai ʻe heʻene aʻusiá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tau fie maʻu kotoa ke tau fakaʻaongaʻi ki heʻetau ului hokohokó. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fekumi ʻi he ‘Alamā 36, ke ʻilo ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení pea hiki kinautolu ʻi he palakipoé. Ko e hā mo ha toe meʻa kuó ne tokoniʻi kitautolu ke tau ului lahi ange ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?

  • Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e kupuʻi lea ko e “fanauʻi ʻi he ʻOtuá” ke fakamatalaʻi ʻa ʻene uluí. Koeʻuhí ke tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e foʻi fakakaukau ko ʻení, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau takitaha lau pe lau tautau toko ua ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, ʻo kumi pe ʻoku ʻuhinga ki he hā ke fanauʻi ʻi he ʻOtuá: 1 Sione 4:7; Mōsaia 5:7; 27:25–26; mo e ʻAlamā 5:14; 22:15. Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau akó. Hili ia pea ʻe lava ke nau fakatotolo ʻi he ‘Alamā 36, ʻo kumi e tali ki he fehuʻi ko ʻení: ʻOku fēfē e ongo mo e tōʻonga ʻa e kakaí ʻi he taimi ʻoku nau fanauʻi ai ʻi he ʻOtuá? Ke tokoni ke fakalaulauloto ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ki he founga ʻoku fanauʻi foʻou ai kinautolu ʻi he ʻOtuá, te ke lava ʻo vahevahe ange ʻa e fakamatala ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní ʻoku maʻu ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.”

ʻAlamā 37

Kuo fakatolonga mai e folofolá “koeʻuhí ko ha taumuʻa fakapotopoto.”

  • Mahalo naʻa lava ʻo tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí hono ako e ngaahi lea ʻa ʻAlamaá ʻi heʻene ʻoange ʻa e ngaahi lekooti toputapú ki hono foha ko Hilamaní, ke nau vahevahe ai ʻa ʻenau ongo ki he mālohi ʻo e folofolá ʻi heʻenau moʻuí. Poupouʻi kinautolu ke nau toe vakaiʻi ʻa e ʻAlamā 37 ke maʻu e ngaahi pōpoaki naʻe fai ʻe ʻAlamā kia Hilamani fekauʻaki mo e folofolá (vakai, tautautefito ki he veesi 1–19 mo e 43–47). ʻOku tau fakahaaʻi fēfē ʻoku toputapu e folofolá kiate kitautolu? Te tau lava fēfē ke akoʻi kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, hangē ko ʻAlamaá, ke nau “tauhi ke toputapu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē”? (ʻAlamā 37: 2). ʻOku founga fēfē hono “fakahā atu” [ʻe he folofolá] “ʻa [e] mafimafi” [ʻo e ʻOtuá] kiate kitautolú? (ʻAʻAlamā 37:14).

  • Ko ha founga ʻe taha ke tau ʻilo ai ki he ngaahi tāpuaki ʻo e maʻu e folofolá ko hano ako e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe ʻAlamā ʻi he ʻAlamā 37 fekauʻaki mo e ngaahi lekooti toputapú pea mo ha ngaahi meʻa kehe naʻe tuku kia Hilamaní. Te mou lava ‘o hiki ha lisi ʻi he palakipoé ʻo e ngaahi meʻa toputapú: ngaahi lauʻipeleti ʻa Nīfaí mo e ngaahi lauʻipeleti palasá (ʻAlamā 37:2–20), ngaahi lauʻipeleti ʻe uofulu-mā-fā ʻa ʻEtá mo e ongo maka liliu leá (ʻAlamā 37:21–37), mo e Liahoná (ʻAlamā 37:38–47). ʻE lava ke lau ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí e ngaahi veesi ko ʻení ke nau ʻilo ai e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni takitaha. Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻe he folofolá ʻo fakalahi ʻa ʻetau manatú? (vakai, ʻAlamā 37:8). Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi lea ʻa ʻAlamā fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo hono maʻu e folofolá ʻi heʻetau moʻuí he ʻaho ní?

    ʻĪmisi
    taʻahine ʻokú ne lau e folofolá

    ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá ʻi he founga ke muimui ai ʻi he ʻOtuá.

ʻAlamā 37:6–7, 41–42

“ʻOku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi.”

  • Ke akoʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e “fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua” ‘i he ngāue ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻomai ʻe ʻAlamā ha sīpinga ʻe ua: ko e folofolá mo e Liahoná (vakai, ʻAlamā 37:6–7, 41–42; vakai foki, 1 Nīfai 17:41). Hili hoʻomou toe fakamanatu e ngaahi sīpinga ko ʻení, mahalo naʻa lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi sīpinga mei heʻenau moʻuí ʻo ha fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. Mahalo naʻa fie maʻu ke ke ʻuluaki fetuʻutaki ki ha mēmipa ʻe taha pe toko ua ʻo kole ange ke na ʻomai ha meʻa ki he kalasí ʻoku siʻisiʻi ka kuó ne fakahoko ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga ʻi heʻena moʻuí. Te ke lava foki ke vahevahe e fakamatala naʻe fai ʻe Palesiteni Tālini H. ʻOakesí ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.” Te ke lava ʻo fai ange ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení, ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ʻai kiate kinautolu ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Ko e hā ʻoku faʻa taʻemalava ai he taimi ʻe niʻihi ke tau fakahoko ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá? Te tau lava fēfē ʻo ueʻi fakalaumālie kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí ke tau ikunaʻi e fakahehema ko ʻení?

ʻAlamā 37:38–47

ʻE lava ke tataki kitautolu ʻe he folofola ʻa Kalaisí ʻi he ʻaho ki he ʻaho.

  • ʻE lava ke ueʻi fakalaumālie ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau faivelenga ange mo fakahoko maʻu pē hono lau e folofolá, ʻi hono fakafehoanaki e folofola ʻa e ʻOtuá ki he Liahoná. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau tauhoa e ‘Alamā 37:38–47, ʻo kumi e meʻa ʻoku faitatau ai e Liahoná mo e folofola ʻa e ʻOtuá, ke ne tataki ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e meʻá ni. Te ke ala fakatukupaaʻi kinautolu ke nau kumi ha meʻa ʻokú na faitatau ai ʻi he veesi takitaha. Hili ia pea te mou lava ʻo hiki e mataʻifika ʻo e veesi takitaha ʻi he palakipoé pea kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau hiki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau faitataú, ʻi he tafaʻaki ʻo e mataʻifiká. Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he fakafehoanaki ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke tau fakahoko ʻi heʻetau ako folofolá?

ʻAlamā 38

ʻE lava ʻe he vahevahe ʻo ʻetau ngaahi fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ʻo fakamālohia kinautolu ʻoku tau ʻofa aí.

  • ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi lea ʻa ʻAlamā ki hono foha ko Sipiloní ha sīpinga lelei ʻo e founga ke tau fakamālohia mo poupouʻi ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Mahalo ʻe lava ke lau ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e vahé ni mo fakapapauʻi e founga naʻe fakamālohia ʻaki ʻe ʻAlamā ʻa Sipiloní.. ʻAlamā 38 ʻoku nounou—pea mahalo te ke loto ke lau fakataha ia ʻe he kalasí. Hili ia pea ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi fakamatala naʻa nau pehē naʻe mahuʻinga pe naʻá ne ʻoange ha ngaahi fakakaukau ke fakamālohia ai e kau mēmipa honau fāmilí mo honau ngaahi kaungāmeʻá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Kuo faifaiangé nai pea fifili e kau mēmipa ʻo e kalasí pe te nau faleʻi fēfēʻi ha taha ʻoku nau ʻofa ai naʻá ne fai ha fehālaaki lahi? Fakamatalaʻi ange te nau maʻu ha ngaahi fakakaukau ʻe ala tokoni ʻi he ‘Alamā 39–42.

ʻĪmisi
fakaʻilonga maʻuʻanga tokoni

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

ʻOku tatau e uluí mo ha fanauʻi foʻou.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni: “Ko e taimi ʻoku tau foua ai ʻa e fuʻu liliu lahi ko ʻení, ʻa ia ʻoku toki hoko pē ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí mo fou ʻi he ngāue kiate kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku hangē ia ko haʻate hoko ko ha tangata foʻoú. Ko ia, ʻoku fakatatau ʻa e liliú ki ha fanauʻi foʻou. Kuo aʻusia ʻe hamou lauiafe ʻa e liliu ko ʻení. Kuo mou siʻaki ʻa e moʻui angahalá, pea ko e taimi ʻe niʻihi ko ha angahala fulikivanu mo fakamamahi, pea ʻi hono fakaʻaongaʻi e taʻataʻa ʻo Kalaisí ʻi hoʻomou moʻuí, kuo mou maʻa ai. ʻOku ʻikai haʻamou toe holi ke mou foki ki he ngaahi tōʻonga motuʻá. ʻOkú ke hoko moʻoni ko ha tangata foʻou. Ko e ʻuhinga ia ʻo e liliu ʻo e lotó” (“A Mighty Change of Heart,” Ensign, Oct. 1989, 4).

Fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tālini H. ʻOakesi:

“Naʻe fakamanatu mai kiate au ʻa e mālohi ʻo e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻe ha meʻa naʻá ku sio ai ʻi haʻaku lue pongipongi. … Ko e papā ʻa e sima matolu mo mālohi ʻi he ʻaluʻangá. Ko ha ola nai ʻeni ʻo ha haʻaki lahi mo mālohi? ʻIkai, ko e papā ko ʻení naʻe fakatupu ia ʻe he tupu māmālie mo siʻisiʻi ʻa e taha ʻo e ngaahi aka ne totolo mai mei he fuʻu ʻakau he tafaʻakí. …

“ʻOku pehē ʻa e ola mālohi ʻo e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua ʻoku akoʻi kitautolu ki ai ʻi he folofolá pea mo e kau palōfita moʻuí. Fakakaukau ki he ako folofola kuo akonekina kitautolu ke tau fai ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. Pe fakakaukau ki he ngaahi lotu fakatāutahá mo e tūʻulutui ʻo lotu fakafāmilí, ʻa ia ko ha meʻa angamaheni ki he Kāingalotu faivelengá. … Neongo ʻoku ngali iiki mo faingofua ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, ka te nau hoko ko ha tupulaki fakalaumālie mālohi. ʻOku hoko ʻeni koeʻuhí ko e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua takitaha ko ʻení, ʻoku nau fakaafeʻi e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e Taha Faifakamoʻoni ʻokú Ne fakamaama mo tataki kitautolu ki he moʻoní” (“Fanga Kiʻi Meʻa Iiki mo Faingofuá,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 90).

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau feakoʻiʻaki. Ko e taimi ʻoku fakamoʻoni pe vahevahe ai ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi fakakaukaú, te nau malava ke aʻusia pe ueʻi ha mēmipa ʻo e kalasí ʻi ha founga he ʻikai ke ke lava ʻe koe. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 30.)

Paaki