Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
ʻAho 10–16 ʻo ʻAokosí. ‘Alamā 53–63: “Fakahaofi ʻi Hono Māfimafi Fakaofó”


“ʻAho 10–16 ʻo ʻAokosí. ‘Alamā 53–63: Fakahaofi ʻi Hono Māfimafi Fakaofó,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“ʻAho 10–16 ʻo ʻAokosí. ʻAlamā 53–63,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2020

ʻĪmisi
kau tau lototoʻa ʻe toko ua afé

Kau Tau Lototoʻa ʻe Toko Uaafé, fai ʻe Arnold Friberg

ʻAho 10–16 ʻo ʻAokosí

ʻAlamā 53–63

“Fakahaofi ʻi Hono Māfimafi Fakaofó”

ʻI hoʻo vakaiʻi ko ia e ngaahi fakakaukau fakafaiako ʻi he lēsoni ko ʻení, fakakaukau ki he meʻa ʻe ʻaonga ʻi hoʻo kalasí, peá ke filioʻi pe fulifulihi ʻa e ngaahi ʻekitivitií ke feʻunga mo e ngaahi fie maʻu ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí.

Lekooti ʻa e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Koeʻuhí ke poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau ako mei he ʻAlamā 53–63, te ke ala kole ange kiate kinautolu ke nau vakaiʻi vave ʻa e ngaahi vahé ʻo kumi ha veesi te nau lava ʻo vahevahe mo ha taha ʻoku fehangahangai mo ha ngaahi palopalema. Fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻa e ngaahi veesi ko ʻení mo ha taha ʻoku ʻikai kau ki he kalasí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

‘Alamā 53:17–21; 56:43–48, 55–56; 57:20–27; 58:39–40

ʻI heʻetau tui mo falala ki he ʻOtuá, te Ne fakamālohia kitautolu.

  • Te ke lava ʻo fakaloloto mo fakaleleiʻi e fealēlea ʻaki hoʻo kalasí fekauʻaki mo e kau tau ʻa Hilamaní ʻaki haʻo fakafekauʻaki mo e meʻa naʻe ako ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi ʻapí. Ko ha founga ʻe taha te tau lava ʻo fakahoko ai ʻení ko hano fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi ʻulungaanga ʻo e kau tau lototoʻá ʻoku nau saiʻia aí (ʻe lava ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he ʻAlamā 53:17–21; 56:45–48; 57:20–21, 26–27; 58:40). Naʻe tokoni fēfē ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ki he kau tau loto toʻá he lolotonga ʻo ʻenau ngaahi taú? Te nau tokoniʻi fēfē kitautolu ʻi heʻetau ngaahi tau fakalaumālié? ʻE toe lava foki ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi talanoa ki ha “kau tau lototoʻa” ʻo onopōní.

  • Mahalo ʻoku ʻamanaki e ngaahi mātuʻa ʻi hoʻo kalasí ʻe fakatupulaki ʻe heʻenau fānaú ha tui hangē ko e kau tau kei talavou ʻa Hilamaní. Koeʻuhí ke tokoni ke ako e mātuʻá mo e ngaahi mātuʻa ʻi he kahaʻú ʻi hoʻo kalasí mei heʻenau talanoá, te ke lava ʻo fokotuʻutuʻu ha pēnolo ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui te nau lava ʻo vahevahe ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e langaki ʻo e tuí ʻi he fānaú. Kole ki he kau mēmipa ʻo e pēnolo ko ʻení ke nau tomuʻa lau ʻa e ʻAlamā 56:47–48 mo e 57:20–27 pea teuteu ke vahevahe ha ngaahi ʻilo fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne tokoniʻi ʻa e kau tau lototoʻá ke nau fakatupulaki ha tuí. Tuku ange ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻenau ngaahi ʻiló ʻi he taimi ʻe fakamatalaʻi ai ʻe he kau mēmipa ʻo e pēnoló ʻenau ngaahi fakakaukaú. ʻOku kau ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe te nau ala tokoniʻi ʻa e fealēleaʻaki ko ʻení ʻa e ngaahi lea ʻa Sisitā Soi D. Sōnasi ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” mo e pōpoaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní “Ko ha Tautapa ki Hoku Tuofāfiné” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 95–97). Te ke lava ʻi he ʻosi ʻo e fealēleaʻakí ke tuku ange ha ngaahi miniti siʻi ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakalaulauloto ai ki ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko hai ʻe ala fakafalala ki hoʻo fakamoʻoní? Ko e hā te ke lava ʻo lea ʻaki mo fai ke fakamālohia kinautolú?

ʻĪmisi
Ko ha fānau Nīfai mo ʻenau faʻeé

Kau Moʻungaʻi Tangata (Naʻe Akoʻi ʻe Heʻenau Ngaahi Faʻeé), tā ʻe Liz Lemon Swindle

ʻAlamā 58:1–12, 30–3761

Te tau lava ʻo fili ke tau fakakaukauʻi e lelei taha ʻi he niʻihi kehé kae ʻikai loto mamahi.

  • ʻE lava ke hoko e meʻa naʻe fai ʻe Hilamani ʻi he taimi naʻe ʻikai maʻu ai ʻe heʻene kau taú ha tokoní, ko ha sīpinga lelei ʻaupito kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai naʻe faikovi mai ai ha tahá. Koeʻuhí ke poupouʻi hano aleaʻi ʻo ʻene sīpingá, te ke lava ʻo fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e kalasí ke haʻu mateuteu ke fakamatalaʻi nounou e tuʻunga ʻo Hilamaní mo e ngaahi ʻuhinga naʻe ʻikai fai ai ʻe he puleʻangá ha meʻa ki heʻene ngaahi fie maʻú (vakai, ʻAlamā 58:1–9, 30–37; 61:2–8). Te ke lava ʻo hiki ʻi he palakipoé Meʻa Naʻe Fai ʻe Hilamaní mo e Ngaahi Tali Kehe ʻe Ala Faí. Hili ia pea fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau kumi ʻi he ʻAlamā 58:1–12 mo e 30–37 pea hiki ʻi lalo ʻi he ʻuluʻi tohi takitaha e fakakaukau ʻa Hilamaní, ʻene leá, pea mo ia naʻá ne fakahoko ki hono tuʻungá, pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ko e hā naʻá ne mei fakakaukauʻí, lea ʻakí, mo fakahokó. Ko e hā te tau lava ʻo fai ke muimui ʻi he sīpinga ʻa Hilamaní ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai naʻe faihala mai ha taha pe taʻetokanga maí?

  • Ko e taimi naʻe fakaangaʻi ai ʻe Molonai ʻa Peiholani ʻi he ʻAlamā 60, naʻe mei lava pē ke fili ʻa Peiholani ke ne ʻita. Ka, naʻá ne pehē naʻe “‘ikai te u ʻita” ka ʻoku ou “[fiefia] ʻi he toʻa ʻa [e] loto [ʻo Molonaí]” (ʻAlamā 61:9). Koeʻuhí ke tokoni ke ako ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí mei he sīpinga ʻa Peiholaní, te ke ala kole ange ke nau fakakaukau kuo kole ange ke nau hiki ha fakamatala ki ha makasini ʻa e Siasí fekauʻaki mo e sīpinga ʻa Peiholaní ʻi he ʻAlamā 61 ke akoʻi fekauʻaki mo e founga ke fakaʻehiʻehi ai mei he fakatupu lotomamahi ki he niʻihi kehé. Hili ia te ke lava ʻo vahevahe e kau mēmipa ʻo e kalasí ki ha ngaahi kulupu pea kole ange ke nau lau ʻa e ʻAlamā 61:3–14 pea hiki ha ngaahi meʻa te nau ala fakakau ʻi heʻenau fakamatalá. ʻE lava foki ke tokoni ʻa e faleʻi ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.”

ʻAlamā 60:7–14

ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke hiki hake kinautolu ʻoku tau feohí.

  • Naʻe tohi ʻe Molonai naʻe mei tukuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Peiholani kapau naʻá ne liʻaki ʻi he ʻiloʻilo pau e ngaahi fie maʻu ʻa e kau tau ʻa e kakai Nīfaí. Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau fakataha ʻa e ʻAlamā 60:7–14, hili ia pea kole ange ke nau fakakaukau ki ha taha ʻoku nau ʻiloʻi ʻe ngali ʻi ai haʻane ngaahi fie maʻu ka ʻokú ne ongoʻi liʻekina. Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau fakatokangaʻi mo feau ai e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé? Kuo feau fēfē nai ʻetau ngaahi fie maʻú ʻe ha niʻihi kehe kau ai ʻetau kau tangata mo fafine ngāue fakaetauhí?

‘Alamā 62:39–41, 48–51

ʻOku totonu ke tau manatuʻi ʻa e ʻEikí ʻi he lolotonga ʻo e taimi faingataʻá mo e tuʻumālié.

  • ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻa naʻe fai ʻe he kakai Nīfaí ʻi he taimi faingataʻá mo e taimi tuʻumālié fakatouʻosi (vakai, ʻAlamā 62:39–41, 48–51) te tau lava ʻo fili ke loto fakatōkilalo, tatau ai pē pe ʻoku tau aʻusia ʻa e faingataʻá pe tuʻumālié. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení pea vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ongo kiate kinautolú. Te ke ala fakaafeʻi kinautolu ke nau tauhoa ʻo aleaʻi ʻenau ngaahi fakakaukaú kimuʻa peá ke kole ki ha niʻihi tokosiʻi ke nau vahevahe ki he kalasí fakakātoa.

ʻĪmisi
learning icon

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Te ke lava ke fakamatalaʻi ki he kalasí ʻoku fakaʻau ke faiangahala ʻa e kakai Nīfaí ʻi he ngaahi vahe ko ʻení kae angatonu ʻa e kakai Leimaná, ke ueʻi kinautolu ke nau mahuʻingaʻia ʻi he Hilamani 1–6. ʻOku ʻomi ʻe he fetongi ʻulungaanga ko ʻení ha ngaahi lēsoni mahuʻinga kiate kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho fakatuʻutāmakí ni.

ʻĪmisi
fakaʻilonga maʻuʻanga tokoni

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ko hono ʻai ʻo ʻetau fānaú ke nau fakafepakiʻi ʻa e angahalá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sisitā Soi D. Sōnasi, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Palaimelí, ʻa e ngaahi kī ki hono ohi hake “ha toʻu tangata ʻoku nau fakafepakiʻi e angahalá”:

“Ke kamatá, … kuo pau ke tau tokoniʻi [ʻetau fānaú] ke nau ʻilo taʻe-toe-veiveiua ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kinautolu ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa pea ʻoku ʻi ai ʻEne ngaahi fakaʻamu fakalangi maʻanautolu.

“Uá, ʻoku mahuʻinga e mahino e tokāteline ʻo e fakatomalá ʻoku fakafepakiʻi ʻaki e angahalá. “ʻOku ʻikai ke ʻuhinga hono fakafepakiʻi ia ʻo e angahalá ʻoku ʻikai hatau angahala, ka ʻokú ne talamai ʻa e hokohoko atu e fakatomalá, tokangá, mo e loto-toʻá. Mahalo ko hono fakafepakiʻi e angahalá ko ha tāpuaki ia hono toutou matuʻuaki ʻo e angahalá. …

“… Ko e kī hono tolu ki hono tokoni’i ‘o e fānaú ke fakafepaki’i e angahalá, ko e kamata ke akoʻi kei siʻi ʻi he ʻofa e ngaahi tokāteline tefito ʻo e ongoongoleleí—mei he folofolá, Ko e Ngaahi Tefito ‘o e Tuí, kiʻi tohi tufa Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻutupú, ngaahi hiva Palaimelí, ngaahi himí, mo ʻetau fakamoʻoni fakatāutahá—ʻa ia te ne tataki e fānaú ki he Fakamoʻuí. …

“Ko ha kī ʻe taha … ko hono tokoni’i e fānaú ke [mahino], fakahoko mo tauhi ha fuakava toputapu. … Ko hono akoʻi e fānaú ke tauhi ha ngaahi talaʻofa faingofua he taimi ʻoku nau kei iiki aí, te ne fakamālohia kinautolu ke tauhi e ngaahi fuakava māʻoniʻoni ʻamuiange ʻi heʻenau moʻuí” (“Ko ha Toʻu Tangata ʻOku Nau Fakafepakiʻi e Angahalá,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 88–89).

Ko e founga ke ke fakaʻehiʻehi ai mei he ʻitá.

Naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā, ʻi heʻene pōpoakí ʻa e faleʻi ko ʻení “And Nothing Shall Offend” (Ensign pe Liahona, Nōv. 2006, 89–92):

  • Fakatokangaʻi ange ko e ʻitá ko ha fili ia. “Ka te tui ʻoku lava ʻe ha taha pe faʻahinga meʻa ʻo ʻai ke tau loto mamahi, ʻita, loto lavea, pe tāufehiʻa, ʻoku hōloa ai ʻetau tauʻatāina ke filí mo liliu kitautolu ʻo hoko ko ha meʻa mate ke toki ueʻi pē. Neongo ia, ʻi heʻetau hoko ko e kakai ke fili pē maʻatautolú, ʻokú ta maʻu leva e mālohi ke ngāue ʻiate kitautolu pē mo fili pe ko e hā te tau fai ʻi ha tūkunga fakatupu ʻita pe fakatupu lotomamahi.”

  • Hanga ki he Fakamoʻuí. “Ko e Fakamoʻuí ʻa e sīpinga maʻongoʻonga taha ki he meʻa ʻoku totonu ke tau fai ki he ngaahi meʻa pe ngaahi tūkunga ʻe ala fakatupu ʻitá” [vakai, 1 Nīfai 19:9].

  • ʻAi ke ke maʻu ha loto mahino ʻi he ngaahi vaivai ʻo e niʻihi kehé. “Ko e taha ʻo e ngaahi fakaʻilonga ʻo ʻetau matuʻotuʻa fakalaumālié ʻoku hāsino ia ʻi he meʻa ʻoku tau fai ki he ngaahi vaivaí, taʻe-fakapotopotó, pea mo e ngaahi tōʻonga ʻa e niʻihi kehé ʻoku ala fakatupu ʻitá.”

  • Fetu’utaki hangatonu. “Kapau ʻoku pehē ʻe ha taha pe te ne fai ha faʻahinga meʻa ʻoku tau pehē ʻoku fakatupu ʻita, ko hotau ʻuluaki fatongiá ke fakafisi ke ʻoua te tau ʻita pea fetuʻutaki fakaekita pē, mo moʻoni, pea mo fakahangatonu mo e tokotaha fakafoʻituitui ko iá. ʻE fakaafeʻi ʻe he faʻahinga founga ko iá ha tataki fakalaumālie mei he Laumālie Māʻoniʻoní mo fakaʻatā ʻa e maʻuhalá ke fakamahino pea mo e taumuʻa moʻoní ke mahino.”

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakaʻaongaʻi e ngaahi aʻusia ʻi he ʻapí. Koeʻuhí ko ʻapi ʻa e senitā ki he ako ʻo e ongoongoleleí, fakakaukauʻi pe ʻe fakafekauʻaki fēfē ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi aí mo hoʻo ngaahi aʻusia ʻi he loki akó. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo liliu ha ngaahi ʻekitivitī lahi ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ke fakaʻaongaʻi ʻi hoʻo kalasí ke poupouʻi e ako fakafoʻituitui mo fakafāmili ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí.

Paaki