Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
ʻAho 9–15 ʻo Nōvemá. ‘Eta 1–5: “Tatala ʻa e Veili Ko Ia ʻo e Taʻetuí”


“ʻAho 9–15 ʻo Nōvemá. ‘Eta 1–5: “Tatala ‘a e Veili Ko Ia ʻo e Taʻetuí,’” Haʻu ʻo, Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“ʻAho 9–15 ʻo Nōvemá. ʻEta 1–5,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2020

ʻĪmisi
Ko e fononga ʻa e kakai Sēletí ʻi he maomaonganoá

Ko e Mavahe ʻa e kakai Sēletí mei Pēpelí, tā ʻe Albin Veselka

ʻAho 9–15 ʻo Nōvemá

ʻEta 1–5

“Tatala ‘a e Veili ʻKo Ia o e Taʻetuí”

Ko e hā ha ngaahi moʻoni naʻá ke ako ʻi he lolotonga hoʻo ako fakataautaha ʻa e ʻEta 1–5 te ke lava ʻo vahevahe mo kinautolu ʻokú ke akoʻí? Ko e hā ha ngaahi faingamālie te ke lava ʻo ʻoange ke nau vahevahe ai e meʻa naʻa nau akó?

Lekooti ʻa e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Fakakaukau ki he founga lelei ko ʻeni ke fakaafeʻi ai e feʻinasiʻakí: Tufa ha ngaahi foʻi maka ki ha kau mēmipa ʻe toko 16 ʻo e kalasí, pea fakaafeʻi hanau tokosiʻi ke nau vahevahe ha foʻi moʻoni ʻoku nau manatuʻi mei heʻenau ako fakataautaha pe fakafāmili ʻa e ‘Eta 1–5. Ko e hā te nau fai koeʻuhí ko e meʻa ne nau akó?

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

‘Eta 1–3; 4:8–19

Ka tau ka kole maʻu pē ki he ʻEikí, te Ne fakahā Hono finangaló.

  • Kuo tau takitaha feinga kātoa ke maʻu ha tali ki ha palopalema pe fehuʻi. ʻE tokoni fēfē e ngaahi aʻusia ʻa e tokoua ʻo Sēletí kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau ʻilo e founga ke kole tokoni ai mei he ʻEikí? Mahalo naʻa lava ke ke tā ha tēpile ʻi he palakipoé pea fakahingoa e ngaahi kōlomú ko e Fehuʻi ʻa e tokoua ʻo Sēletí, Ngāue ʻa e tokoua ʻo Sēletí mo e Tali ʻa e ʻEikí. Te ke lava ʻo vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe tolu pea vahe ha kōlomu ki he kulupu takitaha. ʻE lava ke ngāue fakataha ʻa e kulupu takitaha ke vakaiʻi vave ʻa e ‘Eta 1:33–43 mo e 2:16–3:6 pea hiki e meʻa ʻoku nau maʻú ʻi he kōlomu ne vahe angé. Hili ia, ʻe lava ke aleaʻi ʻe he kalasí ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e ngaahi founga kehekehe ʻe ala fili ʻe he ʻEikí ke tokoniʻi ai kitautolú? Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo hotau fatongia ʻi he founga hono maʻu ʻo e fakahaá? Mahalo naʻa lava ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe ha ngaahi sīpinga kehe mei he folofolá ʻokú ne akoʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau. ʻOku ʻomi ʻe he fakamatala ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻi he “Ngaahi Mauʻanga Tokoni Kehé” ha ngaahi ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e founga ʻoku tali ai ʻe he ʻEikí ʻa e lotú.

  • Mahalo naʻa ueʻi ʻe he lotu ʻa e tokoua ʻo Sēletí ʻi he ʻEta 3:1–5 ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vakavakaiʻi ʻenau ngaahi lotu fakatāutahá. Mahalo naʻa lava ke fakakaukauloto e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻoku nau fai ha faleʻi ki ha taha ʻoku toki ako ke lotu. Ko e hā ha faleʻi te nau lava ke fai? Hili ia pea ʻe lava ke nau fakatotolo ʻi he ʻEta 3:1–5 pea fakamatalaʻi fakanounou ʻa e veesi takitaha ʻaki ha kiʻi tokoni ʻe taha pe ua pe ʻaki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e founga ke lotu lelei aí. Fakakaukau ke ‘oange ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi miniti siʻi ke nau fakakaukau ai ki heʻenau ngaahi lotú pea mo e founga te nau lava ai ʻo muimui ʻi he sīpinga ʻa e tokoua ʻo Sēletí ke ʻai ke toe mahuʻinga mālie ange ʻenau ngaahi lotú.

  • Hili hono vahevahe e aʻusia ʻa e tokoua ʻo Sēletí ʻi he ʻEta 3, ne fai ʻe Molonai ha faleʻi ʻi he ʻEta 4 ki he founga te tau lava ai ʻo maʻu ha fakahā mei he ʻEikí. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha tā ʻo Sīsū Kalaisi ke tokoni ke ako ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí mei he faleʻi ko ʻení, pea fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau kumi ʻi he ‘Eta 4:8–10 ki ha ngaahi meʻa te nau lava ʻo taʻofi kitautolu mei he maʻu ʻo e fakahaá pe moʻoní mei he ʻEikí. ʻI he vahevahe ko ia ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e meʻa ne nau maʻú, te ke lava ʻo fakapuliki māmālie ʻa e tā ʻo Kalaisí ʻaki ha konga tupenu pe laʻipepa. Te tau lava fēfē ke taʻofi e ngaahi fakafeʻatungia fakalaumālie ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí? Hokó, ʻe lava ke fakatotolo ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi he ‘Eta 4:7, 11–15, ʻo kumi e founga te tau lava ai ʻo taau ke maʻu e moʻoní mei he ʻEikí. ʻI he vahevahe ko ia ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí e meʻa ne nau ʻiló, toʻo ʻa e konga tupenú pe laʻipepá. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “tui ki he … ʻEikí, ‘o hangē ko e tokoua ʻo Sēletí”? ( ʻEta 4:7; vakai foki, ‘Eta 3:1–9). ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “tatala ‘a [e] veili ʻo e taʻetuí” ‘i heʻetau moʻuí? ( ʻEta 4:15). Te tau tokoniʻi fēfē ʻa e niʻihi kehé ke nau fai e meʻa tatau? ʻE toe lava foki ke kumi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e fakahā fakatāutahá ʻi he pōpoaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni “Fakahā ki he Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí” (Ensign pe Liahona, Mē 2018, 93–96).

ʻEta 2:14–15

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí, ʻi Heʻene valokí, ke tau fakatomala pea haʻu kiate Ia.

  • Naʻa mo ha palōfita maʻongoʻonga hangē ko e tokoua ʻo Sēletí, naʻe valokiʻi e he ʻEikí. Ko hono moʻoní, ko ha konga ʻo e meʻa naʻá ne ʻai ia ke maʻongoʻongá ko e founga ʻo ʻene tali e valokí. Ke tokoni ke ako ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí mei he tokoua ʻo Sēletí, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau lau tautau tokoua fakataha ʻa e ʻEta 2:14–15. Hili ia peá ke kole ange ke nau ʻai ke hangē ko ha taha ʻo kinautolu ko e tokoua ia ʻo Sēletí pea ko e tokotahá, ko ha taha ia naʻe toki valokiʻi ʻe ha taki ʻo e Siasí pe mātuʻa. Tuku ke na fakatātaaʻi pe ko e hā ne mei leaʻaki ʻe he tokoua ʻo Sēletí fekauʻaki mo ʻene aʻusia ʻaʻaná, ke tokoniʻi ʻa e tokotahá ni. Ko e hā ha faleʻi te ne fai? Ko e hā ha lēsoni ʻoku tau ako ʻe tokoni ke tau ʻunu ʻo ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní? Te mou lava foki ke aleaʻi e founga hono valokiʻi ʻe he ʻEikí pea mo e meʻa naʻe fai ʻe he tokoua ʻo Sēletí naʻe tokoni ki heʻene teuteu ki he aʻusia naʻá ne maʻu ʻi he ʻEta 3:1–20. Ko ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ʻeni ʻe lava ʻo tokoni: pōpoaki ʻa ‘Eletā D. Toti Kulisitofasoní “Ko Kimoutolu ʻOku Ou ʻOfa Aí, ʻOku Ou Valokiʻi mo Tauteaʻi” (Ensign pe Liahona, Mē 2011, 97–100) pe konga ‘oku ui ko e “Mapule’i Kitá” ’i he pōpoaki ‘a ʻEletā Lini G. Lōpini “Ko e Fakamaau Māʻoniʻoní” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 96–97).

ʻEta 5

ʻOku fakamoʻoni ʻa e kau fakamoʻoni ʻe toko tolú ki he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

  • ʻE lava ʻo tokoni ha ako lahi ange ki he kikite ʻa Molonai fekauʻaki mo e kau fakamoʻoni ʻe toko tolú ke fakamālohia e fakamoʻoni ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ki he Tohi ʻa Molomoná. Mahalo naʻa lava ke lau ʻe ha vaeua ʻo e kalasí e ‘Eta 5 pea lau ʻe he vaeua ʻe tahá ʻa e “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú” (ʻi he kamataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná) pea fevahevaheʻaki ʻa e meʻa ʻoku nau ongoʻi ko e taumuʻa ia ʻa e ʻEikí ki hono tuku ke mamata ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ke nau mamata ki ha ʻāngelo pea mo e ʻū lauʻi peletí. Te nau lava foki ke aleaʻi ha ngaahi meʻa kehe ʻa ia ne fakamoʻoniʻi ai ʻe ha kau fakamoʻoni lahi ʻa e moʻoní (vakai, hangē ko ʻení, Mātiu 3:13–17; 18:15–16; Sione 5:31–47; TF 128:3). Ko hai ha kau fakamoʻoni ʻi heʻetau moʻuí kuo nau ueʻi kitautolu ke tau tui? Kuo founga fēfē hano “fakahaaʻi” mai kiate kitautolu e “mālohi ʻo e ʻOtuá mo ʻEne folofolá” ʻi he Tohi ʻa Molomoná? ( ʻEta 5:4).

ʻĪmisi
learning icon

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ʻai ke pehē naʻe faʻa puke pōpula mo fetāmateʻaki maʻu pē honau kau taki fakapolitikalé. Te nau lau ‘i he ʻEta 6–11, fekauʻaki mo e founga naʻe hoko ai ʻeni ki he hako ʻo Sēletí mo hono tokouá. Te nau maʻu foki ai ha ngaahi fakatokanga ʻe tokoni ke nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalema ne fehangahangai mo e kakai Sēletí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga maʻuʻanga tokoni

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ko hono fakatokangaʻi ʻo e tali ki he lotú.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti:

ʻI heʻetau fakamatalaʻi e palopalemá mo fokotuʻu ha meʻa ke fakaleleiʻi ʻakí, ʻokú Ne faʻa tali ʻio, ʻikai he taimi ʻe niʻihi. ʻOkú Ne faʻa fakatatali e talí, ʻo ʻikai ʻuhinga ʻoku ʻikai tokanga, ka koeʻuhí ko ʻEne ʻofa —haohaoa ʻiate kitautolú. ʻOkú Ne finangalo ke tau moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni kuó Ne ʻomaí. ʻOku fie maʻu ke tau falala ki heʻetau malava ke fai ha ngaahi fili totonu ke tau tupulaki ai. ‘Oku fie maʻu ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku tau ongoʻi ʻoku totonú. Pea te Ne tali mai ‘i he taimi totonu. He ʻikai ke Ne liʻaki kitautolu. …

“… ʻOkú Ne fie maʻu ke tau ngāue ke aʻusia ʻa e taukei ʻoku fie maʻú:

“ʻI he taimi ʻokú Ne tali ʻio, aí, ko e ʻaí ke tau loto falala.

“ʻI he taimi ʻokú Ne tali ʻikai, aí, ko e ʻaí ke taʻofi e fehalākí.

“ʻI Heʻene fakatatali ha talí, ʻoku fai ia ke tau tupulaki ʻi he tui kiate Iá, talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea loto vēkeveke ke ngāueʻi e moʻoní ʻOku fie maʻu ke tau fai hotau fatongiá ʻaki haʻatau ngāueʻi ha fili ʻoku fenāpasi mo ʻEne ngaahi akonakí, naʻe teʻeki fakapapauʻi mai. ʻOku ʻikai ke fie maʻu ke tau nofo fiemālie pē ʻo tatali pe lāunga koeʻuhí kuo ʻikai ke folofola mai ʻa e ʻEikí. Lisiate G. Sikoti, Learning to Recognize Answers to Prayer,” Ensign, Nov. 1989, 31–32).

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fuofua vakai ki he ngaahi folofolá. ʻOku totonu ke hoko ʻa e folofolá ko e tefitoʻi maʻuʻanga tokoni ia ki hoʻo akó mo hoʻo teuteú. ʻOua naʻa ngalo ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he lea ʻa e kau palōfita ʻo onopōní ʻa e ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí pea ko e folofolá foki ia (vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 17–18).

Paaki