Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
ʻAho 2–8 ʻo Nōvemá. Molomona 7–9: “‘Oku Ou Lea Kiate Kimoutolu ʻo Hangē ʻOku Mou ʻi Hení”


“ʻAho 2–8 ʻo Nōvemá. Molomona 7–9: ‘ʻOku Ou Lea Kiate Kimoutolu ʻo Hangē ʻOku Mou ʻi Hení,‘“ Haʻu, ʻo Muimui ‘Iate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“ʻAho 2–8 ʻo Nōvemá. Molomona 7–9,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2020

ʻĪmisi
Ko e tohi ʻa Molonai ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá

Ko e Tohi ʻa Molonai ʻi he ʻŪ Lauʻi Peleti Koulá, tā ʻe Dale Kilborn

ʻAho 2–8 ʻo Nōvemá

Molomona 7–9

“‘Oku Ou Lea Kiate Kimoutolu ʻo Hangē ʻOku Mou ʻi Hení”

Toe vakaiʻi e ngaahi ongo naʻá ke hiki he lolotonga hoʻo ako fakatāutaha e Molomona 7–9 he uike ní. Ko e hā ha ngaahi potufolofola mei he ngaahi vahe ko ʻení ʻokú ke ongoʻi ʻe mahuʻinga mālie taha ke fakamanatu mo hoʻo kalasí?

Lekooti ʻa e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Koeʻuhí ke maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha faingamālie ke vahevahe ai ha meʻa mei heʻenau ako fakatāutaha pe fakafāmilí, te ke ala poupouʻi kinautolu ke nau kumi vave ʻi he Molomona 7–9 pea vahevahe ha foʻi sētesi (pe veesi) ʻoku nau houngaʻia ai he fili ʻa Molomona pe Molonai ke fakakau ʻi he ʻū lauʻi peletí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

Molomona 7:8–10; 8:12–22; 9:31–37

ʻOku mahuʻinga lahi e Tohi ʻa Molomoná.

  • Ko ha founga ʻe taha ke kamataʻi ai ha fealēleaʻaki ki he mahuʻinga lahi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha talanoa ki he founga ʻoku tau fakafuofuaʻi ai e mahuʻinga ʻo ha meʻa. ʻOku liliu fēfē ʻa e anga ʻo ʻetau fakaʻaongaʻi ha meʻa ʻi heʻetau ʻilo hono mahuʻingá? ʻE lava ke fakatotoloʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e Molomona 8:12–22 pea vahevahe e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Molonai fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná (“lekōtí ni”). Te nau lava foki ke vahevahe ha ngaahi aʻusia fakataautaha naʻá ne fakamahino ange ʻa e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Te tau lava fēfē ke fakahaaʻi e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

    ʻĪmisi
    ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehekehe

    ‘Oku fakamahinoʻi ʻe he Tohi ‘a Molomoná ʻa e ngaahi tokāteline naʻe akoʻi ʻi he Tohi Tapú.

  • Ke tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí e founga ʻo e fepoupouʻaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú, fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ʻa e Molomona 7:8–10 pea fakamatalaʻi fakanounou e fakamatala ʻa Molomona ki he ongo lekōtí, ʻi heʻenau lea pē ʻanautolú (“ko e lekooti ʻa ia ‘e ʻomai ki he kakai Senitailé mei he kakai Siú” vakai ki he Tohi Tapú). Fakakaukau ke ke tā ha ongo foʻi siakale ʻokú na fehauaki, ʻi he palakipoé pea fakahingoa ʻa e taha ko e Tohi Tapú pea ko e tahá ko e Tohi ‘a Molomoná. ʻE lava ke hiki ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e ngaahi faitatau ʻi he ongo tohi folofolá ni, ʻi he konga ʻokú na fehauaki aí pea ko e ngaahi faikehekehé ʻi he ngaahi konga kehé. (‘Oku ʻomai ha ngaahi ʻilo ʻe he foʻi vitiō “Ko e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná” ‘i he ChurchofJesusChrist.org. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, fakakaukau ke ke hiki ha ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vakai ki he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ke maʻu ha ngaahi veesi mei he Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú ʻe tokoni ke mahino kiate kinautolu e ngaahi moʻoní.

Molomona 8:1–11

Te tau lava pē ʻo faivelenga ʻo aʻu ki he taimi ʻoku tau tuēnoa aí.

  • ʻOku ʻi ai siʻa kakai ʻe niʻihi ʻi hoʻo kalasí te nau ala ongoʻi liʻekina ʻi heʻenau feinga ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Ko e hā te nau lava ‘o ako mei he sīpinga ’a Molonaí, ‘e lava ke tokoni kiate kinautolu? Fakakaukau ke fakaafe’i ‘a e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau e Molomona 8:1–11 pea fakakaukau ki he ngaahi fehu’i te nau fie fai kia Molonai ke nau ʻilo ai e founga naʻe kei faivelenga aí neongo hono ngaahi tūkunga faingataʻá. Ko e hā naʻá ne ueʻi kinautolu fekauʻaki mo ʻene sīpinga ko ʻení? ʻI heʻenau vahevahe ko ia ʻenau ngaahi fakakaukaú, poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi aʻusia fakataautaha ʻi ha taimi naʻa nau kei faivelenga ai pe ko ha niʻihi ʻoku nau ʻiloʻi, ʻo aʻu ki ha taimi naʻa nau ongoʻi tuēnoa ai. Naʻe founga fēfē hono tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻEikí?

Molomona 8:26–41; 9:1–30

Naʻe hiki e Tohi ʻa Molomoná maʻa hotau kuongá.

  • ʻI hoʻomou fakaofiofi ki he ngataʻanga hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu ní mahalo naʻa lava e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻo fakakaukauloto ki he ʻuhinga ʻoku nau ongoʻi ai naʻe hiki ʻa e tohí ni maʻa hotau kuongá. Te mou lava ʻo kamata e fealēleaʻaki ko ʻení ʻaki hano lau e fakamatala ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.” Hili ia pea ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e ngaahi fehuʻi ʻa Palesiteni Penisoni ki he Molomona 8:26–41. Ko e hā naʻe ueʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Molonai ke fakakau ʻa e ngaahi lea ko ʻení ʻi he lekōtí? ʻOku nau tokoni fēfē kiate kitautolu ʻi hotau koungá?

  • Hangē ko hono akoʻi ‘i he lēsoni ʻo e uike ní ‘i he Haʻu, ʻo Muimui ‘Iate Aú—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí, Molomona 9:1–30 ʻoku ʻi ai e ngaahi pōpoaki ʻa Molonai ko e tali ki he siʻi ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí ʻi hotau kuongá. Mahalo te ke ala vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe tolu pea fakaafeʻi ʻa e kulupu takitaha ke nau kumi ha faleʻi ʻoku ʻaonga kiate kinautolú ʻi he ngaahi veesi ko ʻení: 1–6 (ko e ngaahi nunuʻa ʻo e taʻe-tui kia Kalaisí), 7–20 (ko e mahuʻinga ʻo e tui ki ha ʻOtua ʻo e fakahaá mo e ngaahi maná), 21–30 (ko e faleʻi ʻa Molonai kiate kitautolú).

  • Neongo naʻe tohi ‘a e Molomona 9:1–6 kiate “kinautolu ʻoku ʻikai tui kia Kalaisí,” ka ʻoku tokoni lahi kiate kitautolu kotoa ke tau fakakaukau te tau tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi ha ʻaho ke fakamāuʻi. Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau toe fakamanatu e ngaahi veesi ko ʻení, mo kumi ha ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e ongo ʻe maʻu ʻe he kau angahalá ʻi he ʻaho ko iá. Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi ongo ko ʻení? ʻE lava ke maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi ʻilo ʻaonga ʻi he talanoa naʻe fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.”

  • ʻOku tui ha kakai tokolahi ʻi he ʻahó ni kuo ngata ʻa e ngaahi maná. Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e ngaahi akonaki ʻa Molonaí ke tokoniʻi e kau mēmipa hoʻo kalasí ke nau tui ki ha “ʻOtua ʻo e ngaahi maná”? Te mou ala kamata ʻaki hano kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakamanatu e Molomona 9:7–26 mo kumi e ngaahi mana naʻe naʻinaʻi mai ʻa Molonai ke tau tui ki aí. Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi vēsí ni fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻEne ngāue ʻi hotau kuongá? Ko e hā kuo pau ke tau fai kae lava ke fakahoko ʻe he ʻOtuá ha ngaahi maná? (vakai, Molomona 9:20–21). Ko e hā ha ngaahi mana kuo tau mātā ai?

ʻĪmisi
learning icon

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Kuo ʻi ai nai ha taimi ne fifili ai e kau mēmipa hoʻo kalasí ki ha founga te nau lava ai ke fakalahi ʻenau tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí? Kapau ko ia, fakaafeʻi kinautolu ke nau fakatotolo ʻi he ʻEta 1–5 ki ha ngaahi founga ke tokoni ke tupulaki ai ‘enau tuí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga maʻuʻanga tokoni

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Naʻe hiki e Tohi ʻa Molomoná maʻa hotau kuongá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni:

“Naʻe ‘ikai maʻu ‘a e tohí ‘e he kau Nīfai, pe ko e kau Leimana ‘o e kuonga muʻá. Naʻe fakataumuʻa ia maʻatautolu. …

“Naʻe takitaha fakamoʻoni ʻa e kau tangata fatu tohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻa nau hiki ia maʻá e ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú [vakai, 2 Nīfai 25:21; Sēkope 1:3; Molomona 7:1; 8:34–35]. …

“Kapau naʻa nau vakai mai ki hotau ʻahó pea fili ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe mātuʻaki mahuʻinga taha kiate kitautolú, ʻoku ʻikai nai ko e founga ia ʻoku totonu ke tau ako ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná? ʻOku totonu ke tau toutou fehuʻi kiate kitautolu, ‘Ko e hā hono ʻuhinga naʻe ueʻi hake ai ʻe he ʻEikí ʻa Molomona (pe ko Molonai pe ʻAlamā) ke fakakau atu ʻa e meʻa ko iá heʻene lekōtí? Ko e hā ha lēsoni te u lava ʻo ako mei ai ke tokoni ke u lava ʻo moʻui ʻi he kuongá ni pea mo e toʻu tangatá ni?’” (“The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 6).

He ʻikai hatau mele.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ki haʻane fononga ʻi ha ʻaho ʻe ono, ko ha talavou mo ha kaungā sōtia, ʻi ha lēlue pāsese ʻafu mo kohu, pea ʻikai ha founga ke kaukau ai pe fetongi hono valá. ʻI ha tauʻanga lēlue ʻe taha, naʻe ō ʻa e kau sōtia fiekaiá ni ki ha falekai.

“Naʻe tokolahi ʻa e kakaí, pea ne mau tuʻu ʻi ha laine lōloa ʻo tatali ke toki fakanofonofo kimautolu. Naʻá ku tuʻu muʻomuʻa, ʻi mui ʻi ha kau fafine teunga lelei. Neongo naʻe ʻikai ke nau tafoki mai, ka naʻe fakatokangaʻi ʻe he fefine teuteu lelei ʻi muʻa ʻiate aú, naʻa mau ʻi ai.

“Naʻá ne tafoki ʻo sio mai kiate kimautolu. Peá ne toe tafoki ʻo siofi au mei hoku ʻulú ki hoku vaʻé. Ka naʻá ku tuʻu ai ʻi hoku teunga puhengia, ʻuli, efua mo manusinusí. Naʻá ne pehē mai leva ʻi ha leʻo fakaliliʻa, “Mani, he toki kau tangata ʻuli moʻoni!’ Naʻe tafoki e mata kotoa ʻo sio mai kiate kimautolu.

“Naʻe mahino naʻe fakaʻamu ia naʻe ʻikai ke mau ʻi ai; peá u fakaʻamu pehē foki mo au. Naʻá ku ongoʻi taʻe fiemālie mo mā ʻi heʻeku ʻulí.”

Pea toki lau leva ʻe Palesiteni Peeka ʻa e Molomona 9:4 mo fakafehoanaki ʻene aʻusiá ki he tuʻunga taʻemaʻa fakalaumālie ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻene fakamoʻoni ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ko e founga pē ia ʻe taha ʻe lava ai ʻo maʻa fakalaumālié, naʻá ne pehē ai:

“Te ke lava nai ʻo fakakaukauloto ki he ongo naʻá ku maʻú ʻi he fāifai peá u lava ʻo ʻilo kapau te u muimui ʻi he ngaahi tūkunga kotoa pē kuo fokotuʻu ʻe he Huhuʻí, he ʻikai fie maʻu ke u toe kātekina ʻa e mamahi ʻo e ʻuli fakalaumālié? Fakakaukau ki he ongo fakafiemālie, fakatauʻatāina, mo e hākeakiʻi te ke maʻu ʻi he taimi te ke ʻilo ai hono moʻoni ʻo e Fakaleleí pea mo hono mahuʻinga fakaʻaho kiate kimoutolu fakafoʻituituí” (“Washed Clean,” Ensign, May 1997, 9–10).

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Lotua ʻa e kau mēmipa hoʻo kalasí. ‘Oku faingataʻaʻia nai ha taha ʻi hoʻo kalasí? Hangē ko e lotua ʻe he Fakamoʻuí ʻa Pitá (vakai, Luke 22:31–32), te ke lava ʻo lotua kinautolu ʻokú ke akoʻí ke fakamālohia (vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 6).

Paaki