Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
ʻAho 26 ʻo ʻOkatopá–ʻAho 1 ʻo Nōvemá. Molomona 1–6: “‘Oku Ou Fakaʻamu Ke u Lava ʻo Fakalotoʻi ʻAkimoutolu Kotoa Pē … Ke Fakatomala”


“ʻAho 26 ʻo ʻOkatopá–ʻAho 1 ʻo Nōvemá. Molomona 1–6: ‘‘Oku Ou Fakaʻamu Ke u Lava ʻo Fakalotoʻi ʻAkimoutolu Kotoa Pē … Ke Fakatomala,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“ʻAho 26 ʻo ʻOkatopá–ʻAho 1 ʻo Nōvemá. Molomona 1–6,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2020

ʻĪmisi
Ko Molomona ʻi heʻene tohi ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá

Ko e Fakanounouʻi ʻe Molomona ʻa e ʻŪ Lauʻi Peletí, tā ʻe Tom Lovell

ʻAho 26 ʻo ʻOkatopá–ʻAho 1 ʻo Nōvemá

Molomona 1–6

“‘Oku ou Fakaʻamu Ke u Lava ʻo Fakalotoʻi ʻAkimoutolu Kotoa Pē … Ke Fakatomala”

ʻI hoʻo lau e Molomona 1–6, kumi e ngaahi moʻoni te nau lava ʻo tokoniʻi e kau mēmipa hoʻo kalasí ke nau tuʻu maʻu ʻi he taimi ʻo e angahalá, hangē ko ia ne fai ʻe Molomoná.

Lekooti ʻa e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

ʻOku momou he taimi ʻe niʻihi e kau mēmipá ke vahevahe ʻenau ngaahi ʻiló koeʻuhí naʻe ʻikai ke nau maʻu ha taimi ke fokotuʻutuʻu lelei ai ʻenau ngaahi fakakaukaú. Ke tokoniʻi kinautolu ʻi he meʻá ni, ʻoange ha ngaahi miniti siʻi ke nau hiki ai ʻenau ngaahi ʻilo naʻa nau maʻu mei hono ako ʻo e Molomona 1–6 ʻi ʻapí; pea toki kole ange ke nau vahevahe.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

Molomona 1–6

Te tau lava ʻo moʻui angatonu neongo hono ʻākilotoa kitautolu ʻe he angahalá.

  • ʻE lava ʻo mahino ki ha tokolahi ʻo e kau mēmipa hoʻo kalasí ʻa e meʻa ne aʻusia ʻe Molomona ʻi heʻene fāifeinga ke moʻui māʻoniʻoni ʻi he māmani faiangahalá. Mahalo te nau lava ʻo vahevahe e meʻa ne nau ako mei he sīpinga ʻa Molomoná. Ke tokoni ke fakafaingofuaʻi e fealēleaʻakí ni, te ke ala fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau kumi ʻa e ngaahi veesi ʻoku nau tala e ngaahi lelei ʻa Molomoná pea hiki ha lisi ʻo e ngaahi lelei ko iá ʻi he palakipoé (vakai, hangē ko ‘ení, Molomona 1:2–3, 15–16; 2:1, 23–24; 3:1–3, 12, 17–22). Naʻe tokoniʻi fēfē nai ʻe he ngaahi lelei ko ʻení ʻa Molomona ke kei mālohi fakalaumālie? Te nau tokoniʻi fēfē kitautolu ke tau tatau ange mo Molomoná?

    ʻĪmisi
    Ko e fetauʻaki ʻa e kakai Nīfaí mo e kakai Leimaná

    Ko e Taú, tā ʻe Jorge Cocco

  • Naʻe faʻa tohi fakahangatonu mai ʻa Molomona ki he kakai ʻi hotau kuongá. Ko e hā te tau lava ʻo ako mei heʻene ngaahi lea kiate kitautolu ʻi he Molomona 3:17–22 mo e 5:10–24? ‘Oange ki he mēmipa takitaha ʻo e kalasí ha laʻipepa kuo ʻosi tohiʻi ʻi ʻolunga ʻa e kupuʻi lea “Faleʻi ʻa Molomona Kiate Kitautolú,” pea poupouʻi kinautolu ke nau kumi ha ngaahi pōpoaki ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku kaunga ki hotau kuongá. Te tau fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e faleʻi ʻa Molomona kiate kitautolú ke tau kei mālohi fakalaumālie ʻi hotau māmaní he ʻahó ni?

  • Kapau ʻokú ke akoʻi ha toʻutupu, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi e sīpinga ʻa Molomoná ke tokoni ke mahino kiate kinautolu te nau lava ʻo hoko ko ha kau taki māʻoniʻoni neongo ʻoku nau kei siʻi. Kapau ʻokú ke akoʻi ha kakai lalahi, te ke ala fakaʻaongaʻi e sīpinga ko ʻení ke kamataʻi ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi faingamālie ke tokoniʻi ʻa e toʻutupú ke nau hoko ko ha kau taki leleí. Ke kamata ʻa e fealēleaʻakí, te ke lava ʻo kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakamanatu ʻa e Molomona 1 mo ha niʻihi ke nau fakamanatu ʻa e Molomona 2, mo fakatokangaʻi ʻa e ngaahi faingamālie naʻe ʻoange kia Molomona ke ne taki ʻi he lolotonga ʻo ʻene kei talavoú. Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga lelei naʻá ne maʻu naʻá ne hoko ai ko ha taki maʻongoʻongá? ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi sīpinga ne nau mamata ai ki he ivi tākiekina mālohi ʻo e fānau mo e toʻutupu angatonú. Te nau lava foki ke aleaʻi ha ngaahi faingamālie kuo pau ke nau hoko ai—pe ko ha toʻu kei talavou ʻoku nau ʻiloʻi—ko ha kau taki ʻoku ʻulungaanga lelei hangē ko ia ne maʻu ʻe Molomoná.

Molomona 2:10–15

ʻOku fie maʻu ʻi he fakatomalá ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala.

  • Ke ʻiloʻi e faikehekehe ʻo e loto-mamahi ʻoku fakaiku ki he fakatomalá mo e loto-mamahi ʻoku ʻikaí, fakakaukau ke mou lau fakataha ʻa e Molomona 2:10–15 mo aleaʻi ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā e fatongia ʻo e “loto-mamahí” ʻi he fakatomalá? Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻo e “loto- mamahi ki he fakatomalá” mo e “loto-mamahi ia ʻa e kau malaʻiá”? Ko e hā ha ngaahi tōʻonga mo ha ngaahi ʻulungaanga ʻe lava ʻo tokoni kiate kitautolu ke tau maʻu ha “loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala”?

Molomona 3:12

Te tau lava ʻo ʻofa ʻi he niʻihi kehé, neongo kapau ʻoku ʻikai ke tau loto ki heʻenau ngaahi filí.

  • Hangē ko Molomoná, ʻoku feohi vāofi ha kau mēmipa tokolahi ʻo hoʻo kalasí mo ha kakai ʻoku ʻikai tui tatau mo kinautolu. Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e aʻusia ʻa Molomoná ke akoʻi ʻaki e kau mēmipa ʻo e kalasí fekauʻaki mo e ʻofa ki he niʻihi kehé neongo honau ngaahi faikehekehé? Fakakaukau ke lau fakataha ʻa e Molomona 3:12 pea aleaʻi ai ʻa e ngaahi taimi naʻe fakahaaʻi ai ʻe Molomona ha ʻofa kiate kinautolu naʻe ʻikai ke nau tali ʻene pōpoakí mo angatuʻu fakahāhā ki he ʻOtuá (vakai, hangē ko ‘ení, Molomona 1:16–17; 2:12). Ko e hā ha ngaahi aʻusia ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí mei heʻenau moʻuí fekauʻaki mo e ʻofa kiate kinautolu naʻe ʻikai ke nau tui tatau mo tatau e ngaahi meʻa ʻoku nau fakamahuʻingaʻí? ʻOku ʻomai ʻe he fakamatala ne fai ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ha faleʻi makehe.

Molomona 6:17

ʻOku tuʻu ʻa Sīsū Kalaisi mo e ongo toʻukupu ʻoku mafao mai ke tali ʻa kitautolu.

  • Kiate kinautolu ʻoku ngali kuo ʻikai ha toe ʻamanaki ʻe lava ke fakamolemoleʻi kinautolu mei heʻenau ngaahi angahalá, ʻe lava ke ʻomi ʻe he fakamatalaʻi ʻe Molomona e tuʻu ʻa e Fakamoʻuí “mo e ongo toʻukupu ʻoku mafao mai ke tali ʻa kimoutolu” ha fakamahino. Fakakaukau ke lau fakataha ʻa e Molomona 6:17 mo fakahaaʻi ha fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi ʻoku mafao mai Hono ongo toʻukupú (hangē ko e Tohi Fakatātā ‘o e Ongoongoleleí, fika 66). Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he veesi ko ʻení fekauʻaki mo e vēkeveke ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolú? Te ke toe lava foki ke fakakaukauʻi ke hivaʻi fakataha ha himi ʻokú ne akoʻi ha pōpoaki tatau, hangē ko e “Haʻu kia Sīsuú” (Ngaahi Himi, fika 53). Te ke toe lava foki ke vahevahe e aʻusia ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” mo kole ki he kalasí ke nau aleaʻi ha founga te tau lava ai ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ʻilo ko e fakatomalá ʻoku malava.

ʻĪmisi
learning icon

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Te ke lava ʻo kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukau ki ha meʻa te nau ala hiki ʻi ha tohi ki ha kakai ʻi he kahaʻú. ʻOku tau lau ʻi he Molomona 7–9 ʻa e meʻa ne tohi ʻe Molomona mo Molonai, ʻi ha ngaahi senituli kimuʻa, ki he kakai ʻo hotau kuongá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga maʻuʻanga tokoni

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ko e ʻofa ki he niʻihi ʻoku kehe ‘enau tuí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tālini H. ʻOakesi:

“ʻOku totonu ke tau muimui ki he ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí, ʻo ʻofa ʻi hotau kaungāʻapí mo fakaʻehiʻehi mei he fakakikihí. ʻOku totonu ke hoko ʻa e kau muimui ʻia Kalaisí ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e anga-fakaʻapaʻapá. ʻOku totonu ke ʻofa ʻi he kakai kotoa pē, fakafanongo lelei, pea fakahaaʻi ha loto tokanga ki he meʻa ʻoku nau tui fakamātoato ki aí. Neongo he ʻikai ke tau tui tatau, ka ʻoku ʻikai totonu ke tau taʻemahino. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakakikihi ʻi he meʻa ʻoku tau taukaveʻi mo fakahoko ʻi he ngaahi tefito ʻoku tau faʻa aleaʻí. ʻOku totonu ke tau fakapotopoto ʻi hono fakamatalaʻi mo taukapoʻi hotau tuʻungá mo tākiekina e niʻihi kehé. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau kole ki he niʻihi kehé ke ʻoua te nau ʻita koeʻuhi ko ʻetau tui fakalotú pea mo e tauʻatāina ke ngāueʻi ʻetau tui fakalotú.ʻ ʻOku mau poupouʻi atu ʻa kitautolu kotoa ke fakahoko e Lao Koula ʻa e Fakamoʻuí: ʻKo ia, ko e meʻa kotoa pē ʻoku mou loto ke fai ʻe he kakaí kiate kimoutolú ke mou fai ia kiate kinautolu’ (Mātiu 7:12).

“ʻI he taimi ʻoku ʻikai manakoa ai e meʻa ʻoku tau taukaveʻí, ʻoku totonu ke tau tali ʻi he lotofiemālie ʻa e ola taʻe fakafiemālié, pea tau anga fakaʻapaʻapa ki hotau filí” (Dallin H. Oaks, Ko e ʻOfa mo Feohi mo e Niʻihi Kehé Neongo e Faikehekehé,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 27).

Ko e fakatomalá ʻoku malava.

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e aʻusia ko ʻení:

“[Lolotonga haʻaku fononga meʻalele ʻi he taʻu kuo ʻosí mo ʻEletā Tēvita S. Pekisitā ki ha konifelenisi fakasiteiki, ne ma afe ʻi ha falekai. ʻI heʻema foki kimui ange ki heʻema kaá, naʻe fakafetaulaki mai ha fefine ʻa ia naʻe ui mai kiate kimaua. … Naʻá ne ʻeke pe ko ha ongo faifekau kimaua ʻi he Siasí. Naʻá ma talaange ʻio. Naʻe ʻikai mei mataʻofi ʻene fakahoko mai ʻa e talanoa ʻo ʻene moʻui mamahi, mo fonu angahalá. Ko hono taʻu 28 pē ʻeni, ka ʻokú ne moʻui mamahi. Naʻá ne ongoʻi ʻoku ʻikai hano mahuʻinga, he ʻoku ʻikai ha meʻa ke makatuʻunga ai ʻene moʻuí. ʻI heʻene leá, naʻe kamata ke hā mai e lelei hono laumālié. Naʻá ne kōlenga mo e loʻimataʻia pe ʻoku toe ʻi ai ha ʻamanaki kiate ia, ha faʻahinga founga pē ke ne hao ai mei hono tūkunga fakamamahí.

Naʻá ma tali ange, “‘Io, ʻoku ʻi ai e ʻamanaki. ‘Oku fehokotaki ʻa e ʻamanakí mo e fakatomalá. Te ke lava ʻo liliu. Te ke lava ʻo “haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia” (Molonai 10:32]. Naʻá ma poupou kiate ia ke ʻoua ʻe fakatoloi [vakai, ʻAlamā 13:27; 34:33]. Naʻá ne tangi ʻi he loto fakatōkilalo mo fakamālō fakamātoato kiate kimaua.

“ʻI he hoko atu ʻeku fononga mo ʻEletā Pekisitaá, naʻá ma fakalaulauloto ki he meʻa ko ʻeni ne ma aʻusiá. Naʻá ma manatu ki he faleʻi naʻe fai ʻe ʻĒlone ki ha laumālie liʻekina, ʻa ia naʻá ne pehē, ʻKapau te ke fakatomala mei hoʻo ngaahi angahala kotoa pē, ʻo punou hifo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻo ui ki hono huafá ʻi he tui, … pea te ke toki maʻu ʻa e ʻamanaki lelei ʻa ia ʻokú ke fie maʻú’ [ ʻAlamā 22:16]. …

“… Ki he fefine taʻu 28 ne ʻefihia ʻi he ano ʻo e angahalá, pea kiate kitautolu takitaha, ʻoku ou fakahā atu ko e tāpuaki fakafiefia ʻo e fakatomalá ʻoku malava. ʻOku maʻu ia ʻi he ului kakato ki he ʻEikí mo ʻEne ngāue māʻoniʻoní.”

‘Ikai ngata aí, naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “ʻOku tau toe manatu foki ki he kakai angahala naʻe ʻi he malumalu ʻo honau taki naʻe tokangá, ko Molomona, ʻa ia naʻá ne tohi, “Naʻe ‘ikai haʻaku ʻamanaki, he naʻá ku ʻilo e ngaahi fakamaau ‘a e ʻEikí ʻa ia ʻoku totonu ke hoko mai kiate kinautolú, he naʻe ʻikai ke nau fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá, ka naʻa nau feinga ke maluʻi ʻenau moʻuí kae ʻikai ui ki he Tokotaha naʻá Ne fakatupu kinautolú” (Molomona 5:2)” (“Repentance and Conversion,” Ensign pe Liahona, May 2007, 102, 104).

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

ʻOku hoko ʻa e tupulaki fakalaumālié ʻi ʻapí. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí ha houa ʻe 165 ʻi he uike takitaha mavahe mei he ʻapi siasí. Lolotonga e taimi ko iá, ʻoku nau maʻu haʻanau ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻoku nau akoʻi kinautolu fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Fai ha ngaahi fehuʻi te ne poupouʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ha ngaahi meʻa ne nau ako he lolotonga ʻo e uiké mo honau ngaahi fāmilí (vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 18).

Paaki