Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
2–8 Aokuso. Mataupu Faavae ma Feagaiga 85–87: “Ia Outou Tutu i Nofoaga Paia”


“2--8 Aokuso. Mataupu Faavae ma Feagaiga 85–87: “Ia Outou Tutu i Nofoaga Paia” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Le Aoga Sa: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“2--8 Aokuso. Mataupu Faavae ma Feagaiga 85–87,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2021

Ata
aiga o loo savavali atu i le malumalu

2-8 Aokuso

Mataupu Faavae ma Feagaiga 85-87

“Ia Outou Tutu i Nofoaga Paia”

Aua le popole e faaaoga fuaiupu uma—po o vaega uma—o le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le Aoga Sa. Tuu atu i le Agaga e taitaia oe, ma ia musuia i mea e maua e tagata o le vasega e fesootai i o latou olaga.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

E mafai e tagata o le vasega ona sue faavavevave le Mataupu Faavae ma Feagaiga 85-87 mo se upu po o fuaitau na e foliga taua ia i latou (atonu o se tasi na latou makaina i a latou tusitusiga paia). Fai ia i latou e tusi a latou upu po o fuaitau i le laupapa, ma filifili ni nai fuaiupu e talanoaina.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Mataupu Faavae ma Feagaiga 85:6

E fetalai mai le Agaga i se “leo itiiti ma le filemu.”

  • I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 85:6, na faaaoga e le Perofeta o Iosefa Samita le gagana faamatala e tau mai ai le ala na fetalai mai ai le Agaga ia te ia. O le a se mea ua tatou aoao e uiga i le Agaga Paia mai lana faamatalaga? Atonu e te fai atu i tagata o le vasega e mafaufau e uiga i taimi na fetalai atu ai le Agaga ia i latou—o le a faapefea ona latou faamatalaina o latou aafiaga? E mafai ona latou maua nisi faamatalaga i fuaitau o tusitusiga paia e pei o nei: Luka 24:32; Mosaea 5:2; Alema 32:28; Helamana 5:30; Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:22–23; 11:12–13.

  • E mafai ona e mafaufau i se lesona faitino po o se gaoioiga o le a faaalia ai musumusuga itiiti, ma le filemu o le Agaga? Atonu e mafai ona e maua se musika paia o tata lemu ao ulufale mai tagata o le vasega i le potu. E mafai e tagata o le vasega ona talanoa e uiga i o latou lagona i le musika ma pe faapefea ona faigata ona faalogo i lena musika pe a i ai ni leo faalavelave. E mafai ai ona taitai atu i se talanoaga e uiga i leo faalavelave i o tatou olaga na e taofia i tatou mai le lagonaina o le leo itiiti, ma le filemu. Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai pe o le a le mea latou te faia e faateleina ai lo latou lagonaina o le Agaga—o nisi o fautuaga e mafai ona maua i le “Punaoa Faaopoopo.”

Mataupu Faavae ma Feagaiga 86:1--7

E faapotopotoina e amiotonu i aso e gata ai.

  • O le gaoioiga lenei e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega e malamalama ai i le faatusa i le faataoto o le saito ma le titania: E mafai ona e tusia ni fuaitau faafaatusa mai le faataoto (e pei “o e na luluina le saito,” “tineia ai e le titania le saito,” “totogo ae le lau saito,” ma le “faaputuina o le saito” [fuaiupu 2–4, 7]) ma faaliliuga talafeagai (e pei “o Aposetolo,” “le Liliuese,” “le Toefuataiga,” ma le “galuega faafaifeautalai”) i ni fasi pepa eseese ma faapipii i le laupapa. Ona mafai lea ona galulue faatasi tagata o le vasega e faafesootai faatusa i o latou uiga, e faaaoga ai mea na latou aoaoina mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 86: 1-7 (e mafai foi ona latou faitauina le Mataio 13:37-43). Aisea e taua ai le ta’ua e le Alii o lenei faaaliga “ia te outou o au auauna”? (fuaiupu 1). O a savali ua tatou maua e fesootai i la tatou auaunaga i le Alii? (tagai foi fuaiupu e 11).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:2, 6, 8

O le filemu e maua i “nofoaga paia.”

Ata
tamaitai i fafo o le malumalu

O le malumalu o se nofoaga paia tatou te mafai ai ona lagona le alofa o le Atua.

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le manaoga ia “tutu … i nofoaga paia,” e mafai ona e amata i le valaaulia o i latou e lisi nisi o luitau ua tatou feagai i aso e gata ai. E mafai ona latou maua ni faataitaiga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:2, 6. Ona mafai lea ona outou talanoaina le ala e fesoasoani ai le valaaulia a le Alii i le fuaiupu 8 i nei luitau. O le a fesoasoani fesili e pei o nei:

    O le a le taua o le upu ‘’tutu’’ i lenei fuaiupu?

    O le a se mea e avea ai o se nofoaga paia?

    O le a se mea e ono aveese ai se tagata mai se nofoaga paia?

    E mafai faapefea ona tatou mautinoa e le o aveesea i tatou?

  • Atonu o le a naunau tagata o le vasega e faasoa mai i le tasi ma le isi ni faataitaiga o ni “nofoaga paia” ma le mea e paia ai i latou (e mafai ona e faasino atu o se nofoaga paia e mafai ona sili atu nai lo o se nofoaga faaletino). O le vitio “Standing in Holy Places” (ChurchofJesusChrist.org) e mafai ona tuuina atu nisi manatu. A o latou faasoa mai, uunaia i latou e talanoa pe aisea e paia ai na nofoaga ia i latou. E mafai faapefea e nei nofoaga paia ona fesoasoani ia i tatou ia maua le filemu i le totonugalemu o faigata o aso e gata ai?

Ata
aikona o punaoa faaopoopo

Punaoa Faaopoopo

Saili “se taimi paganoa ma le filemu i aso taitasi.”

Na tuuina mai e Sister Vicki F. Matsumori, le fesoasoani muamua i le Au Peresitene Aoao o le Peraimeri, lenei fautuaga: “Ona o le Agaga e masani ona faamatalaina o se leo itiiti, ma le filemu, e … taua ai foi le maua o se taimi filemu i o tatou olaga. Na fautua mai le Alii ia i tatou ‘ia filemu ma ia iloa o a’u o le Atua’ [Salamo 46:10]. Afai tatou te saunia se taimi paganoa ma filemu i aso taitasi pe le faalavelave ia i tatou le televise, komepiuta, taaloga vitio po o masini eletonika patino, tatou te faatagaina lena leo itiiti, ma le filemu i se avanoa e saunia ai faaaliga patino ma musumusu mai le taitaiga matagofie, faamautinoaga, ma le mafanafana ia i tatou.” (“Helping Others Recognize the Whisperings of the Spirit,” Ensign or Liahona, Nov. 2009, 11).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Saunia ma le mafaufau i tagata. “Ia taialaina au [sauniuniga] e lou malamalama i tagata ua e aoaoina. … O faiaoga e faapei o Keriso e le tuuto atu i se faiga faapitoa po o se metotia; latou te tuuto e fesoasoani i tagata e fausia le faatuatua ia Iesu Keriso” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 7).

Lolomi