Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
11–17 Oketopa. Mataupu Faavae ma Feagaiga 115–120, “O Le a Sili Atu le Paia o Lana Taulaga ia te Aʼu Nai lo Ona Faatelega”


‘11–17 Oketopa. Mataupu Faavae ma Feagaiga 115–120, “O Le a Sili Atu le Paia o Lana Taulaga ia te Aʼu Nai lo Ona Faatelega,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

‘11–17 Oketopa. Mataupu Faavae ma Feagaiga 115–120,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2021

Ata
Fa Uesi

Fa Uesi, saunia e Al Rounds

11–17 Oketopa

Mataupu Faavae ma Feagaiga 115-120

“O Le a Sili Atu le Paia o Lana Taulaga ia te Aʼu Nai lo Ona Faatelega”

Ao e saunia e aoao atu, manatua o lou faamoemoega autu o le fesoasoani i isi e fausia le faatuatua ia Iesu Keriso.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Ae e te lei talanoa i mataupu faavae mai vaega 115–20 na taua ia te oe, fai i tagata o le vasega e faasoa mai mea na taua ia i latou. Mo se faataitaiga, e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e faauma lenei fuaiupu: “Ou te faafetai na ou faitauina vaega 115--120 aua …”

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:4–6

O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o se puipuiga ma o se sulufaiga.

  • E mafai e tagata o le vasega ona suesue le savali a Peresitene Russell M. Nelson “O le Igoa Sa’o o le Ekalesia” (Ensign po o le Liahona, Nov. 2018, 87–90) mo manatu e fesoasoani ia i latou e malamalama ai i fuaiupu 4–6. Aisea e taua ai le faaaogaina o le igoa sa’o o le Ekalesia?

  • A uma ona faitau faatasi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:4–6), e mafai e tagata o le vasega ona talanoaina le ala ua avea ai le Ekalesia ma ona tagata e pei o se malamalama po o se tagavai. E mafai ona e faaalia se ata o se molī o le ava i se afā ma fai i tagata o le vasega pe faapefea ona fesootai i le savali o fuaiupu 5–6. E faapefea e le faapotopotoina i “Siona, ma … ona siteki” ona tuuina atu ia te oe le “sulufaiga mai le afa”? (fuaiupu 6).

    Ata
    molī o le ava

    E mafai ona tatou susulu e pei o ni molī e fesoasoani i isi e saili le sulufaiga i le Ekalesia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 117

E paia i le Alii a tatou osigātaulaga.

  • Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau o i latou o Newel K. Whitney po o lana ava, o Elizabeth, na i ai se faleoloa faamanuiaina i Katelani ae na fesiligia e le Alii e tuua a latou meatotino ma siitia atu i Misuri. Ona mafai lea ona latou faitauina fuaiupu 1–11 ma faasoa mai se mea na tau mai e le Alii na fesoasoani ia i latou e fai lenei osigataulaga.

  • E mafai e mea faitino ona fesoasoani i tagata o le vasega e mafaufau i le “matāua” tatou te mananao i ai i nisi taimi nai lo “mataupu e sili atu le mamafa” (fuaiupu 8). Mafaufau e faaali atu ni mea faitino e pei o se matāua o le vai ma se fagu vai po o se fasi sukalati ma se poloka sukalati. Atonu e mafaufau tagata o le vasega i isi faataitaiga. E mafai foi ona e tusia matāua ma mataupu e sili atu le mamafa i le laupapa ma fai i tagata o le vasega e lisi ni faataitaiga o mea atonu tatou te manaomia ona “tuu … atu” (fuaiupu 5) ina ia maua mea e “tele” a le Atua (fuaiupu 7).

  • Afai e i ai ni manatu o tagata o le vasega ao faitauina upu a le Alii e uiga ia Oliver Granger i fuaiupu 12–15, valaaulia i latou e faasoa mai. Aisea e ono sili atu ai le paia o a tatou osigataulaga i le Alii nai a tatou mea e tele?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 119–20

E ala atu i le totogiina o le sefuluai, ua tatou fesoasoani e fausia ma “faapaiaina le laueleele o Siona.”

  • Vaai faalemafaufau i le malosi faaleagaga e mafai ona oo mai tagata o le vasega e faasoa atu i le tasi ma le isi faamanuiaga na latou maua mai le usiusitai i le tulafono o le sefuluai. E mafai foi ona latou faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 119:6. Ma talanoaina le ala e mafai ai ona “faapaiaina le laueleele o Siona” e lenei tulafono ma faia la tatou uarota po o le paranesi “o se laueleele o Siona ia i [tatou].” E mafai foi ona latou faitauina le Malaki 3:8–12 e faailoa ai faamanuiaga ua folafola mai e le Alii mo le totogiina o le sefuluai.

  • Afai e i ai ni fesili a tagata o le vasega e uiga i le faaaogaina o le sefuluai, e mafai ona e valaaulia i latou e faitau le vaega 120 ma le faamatalaga i “Punaoa Faaopoopo.” (Ua tuuina mai foi e Elder David A. Bednar se faamatalaga aoga i le “O Pupuni o le Lagi,” [Ensign po o le Liahona, Nov. 2013, 19–20.) E mafai faapefea ona tatou fesoasoani atu i isi e faateleina lo latou faatuatua i le tulafono a le Alii o le sefuluai?

Ata
aikona o punaoa faaopoopo

Punaoa Faaopoopo

O Le Aufono mo le Pulefaasoasoaina o Sefuluai.

Ua aoao mai Elder Robert D. Hales:

“E pei ona faaalia mai e le Alii, o le faaaogaina o le sefuluai e fuafua lea e se aufono e aofia ai le Au Peresitene Sili, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma le Au Epikopo Pulefaamalumalu. O lo o patino lava le ta’u mai e le Alii, o le galuega a le aufono lea e taitaia i ‘lo’u lava leo ia te i latou’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 120:1]. Ua faaigoaina lea aufono o le “Aufono mo le Pulefaasoasoaina o Sefuluai.

“E maoae foi le molimauina o lenei aufono a o gauai atu i le siufofoga o le Alii. E silafia e uso taitasi [o lea aufono] ma e latou te auai foi i le faatinoina o faaiuga uma a le aufono. E leai se faaiuga e faia sei vagana ua autasi i ai le aufono. O tupe uma o le sefuluai, e faaalu mo faamoemoega o le Ekalesia, e aofia ai le uelefea—o le tausiga o e matitiva ma ē lē tagolima, o malumalu, fauina ma le tausiga o falelotu, o aoga, mataupu aoaoina—a faapuupuu—o le galuega a le Alii. …

“… Ou te tuuina atu lau molimau i le Aufono mo le Pulefaasoasoaina o Sefuluai. Ua ou saofai i lenei aufono mo le 17 tausaga, a o avea ma Epikopo Pulefaamalumalu o le Ekalesia ma le taimi nei ua avea ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. E aunoa lava ma se tuusaunoaga, o loo faaaogaina tupe o le sefuluai a lenei Ekalesia mo Ona faamoemoega” (O Le Sefuluai: O Se Tofotofoga o le Faatuatua ma Faamanuiaga e Faavavau,”,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2002,28).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Valaaulia tagata aoao e aoao le tasi ma le isi. “E ono talafeagai le valaaulia o tagata aoao e fesoasoani i le tasi ma le isi e saili tali i a latou fesili. Pe a musuia e le Agaga, e mafai ona e filifili e faia lenei mea e tusa pe e te lagona e te iloaina le tali” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 24).

Lolomi