Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
18–24 Oketopa. Mataupu Faavae ma Feagaiga 121–123: “Le Atua e, o Fea o i Ai Oe?”


“18–24 Oketopa. Mataupu Faavae ma Feagaiga 121–123: ‘Le Atua e, o Fea o i Ai Oe?’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“18–24 Oketopa. Mataupu Faavae ma Feagaiga 121–123,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2021

Ata
Falepuipui o Liperate

Falepuipui o Liperate i le Tautotogo, saunia e Al Rounds

18–24 Oketopa

Mataupu Faavae ma Feagaiga 121-123

“Le Atua e, o Fea o i Ai Oe?”

O le ala sili e sauniuni ai e aoao atu o le faitau o tusitusiga paia, mafaufau i tagata e te aoaoina, ma mulimuli i le Agaga. O gaoioiga i lenei otootoga e mafai ona suitulaga i musumusuga e te mauaina.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Valaaulia tagata o le vasega e filifili se savali se tasi mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121–23 latou te mananao e faasoa atu i se tasi o loo mafatia. Tuu atu ia i latou e faamatala la latou filifiliga.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1–33; 122

Afai tatou te onosaia lelei o tatou puapuaga, o le a faaeaina i tatou e le Atua i luga.

  • Atonu e i ai se tagata o lau vasega na maua ni lagona e pei ona faaalia e Iosefa Samita i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1–6.ona o tofotofoga faigata. A uma ona faitau faatasi nei fuaiupu, e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e faailoa ma faasoa mai ni savali i fuaiupu 7–33 e tuuina atu ia i latou le faamoemoe ma le faamafanafanaga i taimi o o latou tofotofoga. O le a le uiga o le “ia onosai … lelei”? (fuaiupu 8). E faapefea ona fesoasoani le Faaola ia i tatou ia onosai lelei? E faapefea ona tatou fesoasoani i le tasi ma le isi ina ia onosai lelei?

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e mafaufau pe faapefea ona mafai ona “tuu mai [ia i tatou] aafiaga” ma “ia avea ma o [tatou] lelei” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:7), e mafai ona e tuuina atu ia i latou se fasi pepa ma fai ia i latou e tusi i lalo se tofotofoga na latou oo i ai. I le isi itu o le pepa, e mafai e tagata o le vasega ona tusi ai upu “aafiaga” ma le “lelei.” Ao outou talanoaina faatasi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 122, uunaia tagata o le vasega e tusi soo se manatu latou te maua i le “isi itu” o a latou tofotofoga: le “aafiaga” po o le “lelei” na latou maua. Atonu e i ai ni tagata o le vasega e ono naunau e faasoa mai le ala na iu ai lo latou tofotofoga e mo lo latou lelei. Pe mafai ona latou faitau le aafiaga a Elder Koichi Aoyagi “Piimau i Lou Ala” (Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 126–28).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:34–46

E tatau ona tatou amiotonu ia maua ai le avanoa i “mana o le lagi.”

  • Atonu e malie le faatusatusa o le ala e faatumau ai “mana po o faatosinaga” i le lalolagi ma le ala na aoao mai le Alii e faatumau ai le mana po o le faatosinaga (tagai vaega 121). Ina ia fesoasoani i lenei talanoaga, e mafai ona e faia ni koluma se lua i le laupapa e faaigoa Mana Faalelalolagi ma le Mana o le Lagi. E mafai e tagata o le vasega ona faatumu avanoa i upu ma fuaiupu mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:34–46. E faapefea e nei fuaiupu ona suia ai le ala tatou te vaai ai i o tatou tiutetauave i o tatou aiga, o ni uso ma tuafafine o auaunaga, po o isi tulaga tatou te faamoemoe e faatosina ai isi mo le lelei?

  • O le tasi ala e talanoaina ai le fautuaga ma faamanuiaga matagofie i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:45–46) o le vaevae o le vasega i ni vaega ma fai i vaega taitasi e suesue ma talanoaina se fuaitau mai nei fuaiupu, e pei “ ia tuu le amiomamā e teuteuina ai ou mafaufauga e lē aunoa” po o “e pei o le sau mai le lagi.” E mafai ona latou sue uiga o upu, faitau mau e fesootai i vaefaamatalaga, ma talanoaina uiga o fuaitau ia i latou. O nisi vaega atonu e mananao e tusi ni ata e faamatala ai le latou fuaitau. Valaaulia vaega taitasi e faasoa mai i le vasega mea sa latou aoaoina.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:8–9

Na afio ifo Iesu Keriso i lalo o mea uma ma faamalosia ai i tatou i o tatou faigata.

  • O le malamalama faapea o Iesu Keriso na “afio ifo … I lalo [o mea] uma” e mafai ona tuuina atu i le vasega le malosi e liliu atu ai ia te Ia. O nei mau faaopoopo e mafai ona fesoasoani e faamatala ai le uiga o lenei fuaitau: Isaia 53:3–4; Eperu 2:17–18; 1 Nifae 11:16–33; Alema 7:11–13. E mafai e tagata o le vasega ona faitau nei fuaiupu, faatasi ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:8., ma vaai mo se mea e fausia ai lo latou faatuatua faapea o Iesu Keriso e mafai ona fesoasoani ia i latou i o latou faigata. E mafai foi ona latou maua musumusuga i viiga e uiga i le Faaola, e pei o le “O Fea Lou Filemu?” (Viiga, nu. 68).

  • O le fuaitau i le “Punaoa Faaopoopo” ua tuuina mai ai nisi manatu i le ala na afio ifo ai le Faaola i lalo o mea uma. Atonu e te manatu i se ala na e faaalia ai le ala i ai i “lalo” o se mea mamafa e tatau ai ona tatou “faatulaga lelei ai e sii i luga.” E mafai faapefea e le iloaina sa afio ifo le Faaola i lalo o mea uma ona fesoasoani ia i tatou i o tatou puapuaga?

    Ata
    Iesu i Ketesemane

    E malamalama Iesu i o tatou tiga. Aua Le Faia Lo’u Loto, a o Lou, saunia e Walter Rane.

Ata
aikona o punaoa faaopoopo

Punaoa Faaopoopo

Na afio ifo Keriso i lalo o mea uma.

Na aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks, “E faitau miliona tagata e matatau i le Atua o loo tatalo i le Atua ina ia aveese atu o latou mafatiaga. Ua faaali mai e lo tatou Faaola o Ia na ‘afio ifo i lalo o mea uma’ (M&F&F 88:6). E pei ona aoao mai Elder Neal A. Maxwell, “I le ‘afio ifo ai i lalo o mea uma,’ ua Ia malamalama ai, atoatoa ma patino lava, i soo se auala o le a mafatia ai le tagata.”[Liahona, Ian. 1998, 23]. E mafai ona tatou faapea o le afio ifo i lalo o mea uma, ua tu ai o Ia ma le atoatoa e siitia i tatou ma tuu mai ia i tatou le malosi tatou te manaomia e onosaia ai o tatou mafatiaga”(“Faamalosia e Ala i le Togiola a Iesu Keriso,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 64).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

O lou valaauga ua musuia. I le avea ai ma se faiaoga, ua valaauina oe e le Alii e faamanuia Lana fanau. E finagalo le Alii e te manuia, o lea a o e ola agavaa i Lana fesoasoani, o le a Ia tuu atu ia te oe le faaaliga e te sailia (tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 5).

Lolomi