Fuakava Foʻoú 2023
2–8 Sānuali. Mātiu 1; Luke 1: “Ke Hoko Mai Kiate Au ʻo hangē ko Hoʻo Leá”


“2–8 Sānuali. Mātiu 1; Luke 1: ‘Ke Hoko Mai Kiate Au ʻo hangē ko Hoʻo Leá’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻou 2023 (2022)

“2–8 Sānuali. Mātiu 1; Luke 1,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2023

ʻĪmisi
Mele mo ʻIlisapeti

2–8 Sānuali

Mātiu 1; Luke 1

“Ke Hoko Mai Kiate Au ʻo hangē ko Hoʻo Leá”

Kimuʻa peá ke lau ha toe ngaahi fakamatala fakaako kehé, lau mo fakalaulauloto ki he Mātiu 1 mo e Luke 1, pea lekooti hoʻo ngaahi ongo fakalaumālié. Tuku ke tataki ʻe he Laumālié hoʻo teuteú. Hili ia peá ke vakaiʻi e ngaahi fakakaukau ʻi he fakamatala ko ʻení pea ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e tohi Mātiú, Luké mo e kau tangata tohi kehe ‘o e Ongoongoleleí ke fakamoʻoniʻi ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá. ʻOange ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi miniti siʻi ke nau vakaiʻi ʻa e Mātiu 1 pe Luke 1, pea vahevahe ha veesi ʻokú ne langaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. Fokotuʻu ange ki he kalasí, ʻi heʻenau ako ko ia ʻa e Fuakava Foʻoú he taʻu ní, ʻe lava ke nau tauhi ha lisi ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá. Te mou lava foki ʻo tauhi fakakalasi ʻa e lisi ko ʻení.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Mātiu 1:18–25; Luke 1:5–80

ʻOku ngāue ʻa e Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi Heʻene fānau faivelengá ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá.

  • ʻE ngalingali ke maʻu lahi ange ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi aʻusia mahuʻingamālie ʻi he lolotonga ʻenau ako ʻa e Fuakava Foʻoú ʻi he taʻu ní, kapau te nau lava ʻo ako ha ngaahi meʻa mei he ngaahi aʻusia ʻa e kakai ne nau laukonga kau ki aí. Ke tokoni ke nau fai ʻení, te ke lava ʻo hiki e hingoa ʻo e kakai ʻi he Mātiu 1 mo e Luke 1 ʻi he palakipoé, fakataha mo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola kau ki he niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení, ʻo hangē ko ʻení:

    Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi fakamatalá ni te ne tokoniʻi kitautolu he ʻaho ní?

  • Ke tokoniʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke fakakaukau lahi ange kia Mele mo hono fatongia ʻi he palani ʻa e Tamaí, te ke lava ʻo huluʻi e ongo foʻi vitiō “Kikiteʻi ʻe ha ʻāngelo kia Mele hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú” (ChurchofJesusChrist.org). Pe te mou lau fakataha ʻa e Luke 1:26–38, 46–56, ʻo kumi e ngaahi meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Mele ʻoku ʻasi ai ha faʻahinga meʻa ki hono ʻulungāngá. Ko e hā mo ha toe meʻa ʻoku tau ako meia Mele?

Luke 1:5–25

‘Oku hoko mai e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻi hono taimi pē ʻOʻoná.

  • Mahalo ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻi hoʻo kalasí ʻoku hangē ko ʻIlisapeti mo Sakaliá, ʻoku moʻui angatonu, ka ʻoku teʻeki ke nau maʻu ha tāpuaki ne nau ʻamanaki ki ai. Fakakaukau ke fakaafeʻi e kalasí ke nau fekumi ʻi he Luke 1:5–25, ʻo kumi ha ngaahi meʻa te nau lava ʻo ako meia ʻIlisapeti mo Sakalia fekauʻaki mo e tatali ki he ʻEikí. Ko e hā ha ngaahi sīpinga kehe ʻo e tatali ki he taimi ʻa e ʻEikí ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí mei heʻenau moʻuí pe mei he ngaahi fakamatala ʻi he folofolá? Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi sīpinga ko ʻení? ʻE lava foki ke aleaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e fakamatala ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.”

Luke 1:26–38

“ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻOtuá.”

  • Mahalo ʻe fakakaukau e kau mēmipa ʻo e kalasí he taimi ʻe niʻihi—ʻo hangē ko Melé—pe ʻe fēfē hano fakahoko e palani mo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá maʻanautolú. Ke tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻoku malava ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá ke hoko ʻa e meʻa kotoa peé, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā Ko Hono Fakahā ʻo e ʻAloʻí: Ko e Hā ʻa e ʻĀngelo ko Kepalelí kia Melé (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 28) pea fakaafeʻi kinautolu ke nau lau fakataha ʻa e Luke 1:26–38. Ko e hā te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo hono ikunaʻi e faingataʻa ʻoku ngali taʻemalavá ʻaki hono ako e ngaahi lea mo e tōʻonga ʻa Melé? Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe ha ngaahi aʻusia naʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe he ʻOtuá ke nau lavaʻi ha meʻa ne nau fakakaukau ʻe taʻemalava.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ko e Tatali ki he ʻEikí.

Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani fekauʻaki mo ʻetau fehuʻia e ʻuhinga kuo pau ai ke tau tatali ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻo pehē:

“Ko e tali ki he ngaahi fehuʻi peheé ko e “ʻIo, ʻe lava ke ʻomi ʻe he ʻOtuá ha ngaahi mana he taimi pē ko iá, pea neongo pe ʻe vave pe tuai, ka te tau ʻiloʻi ko e ngaahi taimi mo e ngaahi faʻahitaʻu ʻo ʻetau fononga fakamatelié ʻoku ʻAʻana ia pea ko Ia pē te Ne tatakí.’ … Ko e tuí ʻoku ʻuhinga ia ke falala ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi leleí mo e koví, pea kau ai mo ha faingataʻaʻia kae ʻoua kuo fakahā mai Hono toʻukupú kiate kitautolu. …

“… Ko kinautolu ʻoku ‘tatali ki he ʻEikí ʻe fakafoʻou honau mālohí [pea] te nau puna hake ʻaki ʻa e kapakau ʻo hangē ko e fanga ʻīkalé; te nau lele kae ʻikai vaivai; … te nau ʻeveʻeva, kae ʻikai pongia’ [ʻĪsaia 40:31; tānaki atu hono fakamamafaʻí]. ʻOku ou lotua ʻe ‘faifai’—pe ʻe vave pe tuai—ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá kiate kimoutolu kotoa ʻoku fekumi ki ha fakafiemālie mei hoʻomou loto-mamahí mo e fakatauʻatāina mei hoʻomou mamahí. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá pea mo hono Fakafoki Mai ʻo ʻEne ongoongolelei nāunauʻiá, ʻa ia ko ha founga ia e lava ke tali ʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fehangahangai mo ia [ʻi he moʻuí]” (“Tatali ki he ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2020, 116–17).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ako e folofolá ʻi ʻapi. Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke ke poupouʻi ai hono ako e folofolá ʻi ʻapí ko hono ʻoange ha taimi ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ne nau ʻiló, mo e ngaahi fakakaukau mei heʻenau ako fakataautaha mo fakafāmilí (vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí30).

Paaki