Fuakava Foʻoú 2023
23–29 Sānuali. Mātiu 3; Maʻake 1; Luke 3: “Mou Teuteu ʻa e Hāʻeleʻanga ʻo e ʻEikí”


“23–29 Sānuali. Mātiu 3; Maʻake 1; Luke 3: ‘Mou Teuteu ʻa e Hāʻeleʻanga ʻo e ʻEikí,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻou 2023 (2022)

“23–29 Sānuali. Mātiu 3; Maʻake 1; Luke 3,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2023

ʻĪmisi
ko hono papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsuú

Matapā sioʻata ʻi he Temipale Nauvoo Illinois, tā fakatātaaʻi ʻe Tom Holdman

23–29 Sānuali

Mātiu 3; Maʻake 1; Luke 3

“Mou Teuteu ʻa e Hāʻeleʻanga ʻo e ʻEikí”

ʻI hoʻo lau mo fakalaulauloto ki he Mātiu 3; Maʻake 1; mo e Luke 3, lekooti ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú. ʻE fakaafeʻi heni ʻa e Laumālié ʻi hoʻo teuteu ke faiakó. Makehe mei he ngaahi fakakaukau fakafaiako ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení, ʻe lava ke filioʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fakafaiako ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ke fakaʻaongaʻi ʻi hoʻomou kalasí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Ke tokoni ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e hoko ʻa e ako mei he Fuakava Foʻoú ko ha tāpuaki ʻi heʻenau moʻuí, te ke lava ʻo hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e hā ha meʻa naʻá ke fai koeʻuhi ko hoʻo lau ‘a e Fuakava Foʻoú he uiké ni? Fakaafe‘i e kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe ʻenau ngaahi talí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Mātiu 3:1–12; Luke 3:2–18

ʻOku teuteuʻi ʻe he kau ākongá kinautolu mo e niʻihi kehé ke nau tali ʻa Sīsū Kalaisi.

  • ʻOku tau teuteu fēfē ki ha ʻaʻahi mai ʻa ha fakaafe mahuʻinga? ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he fehuʻi pehení ke ke fakafeʻiloaki ai ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e founga naʻe teuteuʻi ai ʻe Sione Papitaiso e kakaí ke nau tali ʻa Sīsū Kalaisí. Hili ia peá ke toki vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe tolu. ʻE lava ke lau ʻe he kulupu takitaha ʻa e Mātiu 3:1–6; Mātiu 3:7–12; pe Luke 3:10–15, ʻo kumi e founga naʻe teuteuʻi ai ʻe Sione Papitaiso ʻa e kakaí ke nau tali ʻa Sīsū Kalaisi ki heʻenau moʻuí. Tuku ki he kulupu takitaha ke nau taufetongi ʻi hono vahevahe ʻa e meʻa ne nau maʻú.

ʻĪmisi
ko e malanga ʻa Sione Papitaisó

John the Baptist Preaching in the Wilderness [Ko e Malanga ʻa Sione Papitaiso ʻi he Toafá], tā fakatātaaʻi ʻe Robert T. Barrett

Luke 3:2–14

ʻOku fie maʻu ke tau ʻomi ha “ngaahi fua ʻoku [taau] mo e fakatomalá.”

  • Naʻe akoʻi ʻe Sione Papitaiso ʻa e kakaí ʻi he Luke 3:8, kimuʻa pea toki lava ke nau papitaisó, ʻe fie maʻu ke nau fakahaaʻi ʻa e “ngaahi fua,” pe ko ha fakamoʻoni, ʻo ʻenau fakatomalá. Te ke tokoniʻi fēfē ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ʻilo e fakamoʻoni ʻo ʻenau fakatomalá? Te ke ala kole ange ke nau kumi ʻi he Luke 3:8–14 ke maʻu e meʻa naʻe pehē ʻe Sione ko e “ngaahi fua” ʻo e fakatomalá. Te nau toe lava foki ke vakaiʻi ʻa e Molonai 6:1–3 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37. Te ke lava ʻo tā ha fuʻu ʻakau fua ʻi he palakipoé pea tuku ke fakahingoa ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e fua ʻi he fuʻu ʻakaú, ʻaki ʻa e “ngaahi fua” ʻo e fakatomalá ne nau maʻú. ʻE lava ke hoko foki ʻeni ko ha taimi lelei ke mou talanoa ai ki he ʻuhinga ʻo e fakatomala moʻoní.

Mātiu 3:13–17

ʻOku tau muimui kia Sīsū Kalaisi ʻaki ʻetau papitaiso mo maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • ʻAhiʻahiʻi ʻeni, ke toe vakaiʻi ʻaki e talanoa ʻo e papitaiso ʻa Sīsū Kalaisí: Fehuʻi ki he kau mēmipa ʻo e kalasí pe te nau fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e Mātiu 3:13–17 ke akoʻi ha taha, hangē ko ha kiʻi leka pe ko ha taha siasi kehe, fekauʻaki mo e papitaisó. (Te nau lava foki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakatātā ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí.) Ko e hā ha ngaahi konga mahuʻinga ʻo e papitaisó te nau fakamamafaʻí? Te nau lava ʻo akoako fakahoko ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻaki haʻanau feakoʻaki ʻiate kinautolu.

  • Te ka ala fakaafeʻi ha taha ke ne lau e fakamatala ʻa ʻEletā Petinā ʻi he Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ke tokoniʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke fakakaukau ki hono mahuʻinga e moʻui ʻaki ʻenau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó. Mahalo ʻe fiefia e kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe ʻenau ngaahi ongo fekauʻaki mo ʻenau papitaisó mo e ngaahi fuakava ʻo e papitaisó. Te nau lava foki ʻo hivaʻi ha himi fekauʻaki mo e muimui ki he Fakamoʻuí, hangē ko e “Muimui ʻIate Aú” (Ngaahi Himi, fika 57).

  • Naʻe akoʻi ʻe Sione Papitaiso ʻe papitaiso ʻe he Fakamoʻuí “ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e afi” (Mātiu 3:11). ʻOku hoko ʻa e papitaiso ʻaki ʻa e afí ʻi he taimi ʻoku hilifakinima ai kitautolu pea tau maʻu e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e hā kuo pau ai ke tau maʻu ai e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ka tau fakalakalaka ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Ko e hā ʻa e kaunga ʻo e papitaiso ʻaki e afí mo e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu? (vakai, ʻAlamā 5:14).  

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ko ʻetau ngaahi faukava ʻo e papitaisó.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā: “ʻOku kau ʻi he fuakava ʻo e papitaisó ha ngaahi tukupā mahuʻinga ʻe tolu: (1) ko e loto ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, (2) ke manatu maʻu pē kiate Ia, pea (3) mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ko e tāpuaki ʻoku talaʻofa mai ki hono tauhi e fuakava ko ʻení ko e “ʻiate [kitautolu] maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77]. Ko ia ai, ko e papitaisó ʻa e teuteu mahuʻinga ki hono maʻu e faingamālie kuo fakamafaiʻi mai ai e takaua ʻo e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá” (“Tauhi Maʻu Ai pē ha Fakamolemole ʻo Hoʻomou Ngaahi Angahalá,” Liahona, Mē 2016, 60).

Ki ha sīpinga ʻo ha kiʻi tamasiʻi ʻokú ne tauhi e ngaahi fuakava ʻo ʻene papitaisó, vakai ki he talanoa ʻi he kamataʻanga ʻo e pōpoaki ʻa Sisitā Kalo M. Sitīvení “ʻOku ʻi ai ha ʻUhinga Maʻongoʻonga ke Tau Fiefia Ai” (Liahona, Nōvema 2013, 115–17).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Akoʻi ʻa e tefitoʻi tokāteliné. Naʻe akoʻi ʻe Hailame Sāmita, “Malanga ʻaki e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e Ongoongoleleí—toutou malangaʻi kinautolu; te ke ʻiloʻi ai ʻe fakahā kiate koe ha ngaahi fakakaukau foʻou mo ha toe mahino lahi ange ʻi he ʻaho takitaha. Te ke lava ʻo fakatupulaki ai ʻe ʻilo ʻokú ke maʻu kiate kinautolú pea toe mahino lelei ange ia kiate koe. Hili iá te ke lava leva ʻo ʻai kinautolu ke toe mahinongofua ange ki he kakai ʻokú ke akoʻí” (ʻi he History, 1838–1856 [Manuscript History of the Church], volume E-1, 1994, josephsmithpapers.org).

Paaki