Fegaiga Fou 2023
30 Ianuari–5 Fepuari. Mataio 4; Luka 4–5: “Ua i O’u luga le Agaga o le Alii”


“30 Ianuari–5 Fepuari. Mataio 4; Luka 4–5: ‘Ua i O’u Luga le Agaga o le Alii,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2023 (2022)

“30 Ianuari–5 Fepuari. Mataio 4; Luka 4–5,” Sau,Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: 2023

Ata
Iesu o loo tu i le togavao

Agai atu i le Togavao, saunia e Eva Koleva Timothy

30 Ianuari–5 Fepuari.

Mataio 4; Luka 4–5

“Ua i O’u luga le Agaga o le Alii”

Ao e suesueina le Mataio 4 ma le Luka 4–5, tusifaamaumau ou lagona uunai faaleagaga. O le a valaaulia ai musumusuga i le ala e sili ona taulima ai manaoga o lau vasega. E mafai foi ona e fuafua e faaaoga le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga faapea foi le otootoga lenei e sue ai ni manatu faaopoopo.

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

O le faitauga o le vaiaso lenei e aofia ai le faamatalaga lea: “Ua matua ofo i latou i lana mataupu: aua ua ia aoao ia te i latou e faapei o se ua i ai le pule” (Luka 4:32; tagai foi Mareko 1:22). Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai fuaiupu mai le Mataio 4 ma le Luka 4–5 na fesoasoani ia i latou e lagona ai lena mana faaleaoaoga faavae mo i latou lava.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Mataio 4:1–11; Luka 4:1–13

Ua tuuina mai e le Tama Faalelagi ia i tatou le mana ma auala e tetee atu ai i faaosoosoga.

  • O le tala i le Faaola o tetee atu ia Satani e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega e iloa ai auala e taumafai ai Satani e faaosooso i latou. E mafai e le vasega ona filifili se tasi o tofotofoga o i le Mataio 4:1–11 po o le Luka 4:1–13 ma mafaufau i se tofotofoga i ona po nei, se tofotofoga e fesootai i ai (e mafai ona fesoasoani le faamatalaga i le “Punaoa Faaopoopo”). Aisea e aoga ai le iloa na fetaiai le Faaola ma tofotofoga e talitutusa pei foi ona tatou fetaiai i aso nei? Aisea na mafai ai e Keriso ona tetee atu i tofotofoga? Mo isi faataitaiga mai tusitusiga paia o tagata na teena Satani, tagai Kenese 39:7–20; 2 Nifae 4:16–35; ma le Mose 1:10–22.

  • O le a se mea e ono fesoasoani i lau vasega e tetee ai i faaosoosoga? E mafai ona e fai atu ia i latou e toe faamanatu le Mataio 4:1–11 po o le Luka 4:1–13 e aoao ai pe na faapefea ona fesoasoani le malamalama o le Faaola i tusitusiga paia ia te Ia e tali atu ai ia Satani, e pei ona sa Ia faia ina ua Ia fetalai, “Ua tusia.” Tuu atu i tagata o le vasega se taimi e vaavaai ai i lalo o le “Faaosoosoga“ i le Taiala i Tusitusiga Paia mo mau e mafai ona puipuia ma faamalosia ai i latou pe a latou lagona le faaosoosoina.

Luka 4:16–32

O Iesu Keriso o le Mesia na valoia.

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama atili i le tala i le Luka 4:16–32, e mafai ona e faamalamalama atu o faalagiga Mesia ma Keriso e faauiga uma “o le ua faauuina.” A o faitau tagata o le vasega i le Luka 4:18–21, fai i ai e mafaufau pe o le a le uiga o le faapea o Iesu o le Keriso, o le Mesia, po o le o Le ua Faauuina. Atonu foi latou te iloa e fesoasoani le faitau o le “Anointed One” i le Bible Dictionary. O faapefea ona tautino atu e Iesu i aso nei o Ia o le Mesia? E mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai pe na faapefea ona latou iloa o Keriso o lo latou Faaola.

  • Atonu e i ai ni lesona e fesoasoani e aoao ai e ala i le sailiili pe aisea na le taliaina ai e tagata o Nasareta Iesu o le Mesia folafolaina. O a mafuaaga, mo se faataitaiga, o loo fautuaina mai i le Luka 4:22–24? Ona mafai lea e tagata o le vasega ona faatusatusa nei uiga ma uiga o le fafine Sarefata ua oti lana tane ma Naamanu i le Feagaiga Tuai, o tagata e le o ni Isaraelu (tagai Luka 4:25–27).. E mafai ona e vave faafesootaia ni tagata o le vasega ma fai i ai e o mai sauniuni e aotele tala taitasi nei (tagai 1 Tupu 17:8–24; 2 Tupu 5:1–17; Luka 4:16–30). O a ni mea o aoao mai ia i tatou e nei tala e uiga i le i ai o le faatuatua ia Iesu Keriso? Pe o tatou vaai i ni savali mo i tatou i fetalaiga a le Faaola i tagata i Nasareta?

Mataio 4:18–22; Luka 5:1–11

O le mulimuli ia Keriso o lona uiga o le lafoai o o tatou manao ae talia Lona finagalo.

  • O nisi taimi o le taitaiga e tuu mai e le Alii e le talafeagai i le taimi muamua. E mafai e le vasega ona suesue le Luka 5:1–11, ma vaavaai mo mea na fesili ai le Faaola ia Peteru ma pe aisea na masalosalo ai Peteru i Ana faatonuga. Mata na faapefea ona aafia lagona o Peteru e uiga i le Faaola ma ia lava ona o lenei aafiaga? E mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai ni aafiaga na latou faaaoga ai lo latou faatuatua i le taitaiga faalelagi, e ui ina le malamalama atoatoa i ai. O le a le taunuuga ina ua latou faaaogaina lo latou faatuatua?

    Ata
    O Iesu o loo valaauina Peteru ma Aneterea i le sami

    “Ina mulimuli mai ia ia te a’u, ou te faia oulua ma fai faiva i tagata” (Mataio 4:19).

  • E pei lava ina “lafoai mea uma” e faifaiva ina ia mulimuli ia Iesu Keriso (Luka 5:11), e i ai mea e tatau ona tatou lafoaia ina ia avea ma Ona soo. O le a se mea tatou te aoao mai i le Mataio 4:18–22 i uiga faaalia ma le faatuatua o Peteru, Aneterea, Iakopo, ma Ioane? E ono fesoasoani le aumaia o se upega fagota i le vasega. Ona valaaulia lea o tagata o le vasega e tusi i lalo mea latou te loto e lafoai pe ua uma foi ona lafoaia ae mulimuli ia Keriso ma tuu i totonu o le upega. Mafaufau e valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai pe na faapefea ona suia o latou olaga ina ua latou filifili e lafoai mea uma ae mulimuli i le Faaola.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Ituaiga o tofotofoga.

Ina ua uma ona talanoa e uiga i faaosoosoga na feagai ma le Faaola i le vao, sa faailoa mai e David O. McKay ni vaega se tolu o faaosoosoga:

“(1) O se tofotofoga o meaai po o manaoga;

“(2) O se faamatuu atu i le faamaualuga, tifiga, po o le faalialia vale;

“(3) O se naunauga mo oa o le lalolagi po o le malosiaga ma le pule i fanua po o meatotino faalelalolagi a tagata” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Tavita O. MaKei [2003],82).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faafetai atu i au tagata aoao. “Aua e te mafaufau tele i mea e te aoao atu ae galo ai ona faafetai i tagata aoao mo lo latou sao. E manaomia ona latou iloa e te talisapaia lo latou naunautai e faasoa mai o latou malamalamaaga ma molimau” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola,33).

Lolomi