Fuakava Foʻoú 2023
6–12 Fēpueli. Sione 2–4: “ʻOku Totonu ke Mou Fanauʻi Foʻou”


“6–12 Fēpueli. Sione 2–4: ‘ʻOku Totonu ke Mou Fanauʻi Foʻou,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻou 2023 (2022)

“6–12 Fēpueli. Sione 2–4,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2023

ʻĪmisi
folofola ʻa Sīsū mo Nikotīmasí

6–12 Fēpueli

Sione 2–4

“ʻOku Totonu ke Mou Fanauʻi Foʻou”

Ko hono lau ʻo e Sione 2–4 ko ha founga lelei ia ke kamata ʻaki ʻo e teuteu ke faiakó. Hiki ha ngaahi ongo fakalaumālie ʻokú ke maʻu, pea ngāue ʻaki ʻa e fokotuʻutuʻu ko ʻení ke kumi ha ngaahi ʻilo mo ha ngaahi founga fakafaiako kehe.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Hiki e ʻuluʻi tohi ʻe tolu ʻi he palakipoé: Sione 2 , Sione 3 , mo e Sione 4 . ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi miniti siʻi ke nau vakaiʻi e ngaahi vahe ko ʻení pea toki tohi ʻi lalo ʻi he ngaahi ʻuluʻi tohi takitaha ha veesi naʻe tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e tokāteline mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he vahé. Aleaʻi ʻa e ngaahi veesi ne nau tohí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Sione 2:1–11

Naʻe fakahaaʻi ʻe he ngaahi mana ʻa Sīsū Kalaisí ʻa “hono nāunaú.”

  • ʻOku fokotuʻu mai ʻe he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ke lau ʻa e Sione 2:1–11 mei he anga ʻo e vakai ʻa ha taha naʻe ʻi ai tonu ʻi he taimi naʻe liliu ai ʻe Sīsū ʻa e vaí ki he uainé. Mahalo naʻa lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi ʻilo ne nau maʻu mei hono fai ʻení. Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mei he ngaahi veesi ko ʻení? Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe he mana ko ʻení ʻa e nāunau ʻo e ʻOtuá? (vakai, veesi 11).

Sione 2:13–22

Te tau lava ʻo maluʻi ʻa e ngaahi feituʻu mo e ngaahi meʻa toputapú.

  • Koeʻuhí ke tokoni ke ako e kau mēmipa ʻo e kalasí mei he fakamatala ʻo e kapusi ki tuʻa ʻe Sīsū ʻa e kau fefakatauʻakí mei he temipalé, te ke ala kole ange ke nau fakakaukau ki ha ngaahi meʻa kehe, naʻe lau ʻe he ʻEikí naʻe toputapu. Te tau lava fēfē ʻo tokoni ke maluʻi hono molumalu ʻo e ngaahi meʻa toputapu ko ʻení?

Sione 3:1–21

Kuo pau ke fanauʻi foʻou kitautolu kae lava ke tau hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

  • Te tau fakamatalaʻi fēfē ki ha taha e ʻuhinga ʻo e toe fanauʻi foʻoú? Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau akoako mo e tokotaha ʻoku tangutu ʻi hono tafaʻakí, ʻa e founga te nau tali ʻaki e fehuʻi ko ʻení. ʻI heʻenau fai iá, te nau lava ʻo aleaʻi ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā ʻoku tau ako mei he folofola ʻa Sīsū ʻi he Sione 3:3–7? ʻOku tokoni fēfē ʻa e fakatomalá, papitaisó, mo e hilifakinimá ke toe fanauʻi foʻou kitautolú? ʻE ala tokoni ʻa e fakamatala ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ki he fealeaʻaki ko ʻení.

  • ʻOku tui ha kakai ʻe niʻihi he ʻikai ke lava ha taha ia ʻo liliu moʻoni. Neongo ia, ka ʻoku hoko ʻa Nikotīmasi ko ha sīpinga ʻo ha taha naʻe liliu tupu mei he muimui ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau kumi ʻi he Sione 3:1–2; Sione 7:45–52; mo e Sione 19:38–40, ke tokoni ke nau ʻilo ʻeni. Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e ʻulungaanga mo e tui ʻa Nikotīmasí? Naʻe founga fēfē ʻene liliu ʻi he ʻalu ʻa e taimí? Ko e hā ha ngaahi sīpinga te tau lava ke vahevahe fekauʻaki mo ha kakai ne nau liliu koeʻuhí ko e ongoongoleleí?

Sione 4:5–34

ʻOku foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e “vai moʻui” mo e “meʻakai” ʻi hono fai e ngāue ʻa e ʻOtuá.

  • ʻOku fie maʻu fakaʻaho ʻe hotau sinó ʻa e meʻakai mo e vai. Naʻe ʻuhinga ʻa Sīsū ki he ngaahi fiemaʻu fakaemāmani lahí ni ʻi Heʻene fakatou akoʻi ʻa e fefine Samēliá mo ʻEne kau ākongá (vakai, Sione 4:5–34). Ke tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamouí, te ke lava ʻo fokotuʻu ha fakatātā ʻo ha meʻakai mo ha vai ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau hiki ʻi lalo he fakatātā takitaha ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e meʻakai mo e vai fakalaumālie naʻe akoʻi ʻe Sīsuú. ʻOku fakafiemālieʻi fēfē ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻetau fiekaia mo ʻetau fieinua fakalaumālié?

    ʻĪmisi
    matavai

    ʻOku foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e vai ʻo e moʻuí kiate kitautolu.

  • ʻE lava ʻe he fakakaukau ki he tupulaki ʻo e fakamoʻoni ʻa e fefine Samēliá kia Sīsū Kalaisí, ʻo tokoni ke fakakaukauloto ai e kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí ki he founga ne nau ʻilo ai ko Ia ʻa e Mīsaiá. Kumi fakakalasi, ki he ngaahi lea naʻe ngāue ʻaki ʻe he fefine Samēliá fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi he Sione 4:6–30. Ko e hā ʻoku fakamahinoʻi mai ʻe he ngaahi lea ko ʻení fekauʻaki mo ʻene ʻilo kia Sīsuú? Kuo tau tupulaki fēfē ʻi heʻetau fakamoʻoni ko Ia ʻa e Fakamoʻuí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ko hono ʻuhinga ʻo e toe fanauʻi foʻoú.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo pehē: “Ko e uluí … ko ha fuʻu liliu lahi, kae ʻikai ko ha meʻa siʻi—ko ha fanauʻi foʻou fakalaumālie mo ha liliu mahuʻinga ʻi he meʻa ʻoku tau ongoʻi mo fie maʻú, ʻi heʻetau fakakaukaú mo ia ʻoku tau faí, pea mo kitautolu. ʻOku fakahoko moʻoni ʻe he ʻelito ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ha liliu mahuʻinga mo fakaʻaufuli ʻi hotau angá pea ʻoku malava ia tuʻunga ʻi heʻetau falala ki he ʻngaahi ngāue māʻoniʻoni, mo e ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní’ (2 Nīfai 2:8). ʻI heʻetau fili ke muimui ki he ʻEikí, ʻoku tau fili ai ke liliu—ke toe fanauʻi foʻou fakalaumālie” (“Ye Must Be Born Again,” Liahona, May 2007, 20).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi: “Naʻe fanauʻi foʻou kitautolu ʻi heʻetau fai e fuakava mo hotau Fakamoʻuí ʻi he fanauʻi kitautolu ʻi he vai pea mo e Laumālié pea mo ʻetau ʻai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Te tau lava ʻo fakafoʻou ʻa e fanauʻi foʻou ko iá ʻi he Sāpate takitaha ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití. ʻOku fakapapauʻi ʻe he Kāingalotú, ko kinautolu kuo fanauʻi foʻou ʻi he founga ko ʻení ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ia kuo fakatupu fakalaumālile ʻo Sīsū Kalaisi (vakai, Mōsaia 5:7; 15:9–13; 27:25). Neongo ia, kuo pau ke tau kei tauhi pē ʻetau ngaahi fuakavá mo kātaki ki he ngataʻangá, kae lava ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ne fakataumuʻa ki he tuʻunga fanauʻi foʻou ko ʻení” “Have You Been Saved?,” Ensign, May 1998, 56).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

ʻOku ʻikai lelei ange ʻa e faiakó ʻi he kau akó. ʻOku mahuʻinga ho fatongia ko e faiakó, ka ʻoku ʻikai ko koe pē taha ʻa e maʻuʻanga tataki fakalaumālie ʻi he kalasí. Tokoni ke ako ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí mei he Laumālié pea nau fevahevaheʻaki ʻa e meʻa ʻoku nau akó.

Paaki