Fegaiga Fou 2023
6–12 Mati. Mataio 9–10; Mareko 5; Luka 9: “Ua Auina Atu e Iesu o Lenei Toasefulu ma le Toalua”


“6–12 Mati. Mataio 9–10; Mareko 5; Luka 9: “Ua Auina Atu e Iesu o Lenei Toasefulu ma le Toalua,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2023 (2022)

“6–12 Mati. Mataio 9–10; Mareko 5; Luka 9,” Sau, Mulimuli Mai ia te au—Mo le Aoga Sa: 2023

Ata
Iesu o loo faauuina ia Peteru

6–12 Mati

Mataio 9–10; Mareko 5; Luke 9

“Ua Auina atu e Iesu o Lenei Toasefulu ma le Toalua”

A o e faitauina le Mataio 9–10; Mareko 5; ma le Luka 9, saili musumusuga mai le Agaga Paia e uiga i manaoga o i latou e te aoaoina. O le tusifaamaumauina o ou lagona uunai faaleagaga e mafai ona fesoasoani ia te oe e saunia ai mo se aafiaga o le a faamanuiaina ai oe ma tagata o lau vasega.

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

E mafai ona e fai atu i tagata o le vasega ia taitasi ma tusi i luga o se fasipepa se upumoni sa latou aoaoina mai tusitusiga paia i lenei vaiaso, e aofia ai fuaiupu o mau. A uma ona aoina pepa, filifili ni nai pepa e faitau atu i le vasega. E mafai faapefea ona tatou faaaogaina na upumoni i o tatou olaga?

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Mataio 9

Ua ia Keriso le mana e faamalolo ai i tatou faaletino ma faaleagaga.

  • O le tele o faamalologa faavavega a le Faaola o loo aoao mai ai foi upumoni faaleagaga. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i lenei mea, e mafai ona e vaevaeina le vasega i ni vaega se fa ma tofi atu i vaega taitasi se tasi o fuaitau nei: Mataio 9:2–8; Mataio 9:18–19, 23–26; Mataio 9:20–22; ma le Mataio 9:27–31. Fai atu i vaega taitasi e suesue le vavega o loo faamatalaina i a latou fuaitau ona aotele lea mo le vasega. O a ni upumoni e mafai ona tatou aoao mai i nei vavega?

Ata
fafine o loo aapa atu e pa‘i i le ofu talaloa o Iesu

Faalagolago ia Ieova, saunia e Liz Lemon Swindle

Mataio 10

Ua tuuina atu e le Alii i Ana auauna le mana e fai ai Lana galuega.

  • E mafai ona fesoasoani le poloaiga a le Faaola i Ona Aposetolo ia i tatou i o tatou tiutetauave taitoatasi. Atonu ua i ai ni malamalamaaga o tagata o le vasega i lenei autu e ala ia latou suesuega faaletagata lava ia; mo se faataitaiga, e i ai se gaoioiga mo le autu lea i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitotasi ma Aiga. Valaaulia i latou e faasoa mai mea sa latou aoaoina pe galulue foi i ni vaega toalaiti e faamaea le gaoioiga i le vasega. Valaaulia le vasega e faasoa mai aafiaga ina ua latou lagonaina le mana o le Faaola a o latou faataunuuina o latou valaauga.

  • E mafai faapefea ona fesoasoani le suesueina o le poloaiga na tuu atu e Keriso i Ona Aposetolo i le Mataio 10 i tagata o lau vasega ia malamalama ai i le matafaioi a perofeta ma aposetolo i ona po nei? Atonu e aoga le faatusatusa o le poloaiga a le Faaola i le Toasefululua i le poloaiga na tuu atu i le Toasefululua i lenei tisipenisione, o loo maua i “Punaoa Faaopoopo.” Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai pe na faapefea ona tosinaina i latou i le galuega a Aposetolo soifua. Tuu atu lau molimau i le valaauga paia o perofeta soifua ma aposetolo, ma valaaulia le vasega e tuu atu foi a latou molimau.

Mataio 10:17–20

Pe a tatou i ai i le galuega a le Alii, o le a Ia musuia i tatou i upu e fai atu.

  • O nisi taimi i tagata e popole pe a faiaoga pe tautala atu i isi e uiga i le talalelei. Ae na folafola atu e le Alii i le au soo o le a Ia fesoasoani ia i latou ia iloa le mea e fai atu ai. O le a le mea e tatau ona tatou faia e maua ai le fesoasoani folafolaina a le Alii mo i tatou lava? Valaaulia tagata o le vasega e faitau le Mataio 10:19–20; Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:85; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 100:5–8 e sue ai tali i le fesili lea. O anafea na fesoasoani ai le Agaga Paia ia te oe ina ia iloa le mea e te fai atu ai? Atonu e faasoa atu ou aafiaga ma valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai foi o latou aafiaga.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

O se poloaiga i Aposetolo o aso e gata ai.

Ina ua valaauina nisi o uluai uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i lenei tisipenisione, sa tuuina atu ia i latou e Oliva Kaotui se poloaiga e pei o lea na tuu atu e Iesu Keriso i le Mataio 10. Sa Ia saunoa mai:

“‛E tatau ona outou tau ma le faamaualuga uma o malo. … O lea, ou te lapataia ai outou ia atinae le lotomaualalo tele; aua ua ou iloa le faamaualuga o le loto o le tagata. Ia faaeteete, nei sii a’e outou e le taufaaoleole o le lalolagi. Ia faaeteete ne’i saisaitia o outou faanaunauga e mea o le lalolagi. Ia faamuamua la outou auaunaga. … [E] tatau ona outou maua se molimau mai le Lagi mo outou lava, ina ia mafai ai ona outou tuu atu molimau i le upumoni. …

“‘… E tatau ona outou avatu lenei savali ia i latou o e ua manatu ia i latou lava ua popoto. Ma latou te ono sauaina outou; atonu latou te saili e faaumatia outou. E saili lava e le aunoa e le fili ia faaumatia ola o auauna a le Atua. O le mea lea, e ao ai ina outou sauniuni i taimi uma e ositaulaga o outou ola, pe a manaomia ai e le Atua mo le faalauteleina ma le fausiaina o Lana galuega. …

“Ona ia tago atu ai lea taitoatasi i o latou lima ma faapea atu, ‘Pe tou te auai ea ma le faamoemoe atoa o le loto i lenei galuega, e folafola le talalelei ma le maelega uma faatasi ma ou uso nei, e tusa ai ma auga ma le faamoemoega o le poloaiga ua outou maua?’ Ona latou tali taitasi lea i le faamautinoaga” (i le “Minutes and Blessings, 21 February 1835,” Minute Book 1, 159–161, 164, josephsmithpapers.org; ua faaonaponei le sipelaga ma faailoga).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Molimau atu i faamanuiaga. Pe a e tuuina atu valaaulia e faatino, molimau atu i au tagata aoao o le a latou maua faamanuiaga ua folafola mai e le Atua pe a latou faatino ma le faatuatua i Ana aoaoga. E le tatau ona avea faamanuiaga ma uluai faaosofia mo le usitai, ae o le finagalo o le Tama Faalelagi ia faamanuia Ana fanau uma. (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola,35.)

Lolomi