Fegaiga Fou 2023
13–19 Mati. Mataio 11–12; Luka 11: “O A’u Foi E Malolo Ai Outou”


“13–19 Mati. Mataio 11–12; Luka 11: ‘O A’u Foi E Malolo Ai Outou,’“ Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2023 (2022)

“13–19 Mati. Mataio 11–12; Luka 11,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: 2023

Ata
Iesu o loo tu i le lotolotoi o ao

Aua Tou te Matatau, saunia e Michael Malm

13–19 Mati

Mataio 11–12; Luka 11

“O A’u Foi E Malolo Ai Outou”

Faitau le Mataio 11–12 ma le Luka 11 i le aluga o le vaiaso ae e te lei aoao atu. O lenei mea o le a tuu atu ai ia te oe le taimi e mafaufau loloto ai ma maua ai faaaliga e uiga i mea e taulai atu i ai i le vasega.

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

O le faaaogaina o mataupu faavae tatou te maua i mau i o tatou olaga o se auala taua lea e iloa ai le mana o le afioga a le Atua. Fautuaina tagata o le vasega e faasoa mai mea na latou maua i a latou suesuega o tusitusiga paia i lenei vaiaso e mafai ona latou faaaogaina i o latou olaga. O le faasoaina atu o se faataitaiga o le auala na e faaaogaina ai mau e mafai ona fesoasoani e musuia ai tagata o le vasega e faasoa mai a latou lava faataitaiga.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Mataio 11:28–30

O le a tuuina mai e Iesu Keriso ia i tatou le malologa pe a tatou faalagolago atu ia te Ia.

  • I le Mataio 11:28–30, na aoao mai ai le Faaola o le a Ia fesoasoani ia i tatou e tauave a tatou avega mamafa pe afai tatou te talia Lana valaaulia “Ia outou amoina la‘u amo” (fuaiupu 29). Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama atili i lenei folafolaga, e mafai ona e faaali atu se ata o se amo (tagai otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A‘u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga) ma faasoa atu mea moni e pei o mea nei: o amo ua mamanuina e fesoasoani ai i manu e tauave ni avega mamafa po o le faia o galuega, ma o amo e masani ona fetaui lelei ma le manu. O a ni mea e faaopoopo e nei faamatalaga i lo tatou malamalama i le Mataio 11:28–30? O a ni valaaulia o tatou mauaina i nei fuaiupu? O a faamanuiaga o loo folafola mai ia i tatou? E mafai foi ona e faasoa atu le folafolaga a Peresitene Russell M. Nelson o loo maua i le “Punaoa Faaopoopo.”

  • E tofu uma i tatou ma avega e mafai ona faamāmāina e ala i le mana o Iesu Keriso. Ina ia uunaia le talanoaga e uiga i lenei mea, e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e faitau ma talanoaina le Mataio 11:28–30 ma se isi tagata i le vasega. E mafai ona latou faaaofia ai fesili e pei o nei i la latou talanoaga: O a nisi o faataitaiga o avega e ono tauaveina e se tagata? O le a le mea tatou te manaomia e fai ina ia tatou o mai ai ia Keriso? O le a le uiga o le tauaveina o le amo a Keriso i o tatou lava luga? O le a se taimi na e lagonaina ai le faamāmāina o au avega e le Faaola ina ua e liliu atu ia te Ia? E mafai e tagata o le vasega ona maua ni malamalamaaga faaopoopo i le savali a Elder David A. Bednar “Tauave ma le Faigofie a Latou Avega” (Liahona, Me 2014, 87–90).

Ata
o alii o loo tilotilo ifo i lalo i soo o loo savavali i le toga saito

Ua Aai Le Au Soo i le Saito i le Sapati, saunia e James Tissot

Mataio 12:1–13

O le Sapati o se aso e fai ai mea lelei.

  • I lo latou naunau e tausia le paia o le aso Sapati, sa faaaogaina ai e le au Faresaio ni tulafono mautu ma uputuu e faia e tagata, ia na iu ina faanenefu ai lo latou malamalama i le faamoemoega moni o le Sapati. Ina ia amata se talanoaga e uiga i le mafuaaga na tuuina mai ai e le Alii ia i tatou le aso Sapati, e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e toefaamanatu le Mataio 12:1–13 ma le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 2:26–27 (i le faaopoopoga i le Tusi Paia). O a mea ua aoao mai e nei tala e uiga i le faamoemoega o le Sapati? O a ni malamalamaaga faaopoopo e uiga i le Sapati tatou te maua mai le Esoto 31:16–17; Isaia 58:13–14; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9–13? Na faapefea ona suia la tatou sootaga ma le Faaola a o tatou taumafai e tausia Lona aso ia paia?

  • A o faamamafa e le au Faresaio le mau auiliiliga o tulafono e tusa ai ma le Sapati, sa aoao atu e le Faaola se mataupu faavae faigofie: “E tatau ona agalelei i le sapati” (Mataio 12:12). O a isi mataupu faavae e fesoasoani ia i tatou e tausia ai le paia o le aso Sapati? (tagai i le saunoaga a Peresitene Russell M. Nelson i le “Punaoa Faaopoopo”). Aisea e sili atu ai ona aoga mataupu faavae nai lo lisi o tulafono a o tatou taumafai e atiina ae le ola tutoatasi faaleagaga?

  • O le savali a Peresitene Russell M. Nelson “O Le Sapati o se Aso Fiafia” (Liahona, Me 2015, 129–32) ma vitio o le fautuaga a Elder Jeffrey R. Holland i le “Punaoa Faaopoopo” e ono faaopoopo i se talanoaga e uiga i le aso Sapati.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Amo faatasi ma Iesu Keriso.

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “E te sau ia Keriso ina ia amo faatasi ma Ia ma Lona mana, ina ia e le tosoina na o oe le avega o le olaga. O loo e tosoina le avega o le olaga ua amo faatasi ma le Faaola ma le Togiola o le lalolagi, ma e faafuasei lava ona avea ou faafitauli, e tusa lava po o le a lo latou ogaoga, o le a māmā” (“O Le Misiona ma le Galuega a le Faaola: O Se Talanoaga ma Elder Russell M. Nelson,” Ensign, Iuni 2005, 18).

“O le a le faailoga ou te manao e avatu i le Atua?”

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “Pe a manaomia ona ou faia se filifiliga pe o se gaoioiga e talafeagai pe leai mo le Sapati, e na o lo’u fesili lava ia te au ia, ‘O le a le faailoga ou te manao e avatu i le Atua?’ O lena fesili e matua ta’u manino mai ai lava a’u filifiliga e uiga i le aso Sapati” (“O le Sapati o se Aso Fiafia,” Liahona, Me 2015, 130).

O faamanuiaga o le tausia o le Aso Sapati.

I ni ata vitio faasolosolo se tolu, na aoao mai ai Elder Jeffrey R. Holland i faamanuiaga o le tausia o le aso Sapati: “Upon My Holy Day—Getting Closer to God,” “Upon My Holy Day—Honoring the Sabbath,” ma le “Upon My Holy Day—Rest and Renewal” (ChurchofJesusChrist.org).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Uunaia le fefaasoaa’i. “O tagata taitoatasi o i lau vasega o se puna faa’oaina o molimau, manatu ma aafiaga i le ola ai i le talalelei. Valaaulia i latou e faasoa atu, ma sii ae e le tasi le isi” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola,5).

Lolomi