Fuakava Foʻoú 2023
6–12 Māʻasi. Mātiu 9–10; Maʻake 5; Luke 9; “Ko e Toko Hongofulu Mā Ua ʻEni Naʻe Tuku Atu ʻe Sīsuú”


“6–12 Māʻasi. Mātiu 9–10; Maʻake 5; Luke 9: ‘Ko e Toko Hongofulu Mā Ua ʻEni Naʻe Tuku Atu ʻe Sīsuú,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au —Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻou 2023 (2022)

“6–12 Māʻasi. Mātiu 9–10; Maʻake 5; Luke 9,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2023

ʻĪmisi
ko hono fakanofo ʻe Sīsū ʻa Pitá

6–12 Māʻasi

Mātiu 9–10; Maʻake 5; Luke 9

“Ko e Toko Hongofulu Mā Ua ʻEni Naʻe Tuku AtU ʻe Sīsuú”

ʻI hoʻo lau ʻa e Mātiu 9–10; Maʻake 5; mo e Luke 9, feinga ki ha fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí. ʻE lava ke tokoni hono lekooti hoʻo ngaahi ongo fakalaumālié ke ke teuteu ai ki ha aʻusia te ne tāpuekina koe mo e kau mēmipa hoʻo kalasí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Te ke lava ʻo kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke takitaha tohi ʻi ha laʻipepa ha foʻi moʻoni ne nau ako mei he folofolá ʻi he uiké ni, kau ai e ngaahi veesi folofolá. Hili hono tānaki e ngaahi laʻipepá, fili ha niʻihi ke lau ki he kalasí. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Mātiu 9

ʻOku maʻu ʻe Kalaisi ʻa e mālohi ke fakamoʻui fakatuʻasino mo fakalaumālie kitautolu.

  • ʻOku akoʻi foki ʻe he ngaahi fakamoʻui fakaofo lahi ʻa e Fakamoʻuí ha ngaahi moʻoni fakalaumālie. Koeʻuhí ke tokoni ke mahino ʻeni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí, te ke lava ʻo vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe fā pea vahe ki he kulupu takitaha ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení: Mātiu 9:2–8; Mātiu 9:18–19, 23–26; Mātiu 9:20–22; mo e Mātiu 9:27–31. Kole ki he kulupu takitaha ke nau ako ʻa e mana ʻoku fakamatalaʻi ʻi heʻenau potufolofolá pea fakamatalaʻi fakanounou ia ki he kalasí. Ko e hā ha ngaahi moʻoni fakalaumālie te tau lava ʻo ako mei he ngaahi mana ko ʻení?

ʻĪmisi
fefine ʻoku kakapa atu ke ala ki he kofu ʻo Sīsuú

Trust in the Lord [Falala ki he ʻEikí], tā fakatātaaʻi ʻe Liz Lemon Swindle

Mātiu 10

ʻOku foaki ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ki Heʻene kau tamaioʻeikí ke fai ʻaki ʻEne ngāué.

  • ʻE lava ʻe hono fekauʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne Kau ʻAposetoló ke tokoniʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi fatongia fakafoʻituituí. Mahalo ne ʻosi maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi ʻilo ki he tefitó ni ʻi heʻenau ako fakafoʻituituí; hangē ko ʻení, ʻoku ʻi ai ha ʻekitivitī ʻi he tefito ko ʻení ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí . Fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau akó pe ke nau ngāue ʻi ha fanga kiʻi kulupu ke fakakakato ʻa e ʻekitivitií ʻi he kalasí. Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe ha ngaahi aʻusia ʻi ha taimi ne nau ongoʻi ai e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻenau fakahoko honau uiuiʻí.

  • ʻE tokoniʻi fēfē ʻa hono ako ʻo e fekau naʻe fai ʻe Kalaisi ki Heʻene Kau ʻAposetoló ʻi he Matiu 10, ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e fatongia ʻo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo onopōní? ʻE ala ʻaonga ke fakafehoanaki e fekau ʻa e Fakamoʻuí ki he Toko Hongofulu Mā Uá mo e fekau naʻe ʻoange ki he ʻuluaki Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení, ʻa ia ʻoku hā ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.” Mahalo naʻa lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e founga kuo tākiekina ai kinautolu ʻe he ngāue fakafaifekau ʻa e Kau ʻAposetolo moʻuí. Fai hoʻo fakamoʻoni ki he uiuiʻi fakalangi ʻo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí, pea fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke fai ʻenau fakamoʻoní.

Mātiu 10:17–20

Ko e taimi ʻoku tau ʻi he ngāue ai ʻa e ʻEikí, te Ne tataki kitautolu ʻi he meʻa ke tau lea ʻakí.

  • ʻOku faʻa ongoʻi tailiili he taimi ʻe niʻihi ʻa e kakaí, ʻi he taimi ʻoku nau akoʻi pe talanoa ai mo ha niʻihi kehe kau ki he ongoongoleleí. Ka naʻe ʻosi talaʻofa ʻa e ʻEikí ki Heʻene kau ākongá te Ne tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo ʻa e meʻa ke lea ʻakí. Ko e hā ʻoku fie maʻu ke tau fai ka tau toki maʻu ʻa e tokoni kuo talaʻofa ʻe he ʻEikí maʻatautolú? Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke lau ʻa e Mātiu 10:19–20; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:85; mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 100:5–8 ke maʻu e tali ki he fehuʻi ko ʻení. Ko e fē ha taimi kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻilo e meʻa ke ke lea ʻakí? Te ke ala vahevahe hoʻo ngaahi aʻusiá pea fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe haʻanautolú.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ko ha fekau ki he Kau ʻAposetolo ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Ko e taimi ne uiuiʻi ai e niʻihi ʻo e fuofua kau mēmipa ʻo e Kolomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he kuonga fakakōsipeli ko ʻení, naʻe ʻoange ʻe ʻŌliva Kautele kiate kinautolu ha fekau meimei tatau mo ia naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he Mātiu 10. Naʻá ne pehē:

“‘Kuo pau ke mou fakafepakiʻi ʻa e tāufehiʻa katoa pē ʻo e ngaahi puleʻangá kotoa. … Ko ia ai, ʻoku ou fakatokanga atu ke mou tanumaki ha loto-fakatōkilalo lahi, he ʻoku ou ʻilo ʻa e loto-hīkisia ʻa e tangatá. Mou tokanga, telia naʻa hiki hake koe ʻe he ngaahi fakahīkihiki ʻo e māmaní. Tokanga telia naʻa puke ʻe he ngaahi meʻa ʻo e māmaní ʻa hoʻo ʻofá. Tuku ke muʻomuʻa hoʻomou ngāue fakafaifekaú. … [ʻOku] mahuʻinga ke ke maʻu ha fakamoʻoni mei Langi maʻau pē, koeʻuhí ke ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoní. …

“‘… Kuo pau ke ke ʻoatu e pōpoakí ni ki he niʻihi ʻoku nau fakakaukau ʻoku nau potó. Pea mahalo te nau fakatangaʻi koe; pea feinga ke toʻo hoʻo moʻuí. Kuo feinga maʻu pē ʻa e filí ke toʻo e moʻui ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, ʻoku fie maʻu ke mou mateuteu ʻi he taimi kotoa pē ke feilaulauʻi ʻa hoʻomou moʻuí, ʻo kapau ʻe fie maʻu ia ʻe he ʻOtuá ki hono paotoloaki mo hono langa hake ʻEne ngāué.

“Naʻá ne toki puke tahataha kinautolu ʻi honau nimá mo pehē ange, ʻOkú ke loto-fakamātoato ke kau ʻi he ngāue fakafaifekaú ni, ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he faivelenga kakato ki homou kāinga ko ʻení, ʻo fakatatau ki he ʻuhinga mo e taumuʻa ʻo e tukupā kuó ke maʻú?’ Naʻa nau takitaha tali ʻio ki ai” (ʻi he “Minutes and Blessings, 21 February 1835,” Minute Book 1, 159–161, 164, josephsmithpapers.org ko e sipelá mo e fakaʻilonga leá ne liliu ke fakaonopooni).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuakí. ʻI he taimi ʻokú ke fakahoko ai ha fakaafe ke ngāué, fakamoʻoniʻi ange ki hoʻo kau akó te nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo ʻosi talaʻofa ʻe he ʻOtuá, ʻi he taimi te nau ngāue ai ʻi he tui ki Heʻene ngaahi akonakí. ʻOku ʻikai totonu ke hoko e ngaahi tāpuakí ko e tefitoʻi meʻa ia ke ne fakaʻaiʻai e talangofuá, ka ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke tāpuakiʻi kotoa ʻEne fānaú. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 35.)

Paaki