Fuakava Foʻoú 2023
3–9 ʻEpeleli. Toetuʻu: “ʻE Faʻitoka, Kofaʻā [Ho] Mālohí?”


“3–9 ʻEpeleli. Toetuʻu: ʻʻE Faʻitoka, Kofaʻā [Ho] Mālohí?,ʼ” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻou 2023 (2022)

“3–9 ʻEpeleli. Toetuʻu,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2023

ʻĪmisi
Ngoue Fonua Lotó

3–9 ʻEpeleli

Toetuʻu

“ʻE Faʻitoka, Kofaʻā [Ho] Mālohí?”

ʻI hoʻo teuteu ke faiako ʻi he uike ní, fakakaukau ki he founga ʻe lava ke fakatupulaki ai ʻe he fealēleaʻaki hoʻomou kalasí ʻi he Sāpate Toetuʻú, ha tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Fehuʻi ki he kau mēmipa ʻo e kalasí pe te nau tali fēfē ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení, “Ko e hā ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí?” mo e “Te u lava fēfē ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí? Fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ha faʻahinga potufolofola pē ne nau lau he uiké ni ʻoku tokoni ke tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

ʻOku fakahaofi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi mei he angahalá mo e maté, fakamālohia kitautolu ʻi hotau ngaahi vaivaí, pea mo fakafiemālieʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá.

  • ʻOku mahino nai ki he kau mēmipa hoʻo kalasí ʻoku fakafiemālieʻi kitautolu ʻe Sīsū ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí pea mo fakamālohia kitautolu ʻi hotau ngaahi vaivaí, pea mo fakahaofi foki kitautolu mei he angahalá mo e maté? Ko e founga ʻe taha ke tokoni ke nau ʻilo ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ko hano hiki e ngaahi foʻi lea ko ʻení ʻi he palakipoé: Angahala, Mate, Ngaahi ʻAhiʻahí, Ngaahi Vaivaí. ʻE lava ke lau ʻe he mēmipa takitaha ʻo e kalasí ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku lisi ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” pea fakalaulauloto ki he founga hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke ikunaʻi pe kātekina e ngaahi meʻa ko ení. Hili ia pea ʻe toki lava e kau mēmipa ʻo e kalasí ke hiki e meʻa ne nau ako mei he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi lalo he ngaahi ʻuluʻi tohí pea vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí.

    ʻĪmisi
    Sīsū ʻi he kolosí

    Crucifixion [Tutuki], tā fakatātaaʻi ʻe Louise Parker

  • Mahalo naʻa lava ha kiʻi lēsoni fakataumuʻa ke tokoni ʻo fakamahino e faikehekehe ʻi he fakamaʻa mei he angahalá mo e fakahaohaoaʻí: Te ke lava ʻo hiki ʻi he palakipoé ʻa e ongo ʻuluaki laine mei he Molonai 10:32, kae fakakau pē ai mo e ngaahi fehalaaki ʻi he sipelá mo e tuʻunga fakakalamá. Hili ia pea fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e kalasí ke ne tamateʻi e ngaahi fehalākí (kae ʻoua ʻe fakatonutonu). Naʻe fakaleleiʻi nai heni ʻa e palopalemá? Ko e hā e ngaahi lēsoni ʻoku tau ako mei he potufolofola mo e lēsoni fakataumuʻa ko ʻení fekauʻaki mo e ʻaonga ʻe lava ke fakahoko ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú? ʻE ala tokoni foki e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofá: “Kapau ko e ʻuhinga pē ʻo e fakamoʻuí ko e tamateʻi ʻetau ngaahi fehalākí mo e angahalá, pea tā kuo ʻikai lava ʻe he fakamoʻuí—neongo ʻene fakaʻofoʻofá—ʻo fakakakato e fiemaʻu ʻa e Tamaí maʻatautolú. ʻOku māʻolunga ange ʻEne taumuʻá: ʻOkú Ne finangalo ke hoko Hono ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné ʻo tatau mo Iá” (“Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻAloʻofá,” Liahona, Mē 2015, 108).

  • ʻE lava ke tokoni e ngaahi talanoá mo e ngaahi tala fakatātaá ke mahino lelei ange kiate kitautolu e Fakalelei ʻa Kalaisí. Mahalo te ke fie vahevahe ha talanoa pe tala fakatātā mei ha taha ʻo e ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.”   Hili ia pea ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha faʻahinga fakakaukau pe ngaahi ongo ʻoku nau maʻu fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo ʻEne fakalelei kiate kitautolú.

Mātiu 28:1–10; Luke 24:13–35; Sione 20:1–29; 1 Kolinitō 15:3–8, 55–58

Naʻe fakamoʻoni ʻa e kau fakamoʻoni ʻi he Fuakava Foʻoú naʻe ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e maté.

  • Fakakaukau ke mou toe vakaiʻi ʻa e fakamatala fakafolofola ʻo e ʻuluaki Toetuʻú—ʻa e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e kalasí ke ne toe fai e talanoá ʻi he lea pē ʻaʻana (vakai, Sione 20:1–17).  

  • Mahalo naʻa maʻu ʻe hoʻo kalasí ha mahino loloto ange ki hono mahuʻinga ʻo e kau fakamoʻoni ki he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí kapau te nau fakakaukau loto ʻo pehē ko ha kau loea pe faiongoongo kinautolu ʻoku nau fakatotoloʻi ʻa e pehē ko ia naʻe ʻosi toetuʻu ʻa Kalaisí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau kumi ha kakai ʻi he folofolá te nau lava ʻo hoko ko ha kau fakamoʻoni (vakai, Mātiu 28:1–10; Luke 24:13–35; Sione 20:19–29; 1 Kolinitō 15:3–8, 55–58). Te nau lava foki ʻo tohi ha kiʻi fakamatala nounou ʻo e meʻa ʻe lava ke lea ʻaki ʻe he kakai ko ʻení ʻi haʻanau fakamoʻoni ʻi fale hopo pe ʻi he taimi ʻe fakaʻekeʻeke ai kinautolu ki ha ongoongó.

  • Ko ha founga ʻe taha ke fakatupulaki ai ʻetau fakahoungaʻi e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí, ke tau fakakaukau ki ha founga te tau fakamatalaʻi ai ʻetau tui fakalotú ki he niʻihi kehé. ʻE vahevahe fēfē nai ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻenau ngaahi fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení: kuo ʻilo ha mēmipa ʻo e fāmlí ʻoku puke ʻi ha mahaki fakatuʻutāmaki; kuo mole siʻa ʻofaʻanga ʻo ha kaungāmeʻa; ʻoku fehuʻi atu ʻe haʻo kaungāʻapi pe ko e hā ʻoku ke fakamanatua ai ʻa e Toetuʻú. Poupouʻi kinautolu ke nau vakai ki he folofolá (hangē ko ia ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé”) ʻi heʻenau palani ʻenau ngaahi talí. Fakaafeʻi ha kau mēmipa tokosiʻi ʻo e kalasí ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ngaahi potufolofola fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí pea mo e Toetuʻú.

Ngaahi pōpoaki fekauʻaki mo e Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Hoko ko ha meʻangāue ʻo e Laumālié. “ʻOku ʻikai ko hoʻo taumuʻa ko ha faiakó ke fai ha lēsoni mālie ka ke tokoni ke maʻu ʻe he niʻihi kehé ʻa e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e faiako moʻoní” (Ko e Faiako ʻi he Founga ‘a e Fakamoʻuí, 10).

Paaki