Fegaiga Fou 2023
15–21 Me. Mataio 21–23; Mareko 11; Luka 19–20; Ioane 12: “Faauta, e Afio Mai Lou Tupu”


“15–21 Me. Mataio 21–23; Mareko 11; Luka 19–20; Ioane 12: ‘Faauta, e Afio Mai Lou Tupu,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2023 (2022)

“15–21 Me. Mataio 21–23; Mareko 11; Luka 19–20; Ioane 12,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: 2023

Ata
tamaloa i se laau a o latalata atu Iesu

Sakaio i le Laau o le Sukamoru, saunia e James Tissot

15–21 Me

Mataio 21–23; Mareko 11; Luka 19–20; Ioane 12

“Faauta, e Afio Mai Lou Tupu”

A o e faitauina le Mataio 21–23; Mareko 11; Luka 19–20; ma le Ioane 12, vaavaai mo mataupu faavae o le a fesoasoani e taulima ai manaoga o lau vasega. O le a musuia oe e le Agaga Paia ia iloa pe faapefea ona fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa na mataupu faavae.

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

I ni nai aso a o lei faia le vasega, valaaulia ni nai tagata o le vasega e sauniuni e faasoa mai se aafiaga ao suesueina mataupu atofaina o lenei vaiaso. Fai atu ia i latou e faamatala mai faamanuiaga e oo mai ia i latou a o latou suesue i tusitusiga paia i le aluga o le vaiaso.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Luka 19:1–10

E silafia taitasi i tatou e le Faaola.

  • Atonu e lagona e tagata o le vasega le le amanaiaina po o le faagaloina i nisi taimi i o latou olaga. E mafai ona fesoasoani le tala ia Sakaio latou te malamalama ai e silafia i latou e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma e popole mo i latou. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faatatau lenei tala i o latou olaga, valaaulia i latou e mafaufau o i latou lava o Sakaio. O le a sou manatu i le mea sa ia aoaoina e uiga i le Faaola mai lona aafiaga? O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai taumafaiga a Sakaio i le sailia o le Faaola?

Mataio 21:1–11; Mareko 11:1–11; Luka 19:29–44; Ioane 12:12–16

O Iesu Keriso o lo tatou Tupu

  • E mafai e se gaoioiga faigofie ona folasia atu se talanoaga e uiga i le malaga faatupu a le Faaola i Ierusalema: e mafai e ni nai tagata o le vasega ona tusia i luga o le laupapa ni mea e fesootai ma se tupu, e pei o se palealii po o se nofoalii, a o mate e isi mea o loo latou tusia. Ona tusi lea e isi tagata se tamai asini ma ni lala laau. O a faiā a nei mea i se tupu? Ona mafai lea ona e faaali atu se ata o le malaga faatupu a le Faaola i Ierusalema mai le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga ma valaaulia le vasega e faitau le Mareko 11:1–11. Na faapefea ona iloa e nei tagata o Iesu o lo latou Tupu? E faapefea ona tatou tapuai ia Iesu Keriso o lo tatou Tupu i a tatou upu ma faatinoga?

Mataio 22:34–40

O poloaiga sili e lua o le alofa i le Atua ma le alofa i isi e pei o i tatou lava.

  • E mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama e faapea “i nei poloaiga e lua”—alofa i le Atua ma alofa i o tatou tuaoi—“ua autu ai tulafono uma ma perofeta”? (Mataio 22.40). A uma ona faitau faatasi le Mataio 22:34–40 e mafai ona e tusia le Alofa i le Atua ma le Alofa i lou tuaoi i luga o le laupapa. Tuu atu i tagata taitasi o le vasega se fasipepa o tusia ai se poloaiga. Valaaulia nisi o i latou e faitau le latou poloaiga ma talanoa e uiga i le ala e fesoasoani ai la latou poloaiga ia i tatou e usitaia se tasi po o poloaiga sili uma nei e lua. A uma ona latou talanoaina la latou poloaiga, e mafai ona latou tuu a latou pepa i luga o le laupapa. Aisea e taua ai le manatua e fesootai poloaiga uma i poloaiga sili e lua? (tagai “Punaoa Faaopoopo”).

Mataio 23:13–33

O le a puipuia i tatou a o tatou taumamao mai le mulimuli i taiala tauaso.

  • Faamata e faamanuiaina tagata o le vasega mai le talanoaina o le faaupuga “taiala tauaso,” lea sa faaaoga e le Faaola e faamatala ai le tauaso faaleagaga o le au Faresaio ma le au tusiupu? (Mataio 23:16). E mafai ona e mafaufau i se auala e faapupula ai pe faape’i i se tagata ona mulimuli i se tagata e le mafai ona pupula. Pe mafai foi e le vasega ona lisi i luga o le laupapa ia uiga o se taiala tauaso, e pei ona faamatala mai i le Mataio 23:13–33. Ina ia faaopoopo i le lisi, mafaufau e vaavaai i mau faaopoopo o loo aoao mai ai le tauaso faaleagaga, e pei o le 2 Korinito 4:3–4; 2 Nifae 9:28–32; ma le Iakopo 4:14. E mafai faapefea ona tatou iloa ma aloese mai taiala tauaso?

Ata
O Iesu o loo talanoa atu i le au Faresaio

Sa ta‘uleagaina e le Faaola le au Faresaio o ni tagata pepelo ma ni taiala tauaso.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

O le alofa i le Atua ma le alofa i o tatou tuaoi o le faavae lea o mea uma tatou te faia.

E faatatau i poloaiga sili e lua o loo maua i le Mataio 22:37–39, na aoao mai Peresitene M. Russell Ballard:

“O le usiusitai ai i na poloaiga sili e lua e saunia ai se auala ia lagona atili ai le filemu ma le olioli. Pe a tatou alolofa ma auauna atu i le Alii ma alolofa ma auauna atu i o tatou tuaoi, o le a tatou lagonaina lava le fiafia atili lea e oo mai ia i tatou i se auala e sili atu.

“O le alofa i le Atua ma le alofa i o tatou tuaoi o le faavae lea o le aoaoga faavae o le auaunaga; aoaoina e faatotonugalemu-i-le-aiga ma lagolagoina-e-le-Ekalesia; tapuaiga faaleagaga i le aso Sapati; ma le galuega o le faaolataga i itu uma e lua o le veli e lagolagoina e Aualofa ma korama a toeaina. O nei mea uma e faavae i luga o poloaiga faalelagi o le alofa i le Atua ma le alofa i o tatou tuaoi. E mafai ona i ai se isi faavae e sili atu, sili atu ona taua, ma sili atu ona faigofie nai lo lena?” (“O Le Talalelei Moni, Mama, ma Faigofie a Iesu Keriso,” Liahona, Me 2019, 29).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Tou te le tau aoaoina atu mea uma. E tele naua mea e talanoaina i lesona taitasi, ae e le manaomia ona faia le lesona atoa i se vasega se tasi ina ia ootia ai se loto o se tasi—o le tele lava e lava le tasi pe lua ni vaega autu. Ao e mafaufau loloto i manaoga o tagata aoao, o le a fesoasoani le Agaga ia te oe e faailoa pe o le fea mataupu faavae, tala, po o mau e sili ona aoga ia i latou” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola,7).

Lolomi