Fegaiga Fou 2023
10–16 Iulai. Galuega 6–9: “Se A Le Mea E Te Finagalo I Ai Ou Te Faia?”


“10–16 Iulai. Galuega 6–9: ‘Se A Le Mea E Te Finagalo I Ai Ou te Faia?’“ Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2023 (2022)

“10–16 Iulai. Galuega 6–9,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: 2023

Ata
Paulo ua pau i luga o le eleele

Liua i le Ala i Tamaseko, saunia e Michelangelo Merisi da Caravaggio

10–16 Iulai

Galuega 6–9

“Se A Le Mea E Te Finagalo I Ai Ou Te Faia?”

Suesue le Galuega 6--9 ma tusifaamaumau ou lagona uunai. O le a fesoasoani lea e te maua ai faaaliga i le auala e fesoasoani ai i tagata o le vasega ia faalatalata atili atu ia Iesu Keriso e ala i lo latou suesueina o nei mataupu.

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Tusi i luga o le laupapa ia igoa o nisi o tagata o loo taua i le Galuega 6–9, e pei o Setefano, Saulo, Filipo, Anania, Peteru, ma Tapita po o Toreka. Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai se mea sa latou aoaoina mai se tasi o nei tagata i a latou suesuega i lenei vaiaso.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Galuega 7

O le faafitia o le Agaga Paia e mafai ona tau atu i le teenaina o le Faaola ma Ana auauna.

  • E mafai ona e amataina se talanoaga e uiga i le aafiaga o Setefano e ala i le valaaulia o tagata o le vasega e toefaamanatu upu a Setefano i le Galuega 7:37–53. O a ni lapataiga atonu o i ai i ana upu mo i tatou i aso nei? Atonu e te taulai atu i le faamatalaga a Setefano i le Galuega 7:51. O le a le uiga o le “faafiti i le Agaga Paia”? Ina ia malamalama loloto atili i nei upu, e mafai e tagata o le vasega ona talanoaina se tasi pe sili atu o nei fuaitau: 2 Nifae 28:3–6; 33:1–2; Mosaea 2:36–37; Alema 10:5–6; ma le Alema 34:37–38. Aisea i nisi taimi tatou te “faafitia ai le Agaga Paia”? O le a se mea e mafai ona tatou faia ia iloa lelei ai ma mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia?

Galuega 8:9–24

O o tatou loto e tatau ona “tonu i luma o le silafaga a le Atua.”

  • Ina ia suesue o se vasega i le tala i a Simona, e mafai ona e tusia i le laupapa ni fesili O ai Simona? O le a le mea na ia manao i ai? ma Na faapefea ona ia taumafai ia maua? Tofi tagata taitoatasi o le vasega e faitau le Galuega 8:9–24, ma vaavaai mo ni tali i fesili nei. O a upumoni sa lei malamalama i ai Simona i lea taimi? O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai ai i le aafiaga o Simona? E mafai faapefea ona tatou mautinoa o o tatou loto o loo “tonu i luma o le silafaga a le Atua”? (fuaiupu 21).

  • I le taimi o a latou suesuega faaletagata lava ia, atonu na maua e nisi o tagata o le vasega ni uiga na i ai ia Setefano ma Filipo e lei i ai ia Simona (tagai otootoga o lenei vaiaso i le Sau Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga). Afai o lea, e mafai ona e valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou maua. E mafai foi e tagata o le vasega ona faasoa mai isi faataitaiga mai le Galuega 6–9 o tagata sa tonu o latou loto i luma o le Atua, e pei o Filipo ma le tagata mai Aitiope (tagai Galuega 8:26–40), Saulo (tagai Galuega 9:1–22), ma Tapita (tagai Galuega 9:36–39).

    Ata
    O Peteru o faatuina Tapita mai le oti

    Tapita e, Ina Tu ia i Luga, saunia e Sandy Freckleton Gagon

Galuega 8:26–39

O le a fesoasoani le Agaga Paia ia i tatou e taitai atu isi ia Iesu Keriso.

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i auala e mafai ona latou taitai atu ai isi ia Iesu Keriso (tagai Galuega 8:31), atonu e te valaaulia ni tagata se toalua o le vasega e saofafai faafesagai ma faitau le talanoaga a Filipo ma le tagata mai Aitiope o loo i le Galuega 8:26–39. E mafai e se tagata lona tolu o le vasega ona faitau vaega e le o le talanoaga. O le a se mea ua tatou aoao mai i le faataitaiga a Filipo e uiga i le aoao atu o le talalelei i isi?

  • Ina ia suesue i faataitaiga i aso nei o le tala i le Galuega 8:26–39, e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai ni aafiaga na latou maua i le faasoaina atu o le talalelei pe faatatau i le auai mai i le Ekalesia. Sa faapefea ona fesoasoani le Agaga Paia ia i latou? Na faapefea ona galue se tasi e fai ma o latou taiala? Valaaulia tagata o le vasega e manatunatu loloto po o ai e mafai ona latou taitaiina mai i le talalelei.

Galuega 9

Afai tatou te gauai atu i le finagalo o le Alii, ona mafai lea ona avea i tatou ma mea faigaluega i Ona aao.

  • E mafai ona aoao e tagata o le vasega ia upumoni mamana e uiga i o latou lava liuaina e ala i le suesue i le aafiaga o Saulo, e aofia ai le upumoni e faapea, e mafai e tagata uma ona salamo ma suia pe afai latou te loto i ai. Atonu e te fesili atu i tagata o le vasega e faatusatusa le aafiaga o Saulo i aafiaga a Alema (tagai Mosaea 17:1–418; 26:15–21) ma Aneti-Nifae-Liae (tagai Alema 24:7–12). O le a le mea na fai e le Alii e fesoasoani ai i nei tagata ia liua? Na faapefea ona latou faaalia lo latou naunau e sui? O a ni savali ua tatou maua mo o tatou lava olaga mai nei tala?

  • Ina ia uunaia talanoaga e faatatau i le aafiaga o Saulo, atonu e te valaaulia ni nai tagata o le vasega e o mai saunia e faasoa atu ni mea ua latou aoaoina mai vaega taitasi o le saunoaga a Peresitene Dieter F. Uchtdorf “Faatalitali i le Auala i Tamaseko” (Liahona, Me 2011, 70–77). E faapefea i nisi o taimi ona tatou faatalitali i lo tatou lava auala i Tamaseko? E tusa ai ma le saunoaga a Peresitene Uchtdorf, o a ni mea e mafai ona fesoasoani ia tatou lagona lelei ai le siufofoga o le Atua? Atonu e te mafaufau foi e matamata le vitio “The Road to Damascus” (ChurchofJesusChrist.org). Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faasoa atu o latou aafiaga i le sailia ma le mulimuli i le finagalo o le Alii.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Molimau atu e uiga ia Iesu Keriso. I le avea ai o se faiaoga, e mafai ona e fesoasoani i tagata o le vasega e fausia lo latou faatuatua i le Faaola, e pei lava ona faia ai e Filipo i le tagata Aitiope e ala i le aoaoina o ia mai ia Isaia (tagai Galuega 8:26–37). Ina ia faia lenei mea, e tatau ona i ai ni ou lava aafiaga e fausia ai le faatuatua i tusitusiga paia. O le molimau e te faasoa atu e mafai ona avea ma se malosiaga mamana e fesoasoani ai i tagata o le vasega e faamalolosia a latou molimau ia Iesu Keriso.

Lolomi