“17–23 Iulai. Galuega 10–15: ‘A Ua Tupu le Afioga a le Atua ma Ua Faateleina,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2023 (2022)
“17–23 Iulai. Galuega 10–15,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: 2023
17–23 Iulai
Galuega 10–15
“A Ua Tupu le Afioga a le Atua ma Ua Faateleina”
O le suesue ma le agaga tatalo i le Galuega 10–15 a o lei faitauina le otootoga lenei, o le a fesoasoani e te maua ai uunaiga mai le Alii. O manatu o loo i lalo ua na o ni fautuaga.
Valaaulia le Fefaasoaai
Valaaulia tagata o le vasega e faasoa atu i se tasi o nofo latalata ane se mea na aoao atu e le Agaga ia i latou a o latou faitauina le Galuega 10–15. Valaaulia ni nai tagata e faasoa mai o latou malamalamaaga i le vasega atoa.
Aoao Atu le Aoaoga Faavae
E aoao mai i tatou e le Tama Faalelagi i lea mataupu ma lea mataupu e ala i faaaliga.
-
Atonu e i ai ni manatu sese o nisi o tagata o le vasega e uiga i le faagasologa o le mauaina o faaaliga. Atonu e mafai ona fesoasoani ia i latou le talanoa i auala na oo mai ai faaaliga ia Peteru, ma pe faapefea ona latou agai i luma, “aua lava le masalosalo vale” (Galuega 10:20), pe a foliga e le atoatoa pe le manino ia faaaliga. Mafaufau e tusi se laina i luga o le laupapa ma tusi i le tasi o faatausiusiuga o le laina E tatau ona talai atu le talalelei i Nuuese. Toefaamanatu o se vasega, le Galuega 10 ma le 11:1–18, ona faaopoopo lea o vaega i luga o le laina e faaalia ai le ala na faaali atu ai e le Alii ia Peteru i lea laasaga ma lea laasaga e faapea, ua oo mai le taimi e talai atu ai le talalelei i Nuuese. Mo se faataitaiga, atonu e te amata i le vaega e faailogaina “Sa vaai Konelio i se faaaliga vaaia” (Galuega 10:1–6) pe amata foi i le poloaiga a le Faaola i Ona soo e “fai nuu uma lava ma soo” i le Mataio 28:19. O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i faaaliga mai le aafiaga a Peteru? O a aoaoga a Nifae e uiga i faaaliga i le 2 Nifae 28:30 ma aoaoga mai ia Elder David A. Bednar i le “Punaoa Faaopoopo” e faaopoopo i lo tatou malamalama?
Atateine o loo faitau tusitusiga paiaO faaaliga patino e masani ona oo mai i le aluga o taimi e ala i taumafaiga filiga.
-
Atonu e te suesuea tulaga i mau ia sa faapea ona aoaoina ai e le Alii ia tagata i lea fuaitau i luga o lea fuaitau. E faaopoopo atu i le aafiaga a Peteru i le Galuega 10, e mafai e tagata o le vasega ona toefaamanatu ia aafiaga a Nifae (1 Nifae 18:1–3); Alema (Alema 7:8; 16:20); ma Mamona (3 Nifae 28:17, 36–40). O a isi faataitaiga e mafai ona mafaufau i ai tagata o le vasega lea na maua ai e tagata le taitaiga faaleagaga “o sina mea itiiti i i ma sina mea itiiti i o”? (2 Nifae 28:30). Aisea e filifili ai le Alii i nisi o taimi e faaali mai mea i lenei auala nai lo o le tuuina mai o tali ia i tatou i le taimi e tasi? (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:40; 98:12).
-
O nisi taimi e i ai fesili po o atugaluga a tagata o le ekalesia e uiga i suiga i tulafono faavae ma polokalama i le Ekalesia. Atonu o le a fesoasoani ia i latou le talanoa i le auala na suia ai e le faaaliga e amata le talaiga o le talalelei i Nuuese (tagai Galuega 10) ia faatonuga na muamua atu a le Alii i Ona soo (tagai Mataio 10:1, 5–6). E mafai ona e faaali atu le vitio “The Jerusalem Conference” (ChurchofJesusChrist.org). Faamata e faapefea ona tali atu tagata o le vasega i se tagata i aso o Peteru ia sa le malilie i le faatonuga a Peteru ona sa feteenai ma faiga anamua? E mafai faapefea e le faaaliga i le Galuega 10 ona fesoasoani ia tatou faalogo ma usitai i faaaliga faifaipea a le Alii e ala mai i Lana perofeta?
“E le faailogaina tagata e le Atua.”
-
Faamata o le a aoga i tagata o lau vasega se talanoaga i le uiga o le “e le faailogaina tagata e le Atua”? E mafai ona e amata i le valaaulia o le vasega e faitau ia mau o loo aoao mai, e le faailogaina tagata e le Atua, e pei o le Roma 2:1–11; 1 Nifae 17:34–40; 2 Nifae 26:32–33; Alema 5:33; Moronae 8:12; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:34–35. Fai atu i tagata o le vasega e tusi ni faauigaga e mafai ona i ai o le “e le faailoga tagata,” e faavae i mea latou te faitauina, ona faasoa mai lea o mea na latou tusia. E faapefea ona faaalia i mea na tutupu ma mataupu faavae o loo i le Galuega 10:34–48 e le faailogaina tagata e le Atua? E mafai faapefea ona “talia” ma “faapitoa” e amiotonu e le Atua e ui lava e le faailogaina e Ia ni tagata? (tagai Galuega 10:34–35; 1 Nifae 17:35).
Atonu e manaomia ona e fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama o le “e le faailoga tagata” e le faauigaina faapea, e faamanuia tutusa e le Atua tagata uma e tusa lava po o a a tatou amioga. E finagalo o Ia ia talia e Ana fanau uma Lana talalelei, ae o le atoatoa o faamanuiaga o le talalelei ua faapolopoloina mo i latou o e osia ma tausia feagaiga ma Ia.
Punaoa Faaopoopo
Mauaina o le faaaliga i lea mataupu ma lea mataupu.
Sa aoao mai Elder David A. Bednar: “E toatele i tatou e masani ona faapea o le a tatou maua se tali po o se uunaiga i a tatou tatalo ma auganiga faatauanau. Ma e masani foi ona tatou faamoemoe o se tali po o se uunaiga faapea o le a vave oo mai ma oo uma mai i le taimi e tasi. O lea, tatou te matele ai i le talitonu o le a tuuina mai e le Alii ia i tatou se tali tele ma vave ma oo uma mai i le taimi e tasi. Ae peitai, o le mamanu o loo faamatala faafia mai i tusitusiga paia, o loo tau mai ai, tatou te maua i ‘lea fuaitau i luga o lea fuaitau, i lea mataupu i luga o lea mataupu,’ po o se isi faaupuga, o ni tali laiti e tele i le aluga o se periota o taimi. O le iloaina ma le malamalama i lenei mamanu o se ki taua i le mauaina o musumusuga ma le fesoasoani mai le Agaga Paia” (“Line upon Line, Precept upon Precept,” New Era, Sept. 2010, 3–4).
Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu
Amata i tusitusiga paia. A o lei liliu atu i punaoa faaopoopo, ia suesue ma le filiga i tusitusiga paia anamua ma ona po nei. O le suesue ma le agaga tatalo i le afioga a le Atua, o le a mafai ai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe e te utuvai mai i mea sa e suesueina a o e aoao atu. (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola,12.)