Fuakava Foʻoú 2023
31 Siulai–6 ʻAokosi. Ngaue 22–28: “Ko e Faifekau mo e Fakamoʻoni”


“31 Siulai–6 ʻAokosi. Ngāue 22–28: ‘Ko e Faifekau mo ha Fakamoʻoni,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻou 2023 (2022)

“31 Siulai–6 ʻAokosi. Ngāue 22–28,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2023

ʻĪmisi
Paula ʻi he fale fakapōpulá

31 Siulai–6 ʻAokosi

Ngāue 22–28

“Ko e Faifekau mo e Fakamoʻoni”

Lau ʻa e Ngāue 22–28 mo lotu loto ke ueʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻilo ʻa e meʻa ke ke nofotaha aí, ʻa ia ʻe tokoni ki he kau mēmipa hoʻo kalasí. Lēkooti ha faʻahinga fakakaukau pē ʻe haʻu ki ho ʻatamaí; ʻe lava ke hoko ʻeni ko e kamataʻanga ʻo hoʻo palani akoʻí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau hiki ha potufolofola mei he Ngāue 22–28 naʻe makehe kiate kinautolu ʻi he uiké ni. Fakatahaʻi ʻenau ngaahi talí pea lau fakataha ha niʻihi ʻo e ngaahi vēsí. Fakaafeʻi ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻuhingamālie ai ʻa e ngaahi veesi ko ʻení kiate kinautolú.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Ngāue 22:1–21; 26:1–29

Ko e fakamoʻoní, ko hano fakahaaʻi ia ʻo ha moʻoni ʻo makatuʻunga ʻi ha ʻilo pe tui fakataautaha.

  • ʻE lava ke hoko ʻa e fakamoʻoni ʻa Paula kia Fesitasi mo e Tuʻi ko ʻAkilipá ko ha faingamālie ke aleaʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻo e fakahoko ha fakamoʻoní. Te ke lava ʻo kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau toe vakaiʻi ʻa e Ngāue 22:1–21 pe 26:1–29. Ko e hā ʻoku tau ako mei he sīpinga ʻa Paulá fekauʻaki mo e fakamoʻoní? Ko e hā mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe fekauʻaki mo e fakamoʻoní ʻoku tau ako mei he fakamatala ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé”? ʻE lava ʻo tokoni hano hivaʻi pe tā ʻo e himi “Ko e Fakamoʻoní” (Ngaahi Himi, fika 69) ke fakaafeʻi e Laumālié ki hoʻomou fealeaʻakí.

  • Neongo naʻe ʻikai fekumi ʻa Paula ki he fakamoʻoni fakalaumālie naʻá ne maʻu ʻi he hala ki Tāmasikusí, ka naʻá ne fakaʻaongaʻi e toenga ʻo ʻene moʻuí ʻi he feinga ke pukepuke mo taukapoʻi ʻene fakamoʻoní (vakai, Ngāue 22:10, 14–16; 26:19). ʻE lava ʻo tokoni e sīpinga ʻa Paulá ke mahino ki hoʻo kalasí ʻoku fie maʻu ʻe he fakamoʻoní ʻa e ngāue mo e feilaulau. Ke kamataʻi hano aleaʻi e meʻá ni, mahalo ʻe lava ʻe ha mēmipa ʻo e kalasí ʻo fakamatalaʻi haʻane feinga ke hoko ko ha taha pāteʻi hiva, ʻaati, pe sipoti. ʻOku tatau fēfē ʻa e feinga ke fakatupulaki ha faʻahinga taukei peheé mo hano fakamālohia ha fakamoʻoní? Ko e hā ha ngaahi ngāue kuo pau ke tau fakahoko ke maʻu mo fakamālohia ai ha fakamoʻoni? (vakai foki, ʻAlamā 5:46).

Ngāue 26:9–23

ʻOku tau maʻu ha fatongia ke hoko ko e ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé.

  • Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Paula ke hoko “ko e faifekau” [pe ngāue fakaetauhi] (Ngāue 26:16), ka ko e hā hono ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko ʻení? Ke tokoni ke vakaiʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha founga te nau lava ai ʻo ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé ʻo tatau pē pe naʻe vahe pe ʻikai, te ke lava ʻo hiki ʻi he palakipoé ha fehuʻi hangē ko ʻení ʻOku ʻuhinga ki he hā ke ngāue fakaetauhí? Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau kumi e talí ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení: Mātiu 20:25–28; Ngāue 26:16–18; 3 Nīfai 18:29–32; Jean B. Bingham, “Ngāue Fakaetauhi ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí,” Liahona, Mē 2018, 104–7. ʻI heʻenau vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú, poupouʻi kinautolu ke fakamatalaʻi ha ngaahi founga te tau lava kotoa ai ʻo tokoni ki he niʻihi kehé, kau ai hotau ngaahi uiuiʻi faka-Siasí.  

Ngāue 27

Kapau te tau talangofua ki he kau palōfita ʻa e ʻEikí, te Ne tataki mo maluʻi kitautolu mei he koví.

  • Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau talanoa fekauʻaki mo e tali ʻa e ʻeikitaú ʻi he taimi naʻe kikiteʻi ai ʻe Paula ʻe “kovi lahi” ʻa e vaká pea ʻe mole ha ngaahi moʻuí (vakai, Ngāue 27:10–11). Ko e hā naʻe anga pehē ai ʻa e ʻeikitaú? Mahalo naʻa lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e meʻa naʻa nau mei lea ʻaki ki he ʻeikitaú ke tokoniʻi ia ke tui ki he kikite ʻa Paulá. Ko e hā ha ngaahi lēsoni kehe ʻe lava ke tau ako mei he Ngāue 27 fekauʻaki mo e muimui ʻi he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí? Mahalo kuo aʻusia ʻe ha kau mēmipa hoʻo kalasí ha taimi ne nau muimui ai ki he fakahinohino ʻa e kau palōfitá neongo naʻe kehe mei he faleʻi ʻa e kakai ʻoku nau feohí. Fakaafeʻi ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ke vahevahe ʻa ʻenau ngaahi aʻusiá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ko hono fakahoko ha fakamoʻoní.

Naʻe lea ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ki he fakamoʻoni ʻa Paula ʻi he ʻao ʻo e Tuʻi ko ʻAkilipá pea mo akoʻi hono mahuʻinga ke tau fakahoko ha fakamoʻoní.

“ʻOku fie maʻu ke toe nofotaha ange ʻetau ngaahi houa fakamoʻoní ki he Fakamoʻuí, ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ngaahi tāpuaki ʻo e fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, pea mo e ngaahi akonaki ʻo e folofolá. ʻOku fie maʻu ke tau fetongi e ngaahi talanoá, ngaahi fefonongaʻakí, mo e ngaahi leá, ʻaki ha ngaahi fakamoʻoni haohaoa. ʻOku fie maʻu kinautolu ʻoku fakafalala ke fai ha lea mo ha ako ʻi heʻetau ngaahi houalotú ke nau fai ia ʻaki e mālohi fakatokāteline ko ē ʻoku fakatou ongona mo ongoʻí, ʻo hiki hake ʻa e laumālié mo fakamaamaʻi ʻa hotau kakaí. …

“… Neongo ʻoku lelei maʻu pē ke fakahaaʻi ʻa e ʻofá mo e houngaʻiá, ka ʻoku ʻikai tuʻunga ʻi he faʻahinga fakafōtunga ko iá ʻa e faʻahinga fakamoʻoni te ne kamataʻi ha afi ʻo e tuí ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé. Ke fai ha fakamoʻoní, ko e ‘fakamoʻoniʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; ko e fai hano fakahā ʻo ha moʻoni ʻi he founga molumalu ʻo makatuʻunga ʻi he ʻilo pe tui fakafoʻituitui’ [Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fakamoʻoniʻí,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org]. ʻOku fakahoko ʻe he fakahaaʻi mahino ʻo e moʻoní ha faikehekehe ʻi he moʻui ʻa e kakaí. Ko e meʻa ʻeni ʻokú ne liliu ʻa e lotó. Ko e meʻa ia ʻoku lava ke fakapapauʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he loto ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá” (“Fakamoʻoni Haohaoa,” Liahona, Nōvema 2004, 41).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Teuteu kimuʻa. “ʻI hoʻo fakakaukau ki he founga ʻe faitāpuekina hoʻo kalasí ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻe hoko atu kiate koe ha ngaahi fakakaukau ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó—ʻi hoʻo ʻalu ki he ngāué, fai hoʻo ngāue fakaʻapí pe fengāueʻaki mo ho fāmilí mo e kaungāmeʻá. ʻOua naʻá ke fakakaukau ki he teuteu fakalaumālié ko ha meʻa ke fakaʻataʻatā ki ai ho taimí, ka ko ha meʻa pē ia ʻokú ke fai maʻu pē” (Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamo‘uí, 12).

Paaki