Fuakava Foʻoú 2023
21–27 ʻAokosi. 1 Kolinitō 1–7: “Ka Mou Māʻopoʻopo Lelei”


“21–27 ʻAokosi. 1 Kolinitō 1–7: ‘Ka Mou Māʻopoʻopo Lelei,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻou 2023 (2022)

“21–27 ʻAokosi. 1 Kolinitō 1–7,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2023

Kolinitō ʻi he kuonga muʻá

Corinth, Southern Greece, the Forum and Civic Center [Kolinitō, Fakatonga ʻo Kalisí, Senitā Fakatahaʻangá mo e Senitā Fakapuleʻangá], tā valivali ʻa BalageBalogh/www.ArchaeologyIllustrated.com

21–27 ʻAokosi

1 Kolinitō 1–7

“Ka Mou Māʻopoʻopo Lelei”

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau “omi [ki he lotú] ke fekumi ki ha aʻusia fakalaumālie” (“A Teacher Come from God,” Ensign, May 1998, 26). ʻI hoʻo lau ʻa e 1 Kolinitō 1–7, fakakaukau ʻi he faʻa lotu pe ko e hā te ke lava ʻo fai ke tokoni ʻo faʻu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻi hoʻo kalasí.

fakaʻilonga ʻo e feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau hiki ʻa e meʻa ne nau fai ʻi he meʻa ʻoku nau ako mei he folofolá. Kole ki ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau tohí.

fakaʻilonga ʻo e akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

1 Kolinitō 1:10–17; 3

Ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Kalaisí ʻoku nau feinga ke uouangataha.

  • ʻE lava ke hoko hano aleaʻi ha ngaahi ʻuluaki vahe siʻi ʻo e 1 Kolinitoó ko ha faingamālie ke fakatupulaki ai e uouangatahá ʻi he kāingalotu ʻo e uōtí. Te ke lava ʻo kamata ʻaki hano kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau talanoa ki ha kalapu, kulupu, timi, pe ha toe faʻunga ʻoku nau kau ki ai naʻe maʻu ai ha ongoʻi uouangataha moʻoni. Ko e hā naʻe ongoʻi uouangataha pehē ai ʻa e kulupu ko ʻení. Hili ia pea mou toki vakaiʻi leva ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki ʻa Paula ʻi he uouangatahá ʻi he 1 Kolinitō 1:10–13; 3:1–11. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení, fakataha mo ʻetau ngaahi aʻusiá, fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tokoni ke fokotuʻu ʻa e uouangatahá pea mo e meʻa ʻokú ne vetekí? Ko e hā ha ngaahi feilaulau kuo pau ke tau fai kae lava ke tau aʻusia ʻa e uouangatahá? Ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku uouangatahá? Vakai foki ki he tala fakatātā ʻa Sisitā Seuloni ʻIupengi ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.”

  • ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe Paula e ʻīmisi ʻo ha fale ke poupouʻi ʻa e uouangatahá ʻi he 1 Kolinitō 3:9–17. ʻE tokoni fēfē ʻa e fakafehoanaki ko ʻení ke mahino ange ki hoʻo kalasí ʻa e uouangatahá? Hangē ko ʻení, hili hono lau fakataha e ngaahi veesi ko ʻení, te ke lava ke ʻoange ki he kau mēmipa takitaha ʻo e kalasí ha konga papa pea tuku ke nau ngāue fakataha ke langa ha meʻa. ʻOku tau hoko fēfē ko e “fale ʻo e ʻOtuá”? (1 Kolinitō 3:9). ʻOku langa fakafoʻituitui fēfē ʻe he ʻOtuá kitautolú? Ko e hā ʻoku langa fakataha ʻe kitautolu Kāingalotú? Ko e hā te tau lava ʻo fai ko ha uooti uouangataha, he ʻikai ke tau lava ʻo fakahoko fakafoʻituituí?

1 Kolinitō 1:17–31; 2; 3:18–20

ʻOku tau fie maʻu e poto ʻo e ʻOtuá, ke fakahoko ʻaki e ngāue ʻa e ʻOtuá.

  • Ko ha foʻi fakakaukau ʻeni ke tokoni ki hoʻo kalasí ke nau falala ki he ʻOtuá: Vahevahe e kau mēmipa ʻo e kalasí ki ha ngaahi kulupu pea kole ange ke nau lau vave ʻa e 1 Kolinitō 1:17–31; 2; pe 3:18–20 ʻo kumi e ngaahi foʻi lea hangē ko e potó mo e valé. Pea te nau toki lava leva ke vahevahe ʻi heʻenau kulupú ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e poto ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻi he ongoongoleleí ʻe ngali noaʻia ki ha kakai ʻe niʻihi? ʻOku fakafōtunga fēfeeʻi ʻe he ngaahi meʻa ko ʻení e poto ʻo e ʻOtuá? Mahalo naʻa lava ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻo vahevahe ha ngaahi aʻusia ne nau falala ai ki he poto ʻo e ʻOtuá, kae ʻikai ʻonautolú, ke fakahoko ʻEne ngāué.

1 Kolinitō 6:9–20

ʻOku toputapu hotau sino fakamatelié.

  • Ke kamataʻi ha fealeaʻaki ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, te ke ala hiki ʻi he palakipoé ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā ʻoku finangalo ʻe he ʻEikí ke tau fakakaukau ki hotau sinó? ʻOku kehe fēfē ʻeni mei he founga ʻoku fie maʻu ai ʻe Sētane ke tau fakakaukau ki hotau sinó? ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ko hotau sinó ko ha temipale ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he 1 Kolinitō 6:9–20 (vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:15; Mōsese 6:8–9).

  • ʻE lava ke kau ʻi hoʻomou fealeaʻaki fekauʻaki mo e toputapu ʻo hotau ngaahi sinó ha pōtalanoa fekauʻaki mo e fono ʻo e angamaʻá. Mahalo te ke lava ʻo fehuʻi ki he kau mēmipa hoʻo kalasí ha meʻa ne nau ako meia Paula—pea pehē ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ʻo e Siasí—ʻe lava ʻo tokoni ke nau fakamatalaʻi ki ha niʻihi kehe ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e angamaʻá. Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení, ʻe ala kau ai ʻa e ngaahi meʻa kuo lisi ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.”

fakaʻilonga ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

“ʻE lava ʻo liliu ʻa e ngaahi faikehekehé ke hoko ʻo lelei.”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Seuloni ʻIupengi ʻa e founga ke maʻu ai e uouangatahá ʻe he ngaahi timi ʻaʻaló:

“Kuo pau ke mapuleʻi ʻe he kau ʻaʻaló ʻenau fakafalala lahi kiate kinautolu peé, pea ʻi he taimi tatau, ke nau tauhi pau ki he ngaahi meʻa ʻoku nau malava fakafoʻituituí. ʻOku ʻikai ikuna ʻa e lová ʻe he niʻihi ʻoku nau tatau tofu peé. Ko e ngaahi timi leleí ʻoku tuifio lelei—ʻoku ʻi ai ha taha ke taki, tokotaha ke talifaki, tokotaha ke ngāue lahi, mo e tokotaha ke fakamelino. ʻOku ʻikai mahuʻinga hake ha tokotaha ʻaʻalo ʻi he toengá, ʻoku nau ʻaonga kotoa pē ki he vaká, ka ʻo kapau ʻe fie maʻu ke nau ʻaʻalo lelei fakataha, kuo pau ke nau takitaha liliu ʻo fakatatau ki he ngaahi fiemaʻu mo e meʻa ʻoku malava ʻe he niʻihi kehé—ʻo mafao ange ʻa e nima ʻo e tokotaha ʻoku nounou hono nimá pea kiʻi fakangaloku ʻa e tokotaha ʻoku lōloa ange hono nimá.

“ʻE lava ʻo liliu ʻa e ngaahi faikehekehé ke hoko ʻo lelei kae ʻikai kovi” (“ʻI he Uouangataha ʻa e Lotó, ʻOku Tau Maʻu ai ʻa e Mālohi mo e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2020, 56; vakai, Daniel James Brown, The Boys in the Boat: Nine Americans and Their Epic Quest for Gold at the 1936 Berlin Olympics [2013], 161, 179).

Ko e ngaahi tāpuaki ʻo e maʻa fakasekisualé.

Jeffrey R. Holland, “Personal Purity,” Ensign, Nov. 1998, 76.

David A. Bednar, “Oku Mau Tui ki he Angamaʻá,” Liahona, Mē 2013, 42.

(ongo vitiō) “Chastity: What Are the Limits? [Angamaʻá: Ko e Hā Hono Ngaahi Fakangatangatá?],” “ʻOku ou Fili Ke u Maʻa,” ChurchofJesusChrist.org

2:3

Chastity: What Are the Limits?

‘Oku faleʻi e toʻu tupu ‘o e Siasí ke nau maʻa fakasekisuale, ka ko e hā e ngaahi fakangatangata ʻoku totonú? ʻI hono fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo onopōní, ʻoku ʻoatu ʻe he fakamatala ko ʻení e founga te tau lava ai ʻo maʻu ʻa

4:19

I Choose to be Pure

Ko e lea loto tauʻatāina ha toʻu tupu tui fakalotu kehekehe ‘e toko ono ʻi he ʻuhinga kuo nau fili ai ke maʻa fakasekisualé.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fai ha Fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi. Ko Paulá “naʻe ʻikai [ke ne haʻu] ʻi he mālie ʻo e leá, pe ʻi he potó, ke fakahā … ʻa e fakamoʻoni ʻa e ʻOtuá” (1 Kolinitō 2:1). ʻE lava ʻe haʻo kiʻi fakamoʻoni nounou ki he Fakamoʻuí ʻo maʻu ha ivi tākiekina lahi.