Fuakava Foʻoú 2023
4–10 Sepitema. 1 Kolinitō 14–16: “ʻOku ʻIkai Mei He ʻOtuá ʻa e Maveuveú, ka ko e Melinó”


“4–10 Sepitema. 1 Kolinitō 14–16: ‘ʻOku ʻIkai Mei he ʻOtuá ʻa e Maveuveú, ka ko e Melinó,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻou 2023 (2022)

“4–10 Sepitema. 1 Kolinitō 14–16,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2023

ʻĪmisi
faiʻanga papitaiso ʻo e temipalé

4–10 Sepitema

1 Kolinitō 14–16

“ʻOku ʻIkai mei he ʻOtuá ʻa e Maveuveú, ka ko e Melinó”

Kimuʻa pea toe fakamanatu e fakamatala ko ʻení, lau ʻa e 1 Kolinitō 14–16. Lekooti hoʻo ngaahi fuofua ongo fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni te ne tokoniʻi e kau mēmipa hoʻo kalasí, pea fekumi maʻu pē ki he fakahinohino makehe mei he Laumālié ʻi hoʻo teuteu ke faiakó.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Tuku ha ngaahi miniti siʻi ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau toe fakamanatu ai ʻa e 1 Kolinitō 14–16 pea kumi ha veesi ʻoku nau ongoʻi ʻoku mahuʻingamālie makehe. Fakaafeʻi kinautolu ke nau kumi ha taha ʻi he kalasí te nau lava ʻo vahevahe mo ia ʻenau vēsí pea fakamatalaʻi e ʻuhinga ne nau fili ai iá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

1 Kolinitō 14

Ko e taimi ʻoku tau fakatahataha aí, ʻoku totonu ke tau feinga ke fefakamaamaʻaki ʻiate kitautolu.

  • Fakakaukau ke ke fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki ʻa Paula ʻi he 1 Kolinitō 14 ke fakamanatu ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻe lava ke fakamāmaʻi kotoa kitautolu—pe fepoupouaki mo felangakihakeʻaki—kitautolu ʻi he lotú. Ko ha founga faingofua ke toe vakaiʻi ai e vahe ko ʻení ko hano hiki ʻi he palakipoé ha fehuʻi, hangē ko e Ko e hā ʻoku totonu ke hoko ko haʻatau taumuʻa ʻi he taimi ʻoku tau fakatahataha aí? Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau kumi ha ngaahi tali ʻi he 1 Kolinitō 14. ʻE lava ke maʻu ha ngaahi fakakaukau kehe ʻi he Molonai 6:4–5 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:17–23. ʻI hono vahevahe ko ia ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e meʻa ne nau maʻú, fakakaukau ke ke fehuʻi ange pea ko e hā ʻenau ongo ki he tuʻunga hono fakahoko ʻe hoʻo kalasí e ngaahi taumuʻa ko ʻení. Te nau lava foki ke vahevahe ha ngaahi aʻusia ne nau ongoʻi ai naʻe fakamāmaʻi kinautolu ʻe ha meʻa naʻe vahevahe ʻe ha mēmipa ʻo e kalasí.

1 Kolinitō 15

Koeʻuhí naʻe toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi, te tau toetuʻu kotoa.

  • Te ke lava fēfē ʻo fakaʻaongaʻi e fakamoʻoni ʻa Paula ʻi he 1 Kolinitō 15 ke fakamālohia e fakamoʻoni ʻa e kau mēmipa hoʻo kalasí ki he Toetuʻú? Ko e founga ʻe taha ko hano vaeua e kalasí ki ha kulupu ʻe ua pea kole ki ha kulupu ʻe taha ke nau kumi ʻi he 1 Kolinitō 15 ʻa e ngaahi nunuʻa te tau fepaki mo ia kapau naʻe ʻikai toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi. ʻE lava ke kumi ʻe he kulupu ʻe tahá e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu koeʻuhí ko ʻEne Toetuʻú. Hili ia pea ʻe lava ke hiki ʻe he kulupú takitaha, ʻi he palakipoé, ʻa e meʻa ne nau ʻiló. Ko e hā te nau lava ʻo tānaki ki heʻenau lisí ʻi he hili ʻenau lau e lea ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé”? Ke tokoni ke ongoʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí e Laumālié he lolotonga ʻo e fealeaʻaki ko ʻení, fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e Fakamoʻui kuo toetuʻú (vakai, fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí) pe ko hono tā pe hivaʻi ha himi fekauʻaki mo e Toetuʻú.

  • Koeʻuhí naʻe fakataumuʻa e tali ʻa Paulá ki he kakai naʻe ʻikai tui ki he toetuʻú, ʻe ala ʻaonga ki hoʻo kalasí hano fakatātaaʻi ha tūkunga meimei tatau. Hangē ko ʻení, te nau fakamālohia fēfē nai e tui ʻa ha taha ʻoku nau ʻofa ai ki he Toetuʻú? Ko e hā ʻoku tau maʻu ʻi he 1 Kolinitō 15 ʻe lava ʻo tokoni ke tau fakamatalaʻi ʻa e fiemaʻu pea mo e fakamoʻoni ʻo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí? Ko e hā ha ngaahi potufolofola kehe te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi? (Hangē ko ʻení, vakai ki he Luke 24:1–12, 36–46; ʻAlamā 11:42–45.)

    ʻĪmisi
    hopo ʻa e laʻaá

    Naʻe akoʻi ʻe Paula ʻa e Toetuʻú ʻaki ʻene lau ki ha “ngaahi sino fakasilesitiale” ʻo hangē ko e laʻaá (1 Kolinitō 15:40).

  • Ko e 1 Kolinitō 15 ko e taha ia ʻo ha ngaahi feituʻu siʻi ʻi he folofolá ʻoku ʻasi ai e papitasio maʻá e pekiá (vakai, veesi 29; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:18). ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e fiefia ʻoku nau maʻu ʻi heʻenau fakahoko e papitaisó pe ko e ngaahi ouau kehé maʻa ʻenau ngaahi kuí. Ko e hā ka fakamatala ai ʻa Paula ki he papitaiso maʻá e kakai pekiá ko ha fakamoʻoni ʻo e Toetuʻu? Kapau ʻe tokoni ke aleaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai e papitaiso maʻá e kakai pekiá, vakai ki he fakamatala ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí “Papitaiso maʻá e Kakai Pekiá” (topics.ChurchofJesusChrist.org).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Mahuʻinga ʻo e Toetuʻú

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni:

“Fakakaukau angé ki he mahuʻinga ʻo e Toetuʻú ki hono aofangatuku pe ko hai moʻoni koā ʻa Sīsū ʻo Nāsaletí pea mo e ngaahi fakafekiki fakafilōsefá mo e ngaahi fehuʻi ʻo e moʻuí. Kapau ko e moʻoni naʻe toetuʻu ʻa Sīsū, ʻoku pau pē ke muimui mai ko e tokotaha fakalangi Ia. ʻOku ʻikai maʻu ʻe ha tokotaha matelie ha mālohi ʻiate ia pē ke toe moʻui hili haʻane mate. Ka koeʻuhí naʻá Ne toetuʻu, naʻe ʻikai ke Ne hoko ko ha tangata tufunga, faiako, taulaʻeiki, pe palōfita pē. Koeʻuhí naʻá Ne toetuʻu, ne pau pē ko ha ʻOtua ʻa Sīsū, ʻio, ko e ʻAlo Tofu pē Taha ʻo e Tamaí.

“Ko ia, ʻoku moʻoni e meʻa naʻá Ne akoʻí; he ʻoku ʻikai lava ke loi ʻa e ʻOtuá.

“Ko ia, ko Ia ʻa e Tupuʻanga ʻo māmaní ʻo hangē ko ʻEne folofolá.

“Ko ia, ʻoku ʻi ai ʻa hēvani mo heli, ʻo hangē ko ia naʻá Ne akoʻí.

“Ko ia, ʻoku ʻi ai ha maama ʻo e ngaahi laumālié, ʻa ia naʻá Ne ʻaʻahi ki ai hili ʻEne pekiá.

“Ko ia ai, ne pehē ʻe he ʻāngeló, te Ne toe hāʻele mai ʻo ‘pule ʻi he māmaní.’

“Ko ia ai, ʻoku ʻi ai ʻa e Toetuʻu mo e fakamaauʻanga fakaʻosi ki he taha kotoa” (“Ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí,” Liahona, Mē 2014, 113).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Feinga ke ke ʻiloʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí. ʻOku ʻikai ke tatau ʻaupito ha toko ua; ʻoku kehe e puipuituʻa, fakakaukau, mo e ngaahi talēniti ʻo e tokotaha kotoa pē ʻokú ke akoʻí. Lotua ke ke ʻilo e founga te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻá ni ke ke maʻu e tokanga hoʻo kau akó. ʻI he mahino lelei ange kiate koe ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí, te ke lava leva ke fokotuʻu ha ngaahi taimi akoʻi ʻuhingamālie mo fakangalongataʻa maʻanautolu (vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 7).

Paaki