Fuakava Foʻoú 2023
16–22 ʻOkatopa. 1 mo e 2 Tesalonika: “Fakakakato ʻa ia ʻOku Toe ʻi Hoʻomou Tuí”


“16–22 ʻOkatopa. 1 mo e 2 Tesalonika: ‘Fakakakato ʻa ia ʻOku Toe ʻi Hoʻomou Tuí,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻou 2023 (2021)

“16–22 ʻOkatopa. 1 mo e 2 Tesalonika,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2023

ʻĪmisi
ongo sisitā ʻokú na talanoa ki ha talavou

16–22 ʻOkatopa

1 mo e 2 Tesalonika

“Fakakakato ʻa ia ʻOku Toe ʻi Hoʻomou Tuí”

Naʻe akonaki ʻa ʻAlamā, “ʻOua foki te mou falala ki ha tokotaha ke ne hoko ko homou faiako, pe ko hoʻomou faifekau, tuku kehe pē ʻo kapau ko ha tangata ia ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú ne ʻaʻeva ʻi hono ngaahi halá mo tauhi ʻene ngaahi fekaú” (Mōsaia 23:14). Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he veesi folofola ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke ke teuteu ai ke faiakó?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Tuku ange ha ngaahi miniti siʻi ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vakaiʻi nounou ʻa e 1 mo e 2 Tesaloniká pea kumi ha veesi ʻoku mahuʻinga kiate kinautolu. Fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ʻenau vēsí mo ha taha kehe ʻi he kalasí, pea kole ki ha ngaahi hoa ʻe niʻihi ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau feakoʻaki aí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

1 Tesalonika 1:5–8; 2:1–13

ʻOku totonu ke malanga e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi he loto-fakamātoato mo e ʻofa.

  • Naʻe kamata ʻe Paula ʻene Tohi ki he kakai Tesaloniká ʻaki ʻene fakamanatu ki he Kāingalotú e founga kuó ne vahevahe ai mo ha niʻihi kehe ʻa e ongoongoleleí mo kinautolú. ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha faingamālie lelei ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke sivisiviʻi ai e founga ʻo ʻenau feakoʻiʻaki mo e feakoʻakí. Te ke ala fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e 1 Tesalonika 1:5–8; 2:1–13 pea kumi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ʻi he founga ʻaongá. Hili iá, pea te nau lava ke hiki ha ngaahi fehuʻi ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, ʻa ia ʻe tokoni ke nau fakafuofuaʻi ʻenau feinga ke akoʻi e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke hoko ʻeni ko ha fehuʻi ʻe taha “ʻOku ou hoko nai ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ou ʻiloʻí?” (vakai, 1 Tesalonika 1:7). ʻE lava ke tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he potufolofola ko ʻení, ke tau tokoni lelei ange kiate kinautolu ʻoku tau akoʻí?

1 Tesalonika 3:9–13; 4:1–12

ʻI heʻetau muimui ʻia Sīsū Kalaisí, te Ne lava ʻo ʻai ke tau māʻoniʻoni.

  • Naʻe akoʻi ʻe Paula e Kāingalotu Tesaloniká “naʻe ʻikai ui ʻa kitautolu ʻe he ʻOtuá ki he fakalielia, ka ki he māʻoniʻoni” (1 Tesalonika 4:7). Ke kamataʻi ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e māʻoniʻoní, ʻe lava ke hivaʻi ʻe he kalasí pe ʻe ha taha ʻa e “Fakatapuʻi Aú” (Ngaahi Himi, fika 64). Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau aleaʻi e ngaahi ʻulungaanga ʻo e māʻoniʻoni ʻoku ʻasi ʻi he himí, ʻa ia ʻoku makehe kiate kinautolú. Hiki ʻi he palakipoé ʻa e Fakatapuʻi aú, ke u … , pea fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau kumi ha ngaahi lea pe kupuʻi lea mei he 1 Tesalonika 3:9–13; 4:1–12 ke fakakakato ʻaki e sētesí. Te tau lava fēfē ke fakatupulaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení?

  • Mahalo naʻa ngali mafatukituki ʻa e fakaafe ke māʻoniʻoní. ʻE ala ʻaonga kapau ʻe mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí, ko hono fakatupulaki ʻo e māʻoniʻoní, ko ha founga māmālie ia ʻe fie maʻu ai ke tau “tupulekina lahi ʻaupito” ʻi ha vahaʻa taimi (1 Tesalonika 4:10). Ke fakatātaaʻi e founga ko ʻení, te ke lava ʻo fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e kalasí ke talanoa ki ha talēniti pe lavameʻa naʻe fie maʻu ai ha ngāue taʻetūkua mo taimi lōloa, hangē ko hano ngaohi ha monomono pe tā ha meʻalea filo. ʻOku tatau fēfē nai ʻeni mo e feinga ke māʻoniʻoní? Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau toe vakaiʻi ʻa e 1 Tesalonika 3:9–13; 4:1–12 pea vahevahe ʻa e ngaahi ʻilo fekauʻaki mo e ngāue ʻoku fie maʻu ke māʻoniʻoni ai ha taha ʻi he ngaahi founga naʻe fakamatalaʻi ʻe Paulá. Ko e hā kuó ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakalakalaka atu ki he māʻoniʻoní?

1 Tesalonika 4:11–12; 2 Tesalonika 3:7–13

ʻOku totonu ke tau ngāue ke feau ʻetau ngaahi fiemaʻú mo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

  • ʻE lava ʻe he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení ʻo kamataʻi ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e faleʻi ʻa Paula ki he ngāué: Ko e hā e ngaahi nunuʻa ʻo e fakapikopikó? Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ngāué? ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻa Paula ʻi he ongo foʻi lea “anga fakalongó” mo e “ngāue fakalongó”? (1 Tesalonika 4:11; 2 Tesalonika 3:12). Mahalo naʻa fie maʻu ke hiki ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení ʻi he palakipoé, ke fakalaulauloto ki ai e kau mēmipa ʻo e kalasí mo nau aleaʻi ʻi heʻenau lau ʻa e 1 Tesalonika 4:11–12 mo e 2 Tesalonika 3:7–13. Ko e hā mo ha ngaahi potufolofola kehe ʻoku tokoni ke mahino kiate kitautolu hono mahuʻinga ʻo e ngāué mo e fakatuʻutāmaki ʻo e fakapikopikó? (vakai ki he ngaahi fokotuʻu ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé”).

2 Tesalonika 2

ʻE muʻaki hoko ha hē mei he moʻoní kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

  • ʻE lelei ka mou aleaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi foʻi lea fakatātā naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau palōfitá ke fakamatalaʻi ʻa e Hē Mei he Moʻoní, hangē ko e hingá (vakai, 2 Tesalonika 2:3), ko ha honge (vakai, ʻĀmosi 8:11–12), hū ʻa e fanga ulofi fekai ki he tākangá (vakai, Ngāue 20:28–30), mo e telinga velí (vakai, 2 Tīmote 4:3–4). Fakakaukau ke vahevahe e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau tauhoa pea kole ange ke nau lau ha taha pe toe lahi ange ʻo e ngaahi potufolofolá (pe ko ha niʻihi te nau fili) pea fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi vēsí fekauʻaki mo e Hē Lahi Mei he Moʻoní. Ko e hā naʻe akoʻi ʻe he kau palōfitá fekauʻaki mo e Hē Mei he Moʻoní pea mo e kovi ʻe hoko aí?

  • Neongo he ʻikai toe aʻusia ʻe he Siasí ha “liliu kovi” (2 Tesalonika 2:3) ʻo hangē ko ia ne hoko ʻi he kuonga muʻá, ka te tau kei lava pē ʻo hē fakafoʻituitui. Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he 2 Tesalonika 2 fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke hoko ai ʻa e hē ko ʻení (vakai, veesi 9–10) mo e founga te tau lava ai ʻo fakaʻehiʻehi mei aí? (vakai, veesi 15–17).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ngaahi potufolofola fekauʻaki mo e ngāué mo e fakapikopikó.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakaʻaongaʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻE lava pē ʻo faingofua ke te fiemālie pē ʻi ha founga fakafaiako pē taha, ka ko e kehekehe ʻo e founga fakafaiakó ʻe aʻu ia ki he kau mēmipa kehekehe ʻo e kalasí. Kumi ha ngaahi founga ke fulifulihi ai hoʻo founga fakafaiakó, hangē ko hano fakaʻaongaʻi ha ngaahi vitioó, ngaahi fakatātā, pe mūsika pe ʻoange ha ngaahi faingamālie ke faiako ai e kau mēmipa ʻo e kalasí (vakai, Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamoʻuí, 22).

Paaki