Fuakava Motuʻá 2022
27 Tīsema–2 Sānuali. Mōsese 1; ʻĒpalahame 3: “Ko ʻEku Ngāué ʻEni mo Hoku Nāunaú”


“27 Tīsema–2 Sānuali. Mōsese 1; ʻĒpalahame 3: ‘Ko ʻEku Ngāué ʻEni mo Hoku Nāunaú” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“27 Tīsema–2 Sānuali. Mōsese 1; ʻĒpalahame 3,” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
ʻata ʻo e ngaahi fetuʻu ʻi he vavaá

27 Tīsema–2 Sānuali

Mōsese 1; ʻĒpalahame 3

“Ko ʻEku Ngāué ʻEni mo Hoku Nāunaú”

ʻI hoʻo lau ʻa e Mōsese 1 mo e ʻĒpalahame 3, fakaʻatā ho ʻatamaí mo ho lotó ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. Te Ne ueʻi fakalaumālie koe ʻaki ha ngaahi fakakaukau mo e meʻa te ne tokoniʻi koe ke teuteu ki hono akoʻí.

Lekooti Hoʻo Ngaahi Ongó

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

ʻE lava ke maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí ha ngaahi aʻusia fakaʻofoʻofa ʻi hono lau e Mōsese 1 mo e ʻĒpalahame 3 ʻi ʻapí. ʻE anga fēfē haʻo ʻoange ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi faingamālie ke nau vahevahe ʻa e ngaahi aʻusia ko iá? ‘E lava ke faingofua tatau pē ia mo hano fai ʻo e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā naʻe mahuʻinga kiate koe ʻi hoʻo lau e folofolá he uike ní? Ko e hā naʻe fakaʻohovale kiate koé? Ko e hā naʻá ne ʻai koe ke ke kiʻi tuʻu mo toe fakakaukaú? Ko e hā naʻá ne tokoniʻi koe ke ke ongoʻi ofi ange ki hoʻo Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Mōsese 1:1–10, 37–39; ʻĒpalahame 3:22–26

ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻi ai hotau ikuʻanga fakalangi.

  • ‘E lava ke maʻu ʻe he ngaahi moʻoni naʻe fakahā ʻi he ongo mata meʻa-hā-mai ʻa Mōsese mo ʻĒpalahamé ha takiekina mālohi ki heʻetau ngaahi filí mo hotau tuʻunga malava ke ikunaʻi e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻE anga fēfē haʻo tokoniʻi e kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí ke nau ʻiloʻi e ngaahi moʻoni ʻi he Mōsese 1 mo e ʻĒpalahame 3? Ko e fakakaukau ʻe taha ko hano vahevahe ʻo e kalasí ki ha ngaahi kulupu pea vahe ki he kulupu takitaha e ngaahi potufolofola ko ʻení: Mōsese 1:1–10; Mōsese 1:37–39; ʻĒpalahame 3:22–26. ʻE lava ke kumi ʻe he kulupu takitaha ha tali ki he ngaahi fehuʻi hangē ko e “Ko hai au?” “Ko e hā ʻoku ou ʻi heni aí?” mo e “Ko hai ʻoku finangalo e ʻOtuá ke u hangē ko iá?” Hili ha taimi fe‘unga, ʻe lava ke vahevahe ʻe he ngaahi kulupú ʻenau ngaahi talí. ‘E lava fēfē ke takiekina ʻe he ngaahi tali ko ʻení ʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó?

    ʻĪmisi
    Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi fetuʻú

    Christ and the Creation (Ko Kalaisi mo e Fakatupú), tā ʻe Robert T. Barrett

Mōsese 1:12–23

Te tau lava ʻo matuʻuaki e ivi takiekina ʻo Sētané.

  • ʻI he fāinga ʻa Mōsese mo Sētane ʻi he Mōsese 1:12–23, ʻoku maʻu ai ha ngaahi lēsoni ʻe lava ke tokoni ki he kau mēmipa hoʻo kalasí ʻi heʻenau fehangahangai mo e ʻahiʻahí pe kākā ʻa e filí. Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he tali ʻa Mōsesé?   Mahalo naʻa mahuʻingamālie kapau ʻe vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi fakakaukau mo fepoupouaki ke nau fetokoniʻaki ʻi hono ʻiloʻi mo matuʻuaki e ngaahi ngāue ʻa Sētané.

  • Ko e taha ʻo e lēsoni mei he aʻusia ʻa Mōsesé ko hono ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻe Sētane ʻaki e ngaahi fakakaukau hala ʻo e moʻoni mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Ke tokoni ki he kalasí ke nau lava ʻo fakakaukauloto ki he meʻá ni, te ke lava ʻo ʻomi ki he kalasí ha ʻū meʻa loi ʻoku nau fakafofongaʻi ha meʻa moʻoni, hangē ko ha fuʻu ʻakau loi pe ko ha tamapua pēpē. Te tau lava fēfē ʻo tala ʻoku loi e ʻū meʻá ni? Ko e hā ha ʻū meʻa loi ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe Sētane he ʻahó ni ke fakatauveleʻi ʻaki kitautolu? Te tau lava fēfē ʻo ʻiloʻi mo fakafisingaʻi kinautolu? (Ke ako e founga naʻe fai ai ʻeni ʻe Mōsesé, vakai ki he Mōsese 1:13–18.) ʻOku anga fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau ngaahi feingá? (vakai, Mōsese 1:24–26).

ʻĒpalahame 3:22–28

Ko e moʻuí ni ko hotau faingamālie ia ke fakahaaʻi te tau fai e meʻa ʻoku fekauʻi ʻe he ʻOtuá.

  • Te ke tokoniʻi fēfē e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vakai ki heʻenau moʻuí, ko ha faingamālie ke fakamoʻoniʻi ʻenau tauhi faivelenga ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá? Te ke lava ʻo kamata ʻaki haʻo kole ange ke nau talanoa fekauʻaki mo ha ngaahi aʻusia naʻe pau ai ke nau fakahaaʻi ha taukei ngāue—hangē ko ʻení, ʻi he ʻapiakó, ʻi he ngāueʻangá, pe ʻi ha timi sipoti. Te nau lava ʻo talanoa fekauʻaki mo e meʻa naʻe fie maʻu ke nau fai ke fakamoʻoniʻi ʻenau ngāué. ʻOku faitatau fēfē e ngaahi aʻusia ko ʻení mo e meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ʻĒpalahame 3:24–26? Ko e hā e founga ʻokú na faikehekehe aí? ʻOku tau fakakau fēfē ʻetau Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau ngaahi feinga ke “siviʻi” pe fakamoʻoniʻi kitautolú? ( ʻĒpalahame 3:25). ʻOku tokoni fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku tau ʻi heni ke fakamoʻoniʻi ʻoku tau talangofuá, ki he founga ʻoku tau tali ai e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí?

  • Ko e hā mo ha toe meʻa ʻoku tau ako mei he ʻĒpalahame 3:22–28 fekauʻaki mo e moʻui ʻi he maama fakalaumālié, pe ko hotau “ʻuluaki tuʻungá”? (veesi 26). Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e ngaahi moʻoni ko ʻení kiate kitautolú?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

ʻOua naʻá ke veiveiua ʻi he meʻa kuo fakahaaʻi atu kiate koé.

Naʻe akoʻi eni ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani fekauʻaki mo e aʻusia ʻa Mōsese ʻi he Mōsese 1 ʻo pehē: “Ko e pōpoaki ʻa Mōsese kiate koe ʻi he ʻaho ní ke: ʻOua naʻá ke tukulolo. ʻOua naʻá ke pehē ko ha fakahā mahuʻinga pe mōmeniti fakaofo mo maamangiá, ko hono fakaava ʻo ha hala fakalaumālié, ko e ngataʻangá ia. … ‘I he taimi pē kuo fakamaamaʻi aí, tokanga telia e ʻahiʻahi ke ke holomui mei ha meʻa ʻoku leleí. Kapau naʻá ke lotua ʻoku tonu ia peá ke falala mo moʻui ʻaki ia, ʻoku tonu ia ʻi he taimí ni. ʻOua naʻá ke foʻi ʻi he lahi e ngaahi faingataʻá. ʻOua naʻá ke teitei tukulolo ki he tokotaha ʻokú ne loto ke fakaʻauha hoʻo fiefiá. Fehangahangai mo e ngaahi meʻa ʻokú ke veiveiua aí. Mapuleʻi hoʻo ngaahi manavasiʻí. ‘Ko ia ke ʻoua naʻa siʻaki hoʻomou tuí’ [Hepelū 10:35]. Nofo maʻu ʻi he halá peá ke mamata ki he fakaʻofoʻofa ʻo e moʻuí” (“Cast Not Away Therefore Your Confidence,” Ensign, Māʻasi. 2000, 7, 9).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he folofolá. Kimu‘a pea fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke lau ha potufolofola, ʻe lava ke ke ʻoange kiate kinautolu ha meʻa pau ke nau fekumi pe fakakaukau ki ai. Hangē ko ʻení, te nau lava ʻo fekumi ki ha meʻa ʻoku nau ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí pe meʻa te nau fie vahevahe mo ha mēmipa ʻo e fāmilí. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí,21

Paaki