Fuakava Motuʻá 2022
17–23 Sānuali. Sēnesi 5; Mōsese 6: “Akoʻi Tauʻatāina ʻa e Ngaahi Meʻá Ni ki Hoʻo Fānaú”


“17–23 Sānuali. Sēnesi 5; Mōsese 6: ‘“Akoʻi Tauʻatāina ʻa e Ngaahi Meʻá Ni ki Hoʻo Fānaú,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“17–23 Sānuali. Sēnesi 5; Mōsese 6,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
ʻĀtama mo ʻIvi ʻi tuʻa ʻi he Ngoue ko ʻĪtení

Laka Ange ʻi Palataisi, tā ʻe Kendal Ray Johnson

17–23 Sānuali

Sēnesi 5; Mōsese 6

“Akoʻi Tauʻatāina ʻa e Ngaahi Meʻá Ni ki Hoʻo Fānaú”

Kimuʻa peá ke lau ha taha ʻo e ngaahi naunau makehé, lau mo fakalaulauloto ki he Sēnesi 5 mo e Mōsese 6, pea lekooti hoʻo ngaahi ongo fakalaumālié. ʻE lava ʻoatu ʻe he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí mo e lēsoni ko ʻení ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e founga ke tokoniʻi ai kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau ʻilo e ngaahi moʻoni ʻoku felāveʻi mo kinautolú.

Lekooti Hoʻo Ngaahi Ongó

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Te ke poupouʻi fēfē e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe e ngaahi fakakaukau mo e aʻusia naʻa nau maʻu ʻi heʻenau ako e Sēnesi 5 mo e Mōsese 6? Te ke lava ʻo tohi e ongo hingoa ʻĀtamá mo e ʻĪnoké ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau tohi ha meʻa naʻe fai pe akoʻi ʻe ha taha ʻo e ongo palōfita ko ʻení ʻa ia naʻe mahuʻingamālie kiate kinautolu.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Mōsese 6:26–39

ʻOku ui kitautolu ʻe he ʻEikí ke fai ʻEne ngāué neongo ʻetau ongoʻi taʻe feʻungá.

  • ‘Oku pau naʻe ongoʻi—pe lolotonga ongoʻi— ta‘e feʻunga ha taha ʻi hoʻo kalasí fekauʻaki mo ha fatongia ʻi ʻapi pe ʻi he siasí. Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau e aʻusia ʻa ʻĪnoke ʻi he Mōsese 6:26–39 ke langaki e tui ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí pea ʻe lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻEikí. Na‘e tokoniʻi fēfē ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĪnoke ke fai ʻEne ngāué neongo e manavasiʻi ʻa ʻĪnoké? Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukau ki ha ngaahi sīpinga kehe ʻo ha kakai naʻa nau ikunaʻi honau ngaahi vaivaiʻangá pea fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí mei he folofolá pe mei heʻenau moʻui . Ko e hā ha ngaahi sīpinga te tau lava ʻo vahevahe? (vakai foki, ʻEkesōtosi 4:10–16; Selemaia 1:4–10; 2 Nīfai 33:1–4; ʻEta 12:23–29).

  • Kuo fakahaaʻi ʻe he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita tokolahi ʻi onopooni e ngaahi meʻa tatau ne hohaʻa ki ai ʻa ʻĪnoké, ʻi heʻenau fakamatalaʻi ʻenau ongo ʻi he maʻu honau ngaahi uiuiʻí. ʻE lava ke hanga heʻenau ngaahi aʻusiá ʻo fakalahi e mahino ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ki he Mōsese 6:26–39. Fakakaukau ke toe vakaiʻi e lea ʻa ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá naʻe toki uiuiʻi kimuí ni (hangē ko ʻení, vakai ki he ngaahi fakamoʻoni ʻa ʻEletā Lōnolo A. Lasipeeni, ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni, mo ʻEletā Teili G. Lenilaní [Liahona, Nōvema 2015, 89–94]). Tuku ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí e meʻa naʻa nau ongoʻi fekauʻaki mo e ngaahi sīpinga ko ʻení. Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he kau taki ko ʻení fekauʻaki mo ʻetau ongoʻi taʻe feʻungá? ʻE lava foki ke tokoni e lea meia Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ke hoko ko ha konga ʻo e fealeaʻaki ko ʻení.

Mōsese 6:48–65

ʻOku teuteuʻi kitautolu ʻe he tui, fakatomala, papitaiso, mo hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau toe foki ki he ʻOtuá.

  • ʻOku fokotuʻu atu ʻe he lēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ke lau ʻa e Mōsese 6:48–62 ke ʻiloʻi ko e hā kuo pau ke tau ʻiloʻi kotoa pea fai ke huhuʻi kitautolú. ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi fakakaukau naʻe maʻu mei hono ako ia ʻi honau ngaahi ʻapí. Te mou lava ʻo aleaʻi fakataha e Mōsese 6:48–62 ʻi he kalasí. Ko e hā haʻatau tali ki ha taha ʻokú ne fehuʻi pe ko e hā ʻoku fie maʻu ai e tuí, fakatomalá, papitaisó, mo hono maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? ʻOku tali fēfē ʻe he ʻEikí ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he veesi 53–65, pea ko e hā ʻoku tau ako mei Heʻene talí?

    ʻĪmisi
    fāmili ʻoku nau ako e folofolá

    ʻOku totonu ke akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá e ongoongoleleí ki heʻenau fānaú.

Mōsese 6:51–63

“Akoʻi tauʻatāina ʻa e ngaahi meʻá ni ki hoʻo fānaú.”

  • ʻOku tau ako ʻi he Mōsese 6:51–63 ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia ʻĀtama mo kole ange ke ne akoʻi ki he ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú. ʻE lava ke hiki ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha lisi ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻaki hono ako e ngaahi veesi īkí, hangē ko e veesi 51–52, 53–57, 58–60, 61–63. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e ngaahi moʻoni ko ʻení ki he toʻu tangata kei tupu hake ʻo e ʻaho ní? Ko e hā ʻokú ke fie maʻu ke ʻiloʻi ʻe he kakai kei talavoú fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mei he ngaahi veesi ko ʻení? ʻE ala loto-fiemālie ha kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe e ngaahi fakakaukaú pe aʻusiá ke nau fetokoniʻaki ʻi hono akoʻi lelei ange e ngaahi moʻoni ko ʻení ki heʻenau fānaú mo e toʻu tupú. Ko e hā mo ha toe meʻa te tau lava ʻo ako mei he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí ki he ngaahi mātuʻá ʻi he Mōsaia 4:14–15 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25–28; 93:40–50?

  •      Kapau ʻokú ke akoʻi e toʻu tupú, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe e founga te nau lava ai ʻo poupouʻi ʻenau ngaahi mātuʻá ʻi heʻenau feinga ke akoʻi e ongoongoleleí ʻi ʻapí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

“Ko ia ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻEikí, ʻokú Ne fakafeʻungaʻi ia.”

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo pehē: “Mahalo pē ʻoku natula mā hamou niʻihi pe fakakaukau ʻoku ʻikai ke mou feʻunga ke tali ha uiuiʻi. Manatuʻi ʻoku ʻikai ko haʻata ngāue ʻeni ʻataua. Ko e ngāue ia ʻa e ʻEikí, pea ko e taimi ʻoku tau fai ai e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻi ai leva ʻetau totonu ki he tokoni ʻa e ʻEikí. Manatuʻi ko ia ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻEikí, ʻokú Ne fakafeʻungaʻi ia” (“Duty Calls,” Ensign, Mē 1996, 44).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e faiakó. ʻOku mahuʻinga ho fatongia ko e faiakó, kae manatuʻi ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e faiako moʻoní. Tokoniʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ako mei he Laumālié pea fevahevaheʻaki mo e niʻihi kehé ʻa e meʻa ne nau akó.

Paaki