Fuakava Motuʻá 2022
17–23 Sānuali. Sēnesi 5; Mōsese 6: “Akoʻi Tauʻatāina ʻa e Ngaahi Meʻá ni ki Hoʻo Fānaú”


“17–23 Sānuali. Sēnesi 5; Mōsese 6: ‘Akoʻi Tauʻatāina ʻa e Ngaahi Meʻá ni ki Hoʻo Fānaú,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“17–23 Sānuali. Sēnesi 5; Mōsese 6,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
Ko ʻĀtama mo ʻIvi ʻi tuʻa ʻi he Ngoue ko ʻĪtení

Better than Paradise (Lelei Ange ʻi Palataisi), tā fakatātaaʻi ʻe Kendal Ray Johnson

17–23 Sānuali

Sēnesi 5; Mōsese 6

“Akoʻi Tauʻatāina ʻa e Ngaahi Meʻá ni ki Hoʻo Fānaú”

ʻI hoʻo lau mo fakalaulauloto ki he Sēnesi 1 mo e Mōsese 6, hiki ʻa e ngaahi ongo fakalaumālie ʻokú ke maʻú. Ko e hā ha ngaahi pōpoaki ʻokú ke maʻu ʻoku mahuʻinga taha kiate koe mo ho fāmilí?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ko e konga lahi ʻo e Sēnesi 5 ko ha lisi ʻo e ngaahi toʻu tangata ʻi he vahaʻa ʻo ʻĀtama mo ʻIvi mo Noá. ‘Oku tau lau ha ngaahi hingoa lahi, ka ʻoku ʻikai ke tau ako lahi kau kiate kinautolu. ʻOku tau lau leva kau kia ʻĪnoke, ko ha toʻu tangata ia ʻe ono meia ʻĀtama, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻaki ʻa e laine mālie kae ʻikai mahino ko ʻení: “Pea naʻe ʻaʻeva ʻa ʻĪnoke mo e ʻOtuá: pea naʻe ʻikai ia; he naʻe ʻave ia ʻe he ʻOtuá” (Sēnesi 5:24). Ko hono mo‘oní ʻoku ʻi ai ha talanoa ki ai. Ka ʻoku hoko atu ʻa e lisi ʻo e ngaahi toʻu tangatá ʻo ʻikai ha toe fakamatala.

Ko e meʻa mālié, ʻoku fakahā ʻi he Mōsese 6 ʻa e fakaikiiki ʻo e talanoa ʻo ʻĪnoké—pea ko ha talanoa mālie moʻoni ia. ‘Oku tau ako ki he loto-fakatōkilalo ʻa ʻĪnoké, ko e ngaahi meʻa naʻá ne manavasiʻi ki aí, ko e tuʻunga malava ne ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻiate iá, mo e ngāue maʻongoʻonga naʻá ne fakahoko ko e palōfita ʻo e ʻOtuá. ‘Oku tau maʻu foki ha fakakaukau mahino ange ki he fāmili ʻo ʻĀtama mo ʻIví ʻi heʻenau moʻui ʻi he ngaahi toʻu tangatá. ʻOku tau lau kau ki he “lahi ʻa e mālohi” ʻo Sētané kae fekauʻaki foki mo e ongomātuʻa naʻá na akoʻi ʻa e fānaú “ʻi he ngaahi hala kotoa pē ʻo e ʻOtuá” pea mo e “kau malanga ʻa kinautolu ʻo e māʻoniʻoní” ʻa ia naʻa nau “lea mo kikite” (Mōsese 6:15, 21, 23). ʻOku tautautefito ke mahuʻinga ʻa e meʻa ʻoku tau ako fekauʻaki mo e tokāteline naʻe akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá mo e kau malanga ko ʻení: tuí, fakatomalá, papitaisó, mo hono maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Mōsese 6:50–52). Ko e tokāteline ko iá, hangē ko e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku haʻu fakataha mo iá, “naʻe ʻi he kamataʻangá [pea] ʻe ʻi he ngataʻanga ia ʻo e māmaní foki” (Mōsese 6:7).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Mōsese 6:26–36

Ko e palōfitá ko ha tangata kikite.

ʻI hoʻo ako ʻa e Mōsese 6:26–36, ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e matá, fakapoʻulí, mo e sió? ‘I he kuonga ʻo ʻĪnoké, ko hai naʻe ʻikai lava ʻo “sio … ke mamaʻó”? Ko e hā naʻe ʻikai lava ai ʻa e kakaí ni ʻo mamata ki he moʻoní? Ko e hā naʻe lava ʻa ʻĪnoke ʻo mamata ki aí? Ko e hā kuó ne langaki hoʻo tuí ko e kau palōfita ʻi onopōní ko ha kau tangata kikité? (vakai, veesi 36; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Kikité,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

Mōsese 6:26–47

‘Oku ui kitautolu ʻe he ʻOtuá ke fai ʻEne ngāué neongo ʻetau taʻefeʻungá.

‘Oku ʻikai ko ha meʻa foʻou ke ongoʻi lōmekina ʻi he meʻa kuo ui ʻe he ʻEikí kitautolu ke fakahokó. Naʻa mo ʻĪnoke naʻá ne ongoʻi pehē ʻi he taimi naʻe uiuiʻi ai ia ʻe he ʻEikí ke hoko ko ha palōfitá. ʻI hoʻo lau ʻa e Mōsese 6:26–36, kumi e ʻuhinga naʻe ongoʻi lōmekina ai ʻa ʻĪnoké mo e meʻa ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ke fakalotolahiʻi iá. Kumi ha ngaahi founga ʻi he veesi 37–47, naʻe tokoniʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻĪnoke mo fakaivia ia ke fakahoko foki ʻEne ngāué (vakai foki, Mōsese 7:13). Mahalo te mou lava ʻo fakafehoanaki ʻa e aʻusia ʻa ʻĪnoké mo e kau palōfita kehe naʻa nau ongoʻi taʻefeʻungá, ʻo hangē ko Mōsesé (vakai, ʻEkesōtosi 4:10–16), Selemaia (vakai, Selemaia 1:4–10), Nīfai (vakai, 2 Nīfai 33:1–4), mo Molonai (vakai, ʻEta 12:23–29). Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke ako mei he ngaahi folofola ko ʻení ʻo fekauʻaki mo e ngāue kuó Ne tuku atu ke ke fakahokó?

Vakai foki, Sēkope 4:6–8.

Mōsese 6:48–68

ʻOku mahuʻinga ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí ki he palani ʻo e fakamoʻui ʻa e ʻOtuá.

Koe‘uhí ʻoku tau maʻu ʻa e tohi ʻa Mōsesé, ʻoku tau ʻilo ai kuo akoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne fānaú ʻi he founga ke maʻu ai ʻa e fakamolemolé mo e huhuʻí talu mei he kamataʻangá. ʻOku faʻa ui ʻa e ngaahi akonakí ni ʻi he ngaahi folofolá ko e tokāteline ʻo Kalaisí (vakai, 2 Nīfai 31:13–21). ʻI hoʻo ako e Mōsese 6:48–68, fekumi ki he meʻa kuo pau ke tau ʻiloʻi mo fakahoko ke huhuʻi ai kitautolú. Mahalo ‘e tokoni ke ke hiki hoʻo fakamatala fakanounou ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻĪnoké. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi kuo akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení talu mei he kuonga ʻo ʻĀtama mo ʻIví? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ‘oku ueʻi koe ke ke fai ko ha ola hono ako ʻo e ngaahi akonaki ko ʻení?

Mōsese 6:51–62

“Akoʻi tauʻatāina ʻa e ngaahi meʻá ni ki hoʻo fānaú.”

Na‘e akoʻi kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ka ʻoku fakamahino ʻe he folofola ʻa e ʻEikí ʻi he Mōsese 6:27–28 ko e ngaahi toʻu tangata kimuʻa ʻia ʻĪnoké, naʻe tokolahi ʻa e kakai ne ʻikai ke nau toe moʻui ʻaki ʻa e ngaahi moʻoni ko iá. Naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke fakafoki mai ʻe ʻĪnoke ʻa e ngaahi moʻoni ko ia kuo molé—fakataha mo e fekau ne tomuʻa tuku kia ʻĀtamá: “Akoʻi tauʻatāina ʻa e ngaahi meʻá ni ki hoʻo fānaú” (Mōsese 6:58). ʻI hoʻo lau ʻa e Mōsese 6:51–62, ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí? Ko e hā ʻokú ke ʻilo ʻe tautautefito ʻene mahuʻingá ki he toʻu tangata kei tupu haké? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke tokoni ke ʻave ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ki he ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú?

ʻĪmisi
fāmili ʻoku nau ako e folofolá

ʻOku totonu ke akoʻi ʻe he mātuʻá ʻa e ongoongoleleí ki heʻenau fānaú.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Sēnesi 5; Mōsese 6:5–25, 46.ʻE lava ke tokoni hono lau e “tohi ʻo e manatú” ʻa ia naʻe tauhi ʻe he fāmili ʻo ʻĀtama mo ʻIví ʻo ueʻi homou fāmilí ke faʻu hoʻomou tohi ʻo e manatú. Alea‘i fakafāmili ʻa e meʻa te mou fie fakakau aí. Mahalo ʻoku ʻi ai hamou ʻū tā, ngaahi talanoa, pe fakamatala mei homou hisitōlia fakafāmilí. Mahalo te ke fili ke fakakau ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lolotonga hoko ʻi homou fāmilí he taimi ní. Ko e hā ʻe mahuʻingaʻia ai ʻa e ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú? Te mou lava foki ʻo aleaʻi e founga ʻe lava ai ʻe he ngaahi kupuʻi lea “ʻi he laumālie ʻo e mālohi fakalangí” (Mōsese 6:5) mo e “sīpinga naʻe ʻomai ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá” (Mōsese 6:46) ʻo tataki hoʻomou ngāué. Fakakaukau ke seivi ʻa e fakamatala mei hoʻomou tohi ʻo e manatú ʻi he FamilySearch.org.

Mōsese 6:53–62.Te tau tali fēfē ʻa e fehuʻi ʻa ʻĀtama ʻi he Mōsese 6:53? Ko e hā ha ngaahi tali ʻoku tau maʻu ʻi he veesi 57–62?

Mōsese 6:59.ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “toe fanauʻi … ki he puleʻanga ʻo e langí”? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke hokohoko atu ke toe fanauʻi ʻi he kotoa ʻetau moʻuí? Ke maʻu ha tokoni, vakai, ʻAlamā 5:7–14, 26; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fanauʻi Foʻoú, Fanauʻi ʻi he ʻOtuáscriptures.ChurchofJesusChrist.org; David A. Bednar, “Tauhi Maʻu Ai Pē ha Fakamolemole ʻo Hoʻomou Ngaahi Angahalá” (Liahona, Mē 2016, 59–62).

Mōsese 6:61.Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní mei he veesi ko ʻení?

Mōsese 6:63.Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku “fakamoʻoniʻi [ʻa Kalaisí]”? (vakai foki, 2 Nīfai 11:4). Fakakaukau ke fakaafe‘i e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke vahevahe ha meʻa ʻoku nau vakai ki ai “ʻi he langí ʻi ʻolungá” pe “ʻi he funga ʻo e māmaní” ʻoku tokoni ke nau ako kau kia Sīsū Kalaisí. Hangē ko ʻení, ʻoku fakamanatu fēfē mai ʻe he ʻulu ʻakaú, maká, pe ko e laʻaá kiate kitautolu fekauʻaki mo e Fakamoʻuí? Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi hingoa ko e “vai moʻuí” mo e “mā ʻo e moʻuí” fekauʻaki mo Iá? (Sione 4:10–14; 6:35).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai, fokotuʻutuʻu fakalēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Te u Fai Ho Finangaló,” Ngaahi Himí, fika 171.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fekumi ki ha ngaahi fakaʻilonga. ʻI he folofolá ʻoku faʻa lava ʻe he ngaahi meʻa pe ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻo fakafofongaʻi pe fakataipe ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālié. ʻE lava ʻe he ngaahi fakatātā ko ʻení ʻo fakatupulaki e mahino ʻokú ke maʻu ki he tokāteliné. Hangē ko ʻení, ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi fakatātā ʻo e matá mo e ʻumeá ʻi he Mōsese 6:35?

ʻĪmisi
ʻĀtama mo ʻIvi mo e fānaú

Adam and Eve Teaching Their Children (Ko Hono Akoʻi ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa ʻEna Fānaú, tā fakatātaaʻi ʻe Del Parson

Paaki